KUTAK, svrati na trenutak! / Da li neko zna?

  • Začetnik teme Začetnik teme nakindjuren
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Мало обавештење о једној књизи која је мени важна па ће можда још некога занимати:

Недавно је изашао роман „Човек без особина“, аустријског писца Роберта Музила (1880-1942). У питању је „мега-роман“ (1080 страна) који књижевна критика ставља у ред дела која су својим значајем и достигнућима обележила 20. век. Аутор је био један од највећих интелектуалаца свог времена, а овај роман је писао целог живота. Радња се одвија у првој половини 20. века (а иза радње се крију стварне личности). Због дубоких филозофских и психолошких увида, роман је постао најоштрија анализа духа времена – суптилан, дубокомислен, богат иронично-сетним запажањима. Могли бисмо рећи да је то права духовна историја једне епохе која је предходила нашој и, заправо, представља темељ на коме почива наша епоха.
 
cocokaco:
Na dobrom sam putu da zavrsim knjigu... Od bliskih prijatelja dobio sam veliku podrsku u tome da zavrsim zapoceto, visoko ocenjujuci moje stranice...
Ima li koga da me posavetuje kome da se obratim za kritiku ili nekog izdavacha? :confused:

A sto ne probas sa konkursima? Vise se ne moze reci da ih u Srbiji nema... Trenutno je nekoliko jakih konkursa otvoreno, pa pokusaj. Evo ti link:
www.knjigainfo.com

(Znam sigurno da je otvoren konkurs Izdavacke kuce ,,Mali Nemo", koja ce stampati pobednicku knjigu iz bilo kog zanra - detaljnija uputstva i rok videces na pomenutom sajtu.)

Pozdrav
 
Vanja88:
A sto ne probas sa konkursima? Vise se ne moze reci da ih u Srbiji nema... Trenutno je nekoliko jakih konkursa otvoreno, pa pokusaj. Evo ti link:
www.knjigainfo.com

(Znam sigurno da je otvoren konkurs Izdavacke kuce ,,Mali Nemo", koja ce stampati pobednicku knjigu iz bilo kog zanra - detaljnija uputstva i rok videces na pomenutom sajtu.)

Pozdrav
Hvala Vanja...
Probacu. :p
 
Sta ti je to bit generacija? :mrgreen:


Jedna zanimljivost:

BEOGRAD, 6. marta (SEEcult.org) - Knjiga “Kuce umetnika”, koja ce biti predstavljena sutra u Biblioteci grada Beograda, opisuje kakve su bile i kako su izgledale stvarne i zamisljene kuce, stanovi i sobe u kojima su ziveli poznati pisci, likovni umetnici, muzicari.., a ujedno osvetljava i pojedinosti njihovih zanimljivih zivota.

Medju njima su Zorz Sand, Salvador Dali, Djuzepe Verdi, Frida Kalo, Virdzinija Vulf, Tamara de Lempicka, El Greko, Franc List, Amadeo Modiljani, Pablo Pikaso, Volfgang Gete, Viktor Igo, Dostojevski, Tolstoj, Puskin, Dzems Dzojs, Marsel Prust i mnogi drugi.

Knjigu “Kuce umetnika”, koju su napisale arhitekta Radmila Milosavljevic i istoricarka umetnosti Marijana Milosavljevic Todorovic, objavio je Orion Art iz Beograda.

Neke od predstavljenih kuca u knjizi i danas postoje, a mnoge su cak i znamenite turisticke destinacije, dok su podaci o drugima poznati samo iz pisanih ili slikanih dela umetnika i njihovih savremenika.

Knjiga je istovremeno i dokument i niz prica iz zivota slavnih ljudi, koje su ponekad obicne, ali mnogo cesce provokativne i izuzetne.

Ulaskom u sobe genija, citaoci ce otkriti i citav spektar izuzetnih dozivljaja, od glamura do bede, od spokojne intime do tuzne samoce i tragike.

Izmedju ostalog, saznace da je Maksim Gorki ziveo u kuci jednog milionera, a da je plemkinja Margaret Jursenar zivela na pustom ostrvu u dubokoj provinciji SAD, da je Kolet obozavala da se seli, dok je za Prusta i najmanje pomeranje bilo nalik najvecoj katastrofi...

Knjiga “Kuce umetnika” ima 190 strana u koloru i crno - beloj tehnici.

Promocija tog dela bice odrzana u sali Odeljenja umetnosti Biblioteke grada u 19 sati, uz video projekciju, a govorice novinarka Slobodne Evrope Milica Lucic Cavic, arhitekta Muzeja primenjene umetnosti Ljiljana Abramovic Miletic, istoricarka umetnosti Dijana Milasinovic Maric, direktorka Orion Arta Nadezda Kovacevic i autorke.
 
Nasao sam nesto
Beat Generation's best-known figures were writers Allen Ginsberg and Jack Kerouac.
Centar bit kulture je bio u San Francisku i Njujorku(ist vilidz). Pokret je nastao 50 tih , bili su nezadovoljni
Kulturnom klimom u americi tada. rec Bit je nasta od beaten u smislu stanja individue u savremenom svetu. Divili su se prirodi i verovali su okrepljujucem beat-u dzeza i poezije(petpostavljam svoje).
Beat writing generally called for a renunciation of material goods and acquisitiveness in favor of a rediscovery of the erotic, artistic, and spiritual self through the use of drugs, casual sex, music, and the mysticism of Zen Buddhism.
They looked to Whitman’s Leaves of Grass (1855) for both form and content. In that work, Whitman abandoned traditional European verse meters and invented new American rhythms, and he declared the divinity of the individual self. In jazz musicians such as Charlie Parker, Miles Davis, Dizzy Gillespie, Thelonious Monk, and Dexter Gordon, the Beat writers found artists who had broken away from mainstream art forms with original, spontaneous expressions that challenged their audiences emotionally and intellectually
. many Beat writers, particularly Ginsberg, Kerouac, and poet Gary Snyder, discovered Asian literature while exploring the ideas of Zen Buddhism
they borrowed certain Asian literary forms, including the haiku, a Japanese verse form. They also alluded to satori, the experience of sudden enlightenment, and other aspects of Buddhism in their writing
The first book generally characterized as a Beat Generation work was Go (1952), a novel by John Clellon Holmes about a group of young, disenchanted writers in New York City who closely resembled the Beats. The first discussion of the Beat Generation in a national forum was an article entitled “This is the Beat Generation,” also written by Holmes, which was featured in the Sunday magazine section of the New York Times in November 1952. But it was not until 1956, when the publication of Ginsberg’s epic poem Howl provoked an obscenity trial, that the Beat Generation achieved broad national recognition.
 
BEOGRAD, 19. marta (SEEcult.org) - Panel diskusijom o poeziji i prozi, predavanjem o poeziji Dzejmsa Dzojsa, citanjem stihova Vojislava Jovanovica i Sase Jelenkovica, premijerom dokumentarnog filma o Branku Miljkovicu, kao i predstavljanjem zbirke “Tvornica” Dragane Mladenovic i neobjavljene knjige “Slamarica” Ajdina Husica i Nermina Aganovica iz Sarajeva, posvecene slem poeziji, sutra ce u razlicitim prostorima Kulturnog centra Beograda poceti program posvecen Svetskom danu poezije, koji ce 21. marta biti raznovrsno obelezen u centru Beograda.

Pod sloganom “Poezija, zlatno doba svakodnevice”, ovogodisnji teorijski deo proslave Svetskog dana poezije posvecen je njenom odnosu sa prozom, pa je i panel diskusija u Galeriji Artget, koja ce poceti sutra u podne, nazvana “Pesma o prici, prica o pesmi”, a vodice je pesnik, prozaista i esejista Laslo Boskovic.

Osim Boskovica, u toj diskusiji ucestvovace i Slobodan Tisma, Vasa Pavkovic, Milovan Marcetic, Goran Stankovic, Goran Petrovic, Divna Vuksanovic, Marija Knezevic, Vojislav Karanovic i Dragan Boskovic.

Anglista i prevodilac Zoran Paunovic, autor prevoda Dzojsovog “Uliksa”, odrzace sutra popodne predavanje na temu “Radjanje muzike iz duha poezije: Dzejms Dzojs pesnik”, tokom kojeg ce predstaviti tog slavnog Irca u manje poznatoj, ali nista manje bitnoj ulozi pesnika.

Dzojsova pesnicka zbirka “Kamerna muzika”, iz koje ce ekskluzivno za tu priliku biti prevedeno nekoliko pesama, posluzice kao povod za razmatranje prisne povezanosti muzike i poezije s jedne, odnosno poezije i proze s druge strane.

Za 18 sati najavljeno je predstavljanje pesnika Vojislava Jovanovica i Sase Jelenkovica, medjusobno bliskih, a istovremeno autora autenticnih poetickih postulata, koji ce citati svoju poeziju.

Dokumentarni film niske produkcije Film focus “Princ poezije: Branko Miljkovic (1934-1961)” bice premijerno prikazan u 19 sati, a nastao je prema scenariju i tekstu Vidosava Petrovica, u reziji Miomira Mikija Stamenkovica.

Zanimljiv program “Poezija na sceni” najavljen je od 21 sat u Muvi baru, a pocece promocijom pesnicke zbirke “Tvornica” Dragane Mladenovic, u izdanju “Fabrike knjiga” (2006).

S obzirom da se knjiga bavi periodom od 50-ih do 80-ih godina proslog veka u bivsoj Jugoslaviji, njeno predstavljanje organizovano je u duhu tvornickih / fabrickih priredbi toga vremena.

O knjizi ce govoriti direktor tvornice Vule Zuric, a stihove ce citati “tvornicari” (tri radnice iz sektora za umetnost i kulturu, elektricar, dva visoka delegata (dvometrasi) i dve male (sitne) sluzbenice).

Dragana Mladenovic, rodjena 1977. godine u Beogradu, diplomirala je na Filoloskom fakultetu, a radi kao novinar u listu “Pancevac”. Objavila je i knjigu pesama “Nema u tome ni malo poezije” (2003/2004), katalog poezije “Raspad sistema” (2005) i koautorsko poetsko izdanje “Neofetus” (2006).

Program ce biti nastavljen predstavljanjem neobjavljene knjige “Slamarica” Ajdina Husica i Nermina Aganovica, posvecene slem poeziji i pesnickim slem takmicenjima. Na BIH jeziku ta poezija oznacava se recju “slam”, pa je i knjiga nazvana "Slamarica".

Aganovic studira na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a objavljuje pesme i price. Izmedju ostalog, objavljivao je i u Omnibusu i OP.A Pontes 2001, a zatim i u knjigama / zbirkama: “Najkrace price 2003“, “Grad”, “U prici i okolo”, “Pocetak traganja za legendom”… Ucesnik je brojnih slem nastupa u Hrvatskoj i BiH, a organizuje ih i u Sarajevu.

Husic je diplomirao zurnalistiku na Fakultetu politickih nauka u Sarajevu, a takodje pise poeziju i prozu i objavljuje u knjizevoj periodici u Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Ucesnik je brojnih slem festivala.

Za Svetski dan poezije, 21. mart, predvidjeni su mnogobrojni dogadjaji tokom citavog dana na platoima ispred KCB-a, Biblioteke grada Beograda i Biblioteke “Milutin Bojic”.

Program “Poezija na ulici” obuhvata zvucnu instalaciju, u okviru koje poeziju govore Majakovski, Dzojs, Ahmatova, Crnjanski, Popa, Lalic.., a vlastite stihove citace na svim punktovima u 11, 12 i 13 sati savremeni domaci pisci.

U Galeriji Artget bice odrzana od 14 sati radionica “Poezija vs. proza”, posvecena dinamici zanrova i njihovim granicama, kao i Azinovoj skoli kreativnog pisanja i citanja. Moderatorka je Dubravka Djuric.

Od 19 sati u Dvorani KCB-a bice odrzan pesnicki performans “Varka oka, varka uha” Rapsodi gruppo fonografico (Luka Bombardieri i Tomazo Pipuchi) iz Firence, dok ce u Muvi baru biti predstavljeni pesnicki projekti “Neolit” iz Novog Sada i “Deve” iz Beograda.
 
Raspisan je redovni konkurs za književnu nagradu Scene Crnjanski 2007. (majski susreti). Ove godine konkurs se raspisuje za prozu.

Uslovi:
1. Šalje se priča do 5 strana u dva primerka
2. Priča se potpisuje šifrom sa razrešenjem šifre u posebnoj koverti
3. Tema slobodna
4. Konkurs je otvoren do 26. aprila 2007.

Adresa za slanje radova:
Djuro Salaj AD
(za književni konkurs)
Nemanjina 28
11000 Beograd
 

Back
Top