Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!

BANKROT?
Hrvati su za 2,9 milijardi eura bogatiji nego lani
NA KRAJU trećeg tromjesečja 2022. ukupna financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj iznosila je 81 milijardu eura, čime je u godinu dana porasla za 3,9 milijardi eura ili 5 posto, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).

U odnosu na prethodno tromjesečje, tj. kraj lipnja (jula) 2022., financijska imovina kućanstava porasla je za milijardu eura ili 1,3 posto, navedeno je u novom statističkom priopćenju HNB-a.

Najveći doprinos rastu financijske imovine ima rast gotovine i depozita koji čine 50,3 posto ukupne financijske imovine kućanstava.

Financijske obveze kućanstava su, pak, iznosile 22 milijarde eura, što je porast od milijardu eura ili 5 posto u odnosu na godinu ranije, odnosno za 206 milijuna eura ili 0,9 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja.

Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 58,8 milijardi eura, što je za 2,8 milijardi eura ili pet posto više u odnosu na kraj trećeg tromjesečja lani, dok je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, to više za 824 milijuna eura ili 1,4 posto.

"Neto vrijednost ovog sektora, koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020., tako je ponovno porasla nakon jednokratnog smanjenja u prvom tromjesečju 2022. godine", istaknuli su iz HNB-a.

Financijska imovina hrvatskoga gospodarstva u godini dana porasla za 24,2 mlrd eura​

Na kraju trećeg lanjskog tromjesečja financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 388 milijardi eura, što je povećanje za 24,2 milijarde eura u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2021. te za 9,4 milijarde više nego na kraju lipnja 2022.

Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 404 milijarde eura, a povećale su se za 20,4 milijarde eura u proteklih godinu dana, odnosno za 5,1 milijardu eura u odnosu na kraj drugog tromjesečja lani.

U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju trećeg kvartala iznosila je 597 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 48,7 postotnih bodova u odnosu na godinu dana ranije te za 9,4 postotna boda u odnosu na kraj drugog tromjesečja lani.

Financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 622 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje za 59,3 postotna boda u odnosu na treći kvartal 2021., odnosno za 17,3 postotna boda u odnosnu na prethodno tromjesečje.

"Time je nastavljeno smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. godine zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a", naveli su iz središnje banke.
 
Devizne doznake iz inozemstva: gotovo milijardu eura u 3Q poslano u domovinu

croatia-remittances.png


Ovo samo govori da većina Hrvata koji su otišli vani su otišli samo raditi vani, a obitelj im je ovdje i dalje.
 
SKOK PLAĆA
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni (novembar) 2022. iznosila je 7 914 kuna (1 051 EUR), što je nominalno više za 2,2%, a realno za 1,3% u odnosu na listopad 2022.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni 2022. iznosila je 10 785 kuna (1 432 EUR), što je nominalno više za 2,5%, a realno za 1,6% u odnosu na listopad 2022.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2022. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 12 377 kuna (1 642 EUR), a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4 861 kune (645 EUR).
 
SKOK PLAĆA
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni (novembar) 2022. iznosila je 7 914 kuna (1 051 EUR), što je nominalno više za 2,2%, a realno za 1,3% u odnosu na listopad 2022.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni 2022. iznosila je 10 785 kuna (1 432 EUR), što je nominalno više za 2,5%, a realno za 1,6% u odnosu na listopad 2022.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2022. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 12 377 kuna (1 642 EUR), a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4 861 kune (645 EUR).
Hebo ih EUR. Postoji znak za euro ,€! Zar nije bolje napisati 1432€, nego 1432 EUR?
 
SKOK PLAĆA
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni (novembar) 2022. iznosila je 7 914 kuna (1 051 EUR), što je nominalno više za 2,2%, a realno za 1,3% u odnosu na listopad 2022.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni 2022. iznosila je 10 785 kuna (1 432 EUR), što je nominalno više za 2,5%, a realno za 1,6% u odnosu na listopad 2022.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2022. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 12 377 kuna (1 642 EUR), a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4 861 kune (645 EUR).
Jao pusti me proseka..
Svaki treći Hrvat ima neku ovrhu.
Dobro.Niste propali.Nećete ni propasti.Ali je sve tanko ko flis papir.
 
Isto.
Ali pokušaj u svojoj glavi da se ne uspoređuješ sa Srbima.
Srbija ne pripada EU.
Srbija ima okupiran deo teritorije.
Srbija je stalno pod ucenama.
Srbija i Hrvatska nemaju ništa zajedničko.
Pa zašto se onda ti uspoređuješ s Hrvatskom, ako je to neusporedivo? Zašto spominješ koliko Hrvata je blokirano? Inače slažem se s tim da je prosječna plaća potpuno glup i beskoristan podatak. Puno bolji i realniji podatak je medijalna plaća.
"Medijalna neto plaća za studeni 2022. iznosila je 6687kn (887.52€), dok je medijalna bruto plaća iznosila 8803kn (1168.36€)."
https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-za-studeni-7-914-kuna/1409
 
Ma na pomolu bankrota smo
Naročito kada vidim inflaciju i cijenu goriva po Srbiji
А шта фали?
Проглсите Банкрот тај који Вам неминовно предстоји
и опет се припојите Србији..
не би Вам било 1 путz:lol:

Међутим,Ми вас НЕ ЖЕЛИМО више НИКАД!

Моште се припојите Румунији и Бугарској евентуално..ни Мађар више неће да зна за васz:lol:
 
Pa zašto se onda ti uspoređuješ s Hrvatskom, ako je to neusporedivo? Zašto spominješ koliko Hrvata je blokirano? Inače slažem se s tim da je prosječna plaća potpuno glup i beskoristan podatak. Puno bolji i realniji podatak je medijalna plaća.
"Medijalna neto plaća za studeni 2022. iznosila je 6687kn (887.52€), dok je medijalna bruto plaća iznosila 8803kn (1168.36€)."
https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-za-studeni-7-914-kuna/1409
Neto medijalna veća od srbijanske prosječne bruto plaće.
 
Neto medijalna veća od srbijanske prosječne bruto plaće.
Naša minimalna neto plaća za 2022. 3750kn (497.71€) je veća od srpske medijalne neto plaće za 11/2022 - 57810din (492.63€).
Ali zašto se uspoređujemo sa Srbima i Srbijom? Zašto se ne uspoređujemo sa Slovenijom?
Slovenska minimalna neto plaća za 2022. je bila 778€, a sad su digli za 2023. na 878€. Točno za 100€ više! A mi smo digli na 700€ bruto! To je manje od 560€, jer se mora platiti i porez na to. Znači mi smo digli minimalac za oko 60€, a Slovenci za 100€.
Pogledaj što oni kažu zašto dižu minimalnu plaću za 100€:

"“Če je bila lani minimalna plača 778 evrov neto, se zdaj povišuje na 878 evrov neto. Torej bo vsak prejemnik minimalne plače 100 evrov na boljšem. Zakaj je potrebno povišanje takih plač? Mislim, da ni treba izgubljati besed. Hrana, življenjske potrebščine, stroški so se zaradi inflacije v lanskem letu dvignili. V resnici so bili prejemniki najnižjih plač na najslabšem, ker se hrana draži hitreje od vsega ostalega. Treba je poskrbeti predvsem za tiste, ki so zaradi inflacije najbolj na udaru in ki največji del svojih plač, svojih prejemkov, porabijo za tekoče življenjske stroške. Zato povišujemo minimalno plačo in si s tem prizadevamo, da bi lahko ti ljudje lažje živeli,” je razloge za tako obsežen dvig navedel Mesec."
https://n1info.si/gospodarstvo/nova-minimalna-placa-znesek-visina/

Što misliš kada ćemo mi tako nešto čuti od našeg ministra?
 
А шта фали?
Проглсите Банкрот тај који Вам неминовно предстоји
и опет се припојите Србији..
не би Вам било 1 путz:lol:

Међутим,Ми вас НЕ ЖЕЛИМО више НИКАД!

Моште се припојите Румунији и Бугарској евентуално..ни Мађар више неће да зна за васz:lol:
Šta si ti sad napričao
O tome kako nije išlo tenkom pa valjda ima da bankrotiraju i da nam ulete u zagrljaj da ih spasimo, ali eto, mi ne želimo!
:lol:
Da te podsjetim, RH je članica EU, eurozone i šengena.
Srbija je miljama daleko od toga a koliko vidim, želi biti i sve dalje.
Tako da kad i ako će nam trebati pomoć (tipa odosmo u krasan q zbog turizma i korone), vrata na koja kucamo se sigurno ne nalaze u Beogradu.
 
А шта фали?
Проглсите Банкрот тај који Вам неминовно предстоји
и опет се припојите Србији..
не би Вам било 1 путz:lol:

Међутим,Ми вас НЕ ЖЕЛИМО више НИКАД!

Моште се припојите Румунији и Бугарској евентуално..ни Мађар више неће да зна за васz:lol:
Napisao si više nebuloza u komentaru.

1) naravno, bankrot nam ne prijeti

2) Hrvatska se ne može opet pripojiti Srbiji, jer nikada nije bila pripojena Srbiji. Opet se može uraditi samo onda kada si već napravio nešto slično.

3) Vi nas itekako želite, jer to manifestirate svakog dana. Zapravo, mi smo ti koji ne žele vas, a vama je to krivo pa se ljutite.
 

Hrvatska zadržala mjesto među zemljama EU s najvećim padom udjela duga u BDP-u​

U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju prošlogodišnjeg rujna (septembra) 45,689 milijardi eura, što odgovara 70,4 posto BDP-a, navodi Eurostat, napominjući da je iznos izračunat na temelju službeno utvrđenog tečaja zamjene kune za eure uoči ulaska u eurozonu.
Na kraju prošlogodišnjeg lipnja (juna)0 iznosio je 45,636 milijardi eura, odnosno 73,2 posto BDP-a. Na kraju rujna 2021. godine iznosio je 45,856 milijardi eura, odnosno 81,5 posto BDP-a.

Najbliže su Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna Finska i Slovenija gdje je iznosio 70,8 odnosno 72,3 posto.

Javni dug u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u smanjio se i na kraju trećeg tromjesečja 2022. godine zahvaljujući kontinuiranom rastu gospodarstva, a Hrvatska je zadržala mjesto među zemljama s najvećim padom, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini EU-a javni dug iznosio je na kraju lanjskog rujna 85,1 posto BDP-a, izračunao je Eurostat. Na kraju lipnja iznosio je 86,4 posto.
U eurozoni spustio se s 94,2 na 93 posto.

Na kraju rujna 2021. iznosio je 89,7 posto u EU dok je u eurozoni bio gotovo izjednačen s BDP-om.

Dug je porastao u apsolutnom izrazu, ali je gospodarstvo poraslo još snažnije, objasnili su statističari smanjeni udio duga u BDP-u.

Najviši javni dug iskazan udjelom u BDP-u bilježila je i na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.

Italija je ponovo zauzela drugo mjesto s dugom gotovo 50 posto većim od BDP-a. Slijede Portugal gdje je bio veći za petinu, te Španjolska i Francuska gdje je nadmašio BDP za 16 odnosno za 13 posto.

Najnižu razinu duga bilježile su na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja Estonija gdje je iznosio 15,8 posto BDP-a. U skupini su i Bugarska i Luksemburg čiji je dug iznosio otprilike četvrtinu BDP-a.
 

Back
Top