Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!

Zato jer je na našim 100x više Srba.
ajde.jpg
 
Promašio si ceo fudbal! :fdlan:

Ja sam te u komentaru bio upozorio da ne gubiš vrijeme s pričom o bankrotu i ne raspredaš što će i kako će Hrvatska kada "zvanično" bankrotira, jer se to neće dogoditi. Htio sam ti uštedjeti vrijeme, a ti me napadaš. Dobro se kaže pomozi sirotu na svoju sramotu. :roll:
Mislim da to nije htio napisati. Izgleda da ti google prevoditelj za ćirilicu ne funkcionira najbolje :mrgreen:
ili moj?:D
 
Колико видим ви сте најактивнији на теми а ја сам тек гост на њој, тако да ваш савет како губим време могу схватити само као регресију вашег страха шта могу да напишем. А могу доста, јер до пре пола године ћерка ми је живела и радила у Хрватској у озбиљној фирми тако да из прве руке могу знати много боље шта се дешава по корпорацијама него неки пијачар са кванташа.

Дискусија са различитим ставовима није напад, напад доживљава само онај ко зна да нема аргумената и хистерично тражи закључавање теме. У том контексту и спомених хр форуме где су ми после неколико постова сугерисали да сам србоћетник, значи грамтика им је јака кано клисурина и да нам оде Косово па смо као мобител јел, то је био тај ”хумор”. Када им рекох да ће ревизијом Осимских споразума који су на столу већ неколико година у Бриселу, Кроација бити ко батерија за јел србски мобител , бих на кеца банован.

То је исти ниво који не подноси да му се истина саспе у лице, а то се у преносном језику зове лицемерје, од кога су офкорс срби оперисани а хрвати њега живе одувек, још од Јелчић плаца кад су махали од среће тек ушлим нацистима а после рата били јел сви комунисти.
Da ne ulazim u nepotrebne rasprave koje nemaju veze s temom, samo ću se referirati na neznalačko mišljenje o Osimskim ugovorima.

Ti ugovori su važeći i ne mogu biti podložni reviziji. Besmislica je tvrditi drugačije. Također, međunarodni ugovori ne mogu biti revidirani bez dogovora i suglasnosti svih ugovornih strana.

Ove besmislice o "mojem strahu" da ćeš nam ovdje nešto otkriti o Hrvatskoj su baš infantilna razina komunikacije pa te molim da me poštediš osnovnoškolske razine diskutiranja. Hvala.
 
Poslednja izmena:
I toga ima dovoljno da se ne prežderava. Nisu uzalud Hrvati među najpretilijim narodima.
Pretilost nikad nije od kvalitetne hrane nego od smeća. Da se jede riba i meso umjesto pekarskih proizvoda nitko ne bi imao problema s kilama.
Ali, za ribu i meso treba imati više novaca na raspolaganju. Hrvati se uglavnom hrane smećem i zato su pretili.
 
Pretilost nikad nije od kvalitetne hrane nego od smeća. Da se jede riba i meso umjesto pekarskih proizvoda nitko ne bi imao problema s kilama.
Ali, za ribu i meso treba imati više novaca na raspolaganju. Hrvati se uglavnom hrane smećem i zato su pretili.
Po potrošnji pekarskih proizvoda od 42kg po stanovniku smo u doljnjoj polovici razvijenih država.
Potrošnja ribe i mesa je u prosjeku bogatijih država.
Samo to je previše sa količinom tjelesne aktivnosti pa sve ide u salo.

FzFRCPwXsBwxPAP.jpeg

europe-seafood-consumption.png

pmxpnw95qtr71.png
 
Po potrošnji pekarskih proizvoda od 42kg po stanovniku smo u doljnjoj polovici razvijenih država.
Potrošnja ribe i mesa je u prosjeku bogatijih država.
Samo to je previše sa količinom tjelesne aktivnosti pa sve ide u salo.

Pogledajte prilog 1669206
Pogledajte prilog 1669210
Pogledajte prilog 1669211

OPASAN PROSJEK Hrvati jedu najviše kruha i peciva u EU, čak 62 kilograma po osobi godišnje​



Hrvatska je rekorder u EU po poskupljenju pekarskih proizvoda i smrznutog voća​



Hrvatska sve više postaje zemlja apsurda. Kruh sve skuplji, eksplodirao uvoz pekarskih proizvoda​

Ako se usporede cijene kruha u Hrvatskoj s ostatkom Europe, kod nas je kruh 15 posto skuplji.
 

OPASAN PROSJEK Hrvati jedu najviše kruha i peciva u EU, čak 62 kilograma po osobi godišnje​



Hrvatska je rekorder u EU po poskupljenju pekarskih proizvoda i smrznutog voća​



Hrvatska sve više postaje zemlja apsurda. Kruh sve skuplji, eksplodirao uvoz pekarskih proizvoda​

Ako se usporede cijene kruha u Hrvatskoj s ostatkom Europe, kod nas je kruh 15 posto skuplji.
Postavljaš prastare članke u kojima se predstavlja viđenje stvari jedne strane koja se žali na svoju zaradu.
 

Broj stranih radnika u Hrvatskoj značajno raste​

10. siječnja 2025

Strani radnici u Hrvatskoj


Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je izdano ukupno oko 206.500 dozvola za boravak i rad stranaca, podaci su Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), prenosi Danica.hr .

To predstavlja povećanje od oko 20% u odnosu na prethodnu godinu.

Najviše dozvola izdano je za građevinarstvo (75.000), zatim za turizam i ugostiteljstvo (56.000), te za industrijski sektor (28.500).

Najviše boravišnih i radnih dozvola prošle godine izdano je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), zatim Nepala (35.600), Srbije (28.000), Indije (20.500) i Filipina (14.700).

U sjevernoj Hrvatskoj Varaždinska županija bilježi najveći broj dozvola za strane radnike, njih oko 9.900 izdanih, što je porast od 22%. Slijedi Krapinsko-zagorska županija s 5.800 izdanih dozvola, što predstavlja rast od 66 posto.
U Međimurskoj županiji izdano je 4.400 dozvola stranim radnicima, što je pad od 12 posto.
U Koprivničko-križevačkoj županiji izdano je 3900 dozvola, otprilike isto kao i prethodne godine.
Bjelovarsko-bilogorska županija zabilježila je značajan porast od 72 posto, s 2100 izdanih dozvola.

U 2021. godini Hrvatska je imala nešto više od 80.000 stranih radnika, u 2022. više od 120.000, a u 2023. broj je bio veći od 170.000.
 
Hrvati sa jednim od najnižih troškova stanovanja u EU

Godine 2023. kućanstva diljem Europske unije potrošila su u prosjeku 19,7% svog raspoloživog dohotka na stanovanje.


Međutim, hrvatska kućanstva su se suprotstavila ovom trendu, izdvajajući samo 14,4% za stanovanje, što je jedan od najnižih udjela u EU.

Na drugom kraju spektra, Grčka bilježi najviše troškove stanovanja, gdje kućanstva troše 35,2% svojih prihoda na smještaj.

Danska (25,9%) i Njemačka (25,2%) također su visoko rangirane po izdacima za stanovanje.

GgXkrRTWYAALb0M.jpeg


S druge strane, Hrvatska je društvu zemljama poput Cipra (11,6%), Malte (12,0%) i Slovenije (13,8%) u održavanju relativno niskih troškova stanovanja.

Visoke stope vlasništva nad stanovima u Hrvatskoj

Ključni čimbenik koji pridonosi nižim troškovima stanovanja u Hrvatskoj je visoka stopa vlasništva nad stanovima.

Prema podacima Eurostata, 91 posto Hrvata živi u nekretnini koju posjeduju, što Hrvatsku svrstava na treće mjesto među članicama EU.

Vlasništvo je posebno visoko u zemljama istočne Europe, s Rumunjskom (95%) i Slovačkom (93%) na vrhu liste.

To je u oštroj suprotnosti s Njemačkom, gdje je broj stanara veći od vlasnika kuća. Samo 47% Nijemaca živi u nekretnini koju posjeduju, što je pad u odnosu na 49% prethodne godine.

Visoke stope posjedovanja nekretnina u Hrvatskoj duboko su ukorijenjene u kulturnim i povijesnim čimbenicima, pri čemu nekretnine često nasljeđuju generacije.

Uz niže troškove stanovanja i visoko vlasništvo nad kućama, Hrvatska nudi stabilnu stambenu situaciju za mnoge svoje stanovnike.
 

Back
Top