Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!

I te kako kuže. Od poljoproivrede ne možeš lagodno živjeti. Trebaš teško fizički raditi.
Može od poljoprivrede živit odlično 3-5% populacije, radi se o visoko subvencioniranoj djelatnosti, visoka tehnologija, na velikim površinama. Mi smo zapeli u vremenu, tamo negdje 1950-60-tih.

Ono baba-dida dva parseta, 5 kokoši, jedna krava, malo pšenice i kukuruza to svaštarenje ne ide.
 
Može se od poljoprivrede živit odlično 3-5% populacije, radi se o visoko subvencioniranoj djelatnosti, visoka tehnologija, na velikim površinama. Mi so zapeli u vremenu.
Ali i dalje se treba teško raditi, dizati u 5, brinuti o životinjama, cijeli dan sjediti u traktoru, kombajnu itd. Maslinarstvo, vinogradarstvo, to se eventualno isplati, sve ovo drugo je teška muka. Mi i da cijelu državu pretvorimo u jednu veliku oranicu ne možemo proizvesti pšenice, žita, kuruze, suncokreta kao jedna Ukrajina iako je ona u ratu. Mi smo mala zemljica, nije za nas da prehranjujemo svijet.
 
Ali i dalje se treba teško raditi, dizati u 5, brinuti o životinjama, cijeli dan sjediti u traktoru, kombajnu itd. Maslinarstvo, vinogradarstvo, to se eventualno isplati, sve ovo drugo je teška muka. Mi i da cijelu državu pretvorimo u jednu veliku oranicu ne možemo proizvesti pšenice, žita, kuruze, suncokreta kao jedna Ukrajina iako je ona u ratu. Mi smo mala zemljica, nije za nas da prehranjujemo svijet.
Mi nismo riješili ni najelementarniji problem navodnjavanja, nego kako Bog da...ljudi svaštare, umjesto da se specijaliziraju, male obradive površine , koje ne mogu pokriti niti troškove, kamoli ostaviti nešto profita farmeru. Obrađuju se zemljišta na velikim kosinama, gdje strojevi ne mogu pristupiti.

inače tehnologija je otišla toliko naprijed da više ni ne treba radna snaga...


https://www.youtube.com/watch?v=lY4rlykgY4k
 
Poslednja izmena:
Recimo u Kaliforniji se uz pomoć satelita nadgleda važnost tla u vinogradarstvu, te se navodnjavaju samo sektori koje je pogodila suša. Tako da je cijelo područje optimalno navodnjeno, bez da se potroši kap vode viška, a i bez da ijedan čokot loze trpi sušu.

I onda se Agafija čudi kako je kod nas hrana skupa.

Ma i kod nas se snima dronovima, lidarima, NDVI filterima, strojevi voze sami pomoću GPs-a, nismo mi tehnološki zaostali, ulažemo u opremu i proizvodimo, samo ne ono što Agafija očekuje, pšenicu i kuruzu, jer se to jednostavno ne isplati.
 
Ali i dalje se treba teško raditi, dizati u 5, brinuti o životinjama, cijeli dan sjediti u traktoru, kombajnu itd. Maslinarstvo, vinogradarstvo, to se eventualno isplati, sve ovo drugo je teška muka. Mi i da cijelu državu pretvorimo u jednu veliku oranicu ne možemo proizvesti pšenice, žita, kuruze, suncokreta kao jedna Ukrajina iako je ona u ratu. Mi smo mala zemljica, nije za nas da prehranjujemo svijet.
Staračka poljoprivredna domaćinstva brže odumiru , nego li se modrene farme stvaraju, a rade se. Trebat će još barem 15-20 godina da se tranzicija završi.

Ukrajina je ravna ko tabla i kao takva pogodna za mehanizaciju, ogromne poljoprivredne površine, ne rascjepkano kao u nas, i crnica , jedno od najplodnijih tla u svijetu, ako ne i najplodnije.

Uz to ukrajinsko tlo su pokupovali strane države, pa si proizvode hranu za sebe, prva KSA.
 
Poslednja izmena:
Mi smo u plusu od nekih cca 2,5% BDP-a.
A je Njemačku sišu.. sigurno ona to nadoknadi na drugi način.
1736075310586.png
 
Proizvodi se hrana, ali seljaci, konkretno u Slavoniji, ne želi surađivati međusobno jer se već 30 godina tupi da treba ići u tzv. klastere, a nitko neće jer se sasvim dobro živi od pšenice i poticaja za istu.

Kako Šulog može proizvoditi tropsko voće u Hrvatskoj? I usput nitko ne želi raditi za njega, nego Filipinci.

2025. jugoslavenske otrcane frezetine se ponavljaju.
Dugo se nisi provezao Slavonijom.
 
During the same time, the average farm size increased 5.0%, from 441 acres( 178 ha) in 2017 to 463(187 ha) acres in 2022.

Američki prosječni poljoprivredni posjed 187 hektara, u nas 6,5 hektara u Slavoniji nešto veći.

po kojima se prosječni poljoprivredni posjed u Hrvatskoj kreće oko 6,5 hektara, dok je prosjek u članicama EU između 40 i 50 hektara.

Ali hrvatski balabani ne kuže u čemu je problem, ali glavno da Agafija filozofira.
Sicilija je više nego duplo manja od HR a nema pedlja tla da nije s nekom kulturom zasađeno.

1736182679346.jpeg
 
Koji izvoz? Pa mi hranu uvozimo!
Kajgod. Ja kupujem sve domaće, u trgovinama kupujem samo deterdžent i slične stvari, svu hranu kupujem na seoskim domaćinstvima, u krugu 20 km ima valjda 50 OPG-ova, meso, riba, perad, voće, povrće, jaja, sve što hoću, i običnio je jeftinije nego u supermarketima. Makni se iz Zagreba i hrana ti neće biti problem. Tak sam i ja šizio dok sam živio u ZGB, kad sam preselio, kao da sam se preporodio.
 
Ali i dalje se treba teško raditi, dizati u 5, brinuti o životinjama, cijeli dan sjediti u traktoru, kombajnu itd. Maslinarstvo, vinogradarstvo, to se eventualno isplati, sve ovo drugo je teška muka. Mi i da cijelu državu pretvorimo u jednu veliku oranicu ne možemo proizvesti pšenice, žita, kuruze, suncokreta kao jedna Ukrajina iako je ona u ratu. Mi smo mala zemljica, nije za nas da prehranjujemo svijet.
Nizozemska je površinom manja od nas pa opet izvozi tulipane cijelom svijetu.
 
Kajgod. Ja kupujem sve domaće, u trgovinama kupujem samo deterdžent i slične stvari, svu hranu kupujem na seoskim domaćinstvima, u krugu 20 km ima valjda 50 OPG-ova, meso, riba, perad, voće, povrće, jaja, sve što hoću, i običnio je jeftinije nego u supermarketima. Makni se iz Zagreba i hrana ti neće biti problem. Tak sam i ja šizio dok sam živio u ZGB, kad sam preselio, kao da sam se preporodio.
Ali i dalje je činjenica da hranu uvozimo a ne izvozimo.

Ja imam svog mesara, kumicu na placu, ribu kupujemo samo u ribarnici, ulje od rodice, no to je nebitno za HR.
 

Vratilo se 17.000 Hrvata iz Irske, no o tome se ne govori. Što više rastemo, više će ih se vraćati’​

Savjet-vlade-glavna-640x300.jpg



Premijer Plenković je, obraćajući se članovima Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH, naglasio da Hrvatska danas ima čak 1,7 milijuna zaposlenih, odnosno – nikada više od ostvarenja samostalnosti, te stopu nezaposlenosti od svega 4 do 5 posto. ”Što Hrvatska bude ekonomski snažnija, više sredstava ćemo izdvajati za Hrvate izvan Hrvatske. Možemo očekivati da će nam rast BDP-a ove godine sigurno biti najmanje 3,6 posto”, istaknuo je Plenković​

(...)

Više ljudi dolazi, nego odlazi​

Naglasio je zatim da je jedan od načina demografske revitalizacije Hrvatske i povratak iseljenika.

Vratilo se 17.000 Hrvata iz Irske, jer su cijene stanovanja tamo postale nesnosne i za Irce, pogotovo u Dublinu. No, o tom povratku gotovo da nitku u Hrvatskoj i ne zna. Naglašava se samo kada Hrvati odlaze, dok je tišina kada treba izvijestiti o povratku u domovinu”, primijetio je Plenković te naglasio da sada više ljudi u Hrvatsku useljava, nego iseljava.

”Što se mi više dižemo, što više raste životni standard, to manje ljudi odlazi i to je ono što smo i očekivali”, rekao je Plenković.

https://promise.hr/vratili-se-iz-nj...sada-su-sretni-te-pomazu-drugim-povratnicima/
 
Jaja, meso, mlijeko....
Jer nam Tito nije izgradio farme, pa smo sada u utrci sa vremenom.

U prvoj godini članstva RH u EU više od 12.600 farmera isporučivalo je mlijeko mljekarama, no kako se iz godine u godinu sve više farmi zatvaralo, a krave završavale u klaonici, već 2018. taj se broj i više nego prepolovio na 5661. Godinu kasnije nestalo je još oko 700 farmi, 2020. ih je bilo 4848, za još 700 manje u 2021., iduće godine opstalo ih je 3479, a lani svega 2939., s time da se isporuka po isporučitelju cijelo vrijeme povećavala – s početnog prosjeka od oko 28,5 tisuća litara na 128,3 tisuće u lanjskoj godini.

Staračka gospodarstva sa 2-3 krave odumiru i razvoj novih farmi nije dovoljno brz...ali trend je jasan, velike farme, ne bezbroj mali...suludo je da je prije 10godina gotovo 13000 ljudi prodavalo mlijeko mljekarama.

Isto tako, rasla je i proizvodnja mlijeka po kravi, s oko 3750 na oko 6500 litara. Sad jedna krava daje mlijeka kao prije dvije, e to se zove efikasnost.
 
Poslednja izmena:
K tome, 2012. imali smo u Hrvatskoj 180.555 krava muzara, 2013. 168 tisuća, da bi 2021. taj broj pao na 102.333 grla, u 2022. na 79 tisuća, a lani na 74 tisuće. Isto tako, rasla je i proizvodnja mlijeka po kravi, s oko 3750litara(2012g.) na oko 6500 litara(2023g.).

Znači ovih 74000 krava proizvede mlijeka kao 2012 godine 140000 krava, e to se dogodi kad se zna znanje... nice.... z:mrgreen:
 
K tome, 2012. imali smo u Hrvatskoj 180.555 krava muzara, 2013. 168 tisuća, da bi 2021. taj broj pao na 102.333 grla, u 2022. na 79 tisuća, a lani na 74 tisuće. Isto tako, rasla je i proizvodnja mlijeka po kravi, s oko 3750(2012g.) na oko 6500 litara(2023g.).

Znači ovih 74000 krava proizvede mlijeka kao 2012 godine 140000 krava, e to se dogodi kad se zna znanje... nice.... z:mrgreen:
Dvije guske:)

1736197080752.jpeg
 

Back
Top