Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!

HNB očekuje ubrzanje gospodarskog rasta na 3,1 posto na godišnjoj razini​

U drugom tromjesečju, sudeći po visokofrekventnim pokazateljima, gospodarski rast u Hrvatskoj mogao bi ubrzati na 3,1 posto na godišnjoj razini, nakon što je u prvom tromjesečju usporio na 2,9 posto, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijem broju Makroekonomskih kretanja i prognoza.

Nakon što se na razini cijele 2024. rast realnog BDP-a ubrzao na relativno visoku razinu od 3,9 posto, na početku 2025. rast se ekonomske aktivnosti snažno usporio, konstatiraju u toj publikaciji. Po podacima DZS-a, realni BDP u prva tri mjeseca porastao je relativno skromno, za 0,3 posto na tromjesečnoj razini, odnosno za 2,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.


“Usporavanje rasta pritom bi se moglo povezati s privremenim čimbenicima povezanima s bojkotom maloprodajnih lanaca, što je rezultiralo padom osobne potrošnje u odnosu na prethodno tromjesečje, unatoč nastavku snažnog rasta realnoga raspoloživog dohotka kućanstava. Osim toga, smanjile su se i investicije u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je doprinos snažnog rasta izvoza poništilo intenziviranje rasta uvoza, pa je neto inozemna potražnja također dala negativan doprinos na tromjesečnoj razini”, navode iz HNB-a. Dodaju i da se usporio i rast državne potrošnje, dok su, s druge strane, zalihe, koje uključuju i statističku diskrepanciju, pozitivno pridonijele ukupnom rastu, što bi djelomice mogla biti posljedica i bojkota trgovačkih lanaca.

Promatrajući po glavnim djelatnostima, usporavanje rasta u prvom tromjesečju uvelike odražava spomenuti pad u trgovini, iako su i u većini drugih djelatnosti zabilježena nepovoljna kretanja, konstatiraju iz HNB-a. No, napominju da dostupni podaci za početak drugog tromjesečja upućuju na ponovno vidno jačanje gospodarskog rasta.

“Visokofrekventni pokazatelji za drugo tromjesečje 2025. upućuju na zamjetno ubrzavanje rasta ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini. Prema modelu brze procjene ekonomske aktivnosti HNB-a, rast realnog BDP-a u drugom bi tromjesečju mogao iznositi 1,4 posto na tromjesečnoj razini, nakon zabilježenih 0,3 posto u prvom tromjesečju, a na godišnjoj bi se razini rast mogao ubrzati na 3,1 posto, s 2,9 posto, koliko je iznosio u prvom tromjesečju”, prognoziraju u središnjoj banci.
 
Mej bregami:
Eurostat izbacio podatke za 2024.
Mađari pod Orbanom postali najsiromašnija drzava EU. Gledanje u Moskvu mu se nije isplatilo.

Srbija 4. najsiromašnija za koju su dati podaci, u rangu Albanije, Bosne, Makedonije, Turska je već klasu bolja.
Pogledajte prilog 1744537Pogledajte prilog 1744538Pogledajte prilog 1744539
Kliknite za proširenje...
Hm, ovo mi je prvi put da mi je ova karta sa AIC Indexima malo sumnjiva. Da smo ostali na 78% mi je u najmanju ruku malo čudno. Ipak su plaće rasle osjetno više od inflacije u prošloj godini, a ni cijene osnovnih stvari nisu baš nešto pretjerano rasle. Čudno malo, iskreno.
1000012038.jpg

1000012039.jpg
 
Sin_tisućljetne_kulture:
Hm, ovo mi je prvi put da mi je ova karta sa AIC Indexima malo sumnjiva. Da smo ostali na 78% mi je u najmanju ruku malo čudno. Ipak su plaće rasle osjetno više od inflacije u prošloj godini, a ni cijene osnovnih stvari nisu baš nešto pretjerano rasle. Čudno malo, iskreno.
Pogledajte prilog 1745117
Pogledajte prilog 1745118
Kliknite za proširenje...
U to ulazi potrošnja stanovništva, države, nevladinih organizacija, a i inflacija nam je viša od većine u EU. Uostalom za Hrvatsku piše procjena pa se možda nešto još promijeni.
 
Poslednja izmena:
Mej bregami:
U ulazi potrošnja stanovništva, države, nevladinih organizacija, a i inflacija nam je viša od većine u EU. Uostalom za Hrvatsku piše procjena pa se možda nešto još promijeni.
Kliknite za proširenje...
I redu, možda ima nekih drugih parametara koje nisam skužio.

Prosječna plaća za 2024 je bila 1318€, a za 2023 je bila 1148€. To je nomilnalno oko 15% više, a realno oko 11% više.
Inflacija na godišnjoj razini je bila oko 4%.
Prosječna potrošnja je rasla iz mjeseca u mjesec i raste još uvijek, tako da mje to malo čudno da je 78% i 2023. i 2024. Što će reći da ljudi imaju sve više novaca. Raste i štednja Ali dobro, kažem, možda nisam nešto dobro skužio ili su oni nešto promijenili.
Nijemci naveliko kukaju, a njima je AIC Index narastao. Hm... 🤔
 

I ODLIČNE SU​

Stigle turističke brojke za prvih 6 mjeseci​

HRVATSKU je u prvih šest mjeseci posjetilo 7.5 milijuna turista, ostvarivši 29.2 milijuna noćenja, što je po 4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a pozitivan je bio i lipanj, čime se potvrdila kao poželjna i cjenovno konkurentna destinacija, izjavio je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Iznoseći prve podatke o fizičkom turističkom prometu na konferenciji za medije u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ), Glavina je kazao da su s podacima za prvih šest mjeseci i lipanj "jako zadovoljni", tim više što je i cestovni promet rastao za 5 posto, zračni za 11 posto, a pomorski za 4 posto u odnosu na lani.

Na razini lipnja (juni) je bilo 9 posto više turista i 12 posto više noćenja, a važnim je Glavina ocijenio i porast financijskih pokazatelja u turizmu u prvom kvartalu ove godine, i kod fiskaliziranih računa i kod prihoda od stranih turista.

Jako dobrim smatra podatke i o 11-postotnom porastu i dolazaka i noćenja domaćih turista u prvih šest mjeseci, što po njemu pokazuje da raste životni standard.

"Do kraja lipnja ostvareno je oko 30 posto ukupnog godišnjeg turističkog prometa, a većina će se kao i prije ostvariti u srpnju i kolovozu. Tu želimo održiv rezultat, odnosno kada bi se ponovilo lanjsko ljeto s malim plusom ili minusom, to bi bilo na tom tragu", kazao je ministar, ponovivši da u turizmu žele veći rast u pred i posezoni, što se u predsezoni i pokazalo.

Na pitanje o cijenama u turizmu, pa i u maloprodaji te porastu inflacije, pri čemu su najviše rasle cijene usluga, ministar Glavina je samo odgovorio da im je "sada fokus na promociji, a ne na cijenama".

U usporedbi s konkurentskim zemljama, rekao je da vjeruje da će hrvatski turizam biti na tragu prosječnog rasta turizma u EU, do 5 posto u odnosu na lani, ili bar kao lani. Također vjeruje da će se na godišnjoj razini opet ponoviti rekordni prihodi od turizma, odnosno da će biti premašeno lanjskih 15 milijardi eura samo od stranih turista.
 
RAST 6,3 POSTO

U pola godine prodano 41.257 novih automobila, ovo su najprodavaniji modeli u Hrvatskoj​

Gotovo polovica svih prodanih novih vozila u prvih šest mjeseci bili su benzinci

U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine prodano 41.257 novih putničkih vozila, što je 6,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je samo u lipnju prodano 8.779 novih vozila, uz rast od 6,7 posto, podaci su Promocije plus objavljeni u petak.

Najviše novih putničkih vozila u dosadašnjem dijelu godine prodala je Škoda, njih 5.710, a što je 13,8 posto udjela u ukupnoj prodaji. Slijedi Volkswagen s prodajom od 4.938 auta i udjelom od 12 posto, a treći je Renault, s 3.993 prodanih automobila i udjelom od 9,7 posto u ukupnoj prodaji.

Četvrto mjesto drži Opel s 3.111 prodanih vozila i udjelom od 7,5 posto, peti je Suzuki koji je od početka siječnja do kraja lipnja prodao 2.752 vozila, uz udjel u ukupnoj prodaji od 6,7 posto.

Škoda Octavia bila je najprodavaniji model u lipnju.
Octaviu je odabralo 659 kupaca, a slijedi je Opel Corsa, koja je ‘uplaćena‘ 596 puta. Opel ima i treće mjesto najprodavanijih modela u šestom mjesecu ove godine budući da je Mokka 477 puta ‘izašla iz salona‘.

Na četvrtom mjestu najprodavanijih modela je VW T-Cross s 439 prodanih primjeraka., a peti je Renault Clio s 326. U lipnju su prodana i dva skupocjena Aston Martina, te jedan Lamborghini.

Gotovo polovica, to jest 49,4 posto, svih prodanih novih vozila u prvih šest mjeseci bili su ‘benzinci‘, kojih je prodano 20.370. Slijede ‘hibridi‘ koje je odabralo 35,4 posto kupaca ili njih 14.590, dok su ‘dizelaši‘, s prodajom od 5.112 jedinica, na udjelu od 12,4 posto.


Plinski pogon odabrao je 751 kupac (1,8 posto), a električni njih 434 (1,1 posto), piše Hina.
Kliknite za proširenje...

1751643296433.png

Jbg..
I ovako bankrotirani Hrvati u pol godine kupe 41 257 novih automobila dok je u Srbiji recimo za čitavu 2024 godinu prodano ukupno 27 862 nova vozila.
Razlika je ogromna još kad usporedimo ukupan broj stanovnika u obje zemlje..

Darda javi se...
Komentiraj ..
Il ne stižeš skupljajući suncobrane po plaži..:hahaha:

https://www.jutarnji.hr/autoklub/ak...vatskoj-15600669?cx_linkref=jl_home_najnovije
 
Prosječna neto plaća za svibanj 2025. iznosila je 1 451 euro

Medijalna neto plaća iznosila je 1 236 eura​

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2025. iznosila je 1 451 euro, što je nominalno više za 0,8%, a realno za 0,5% u odnosu na travanj 2025. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2025. iznosila je 2 019 eura, što je nominalno više za 1,1%, a realno za 0,8% u odnosu na travanj 2025.
...
https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-neto-placa-za-svibanj-2025-iznosila-je-1-451-euro/2287
 

Rezultati poslovanja poduzetnika u 2024. godini - razvrstani po veličini​

U 2024. godini poslovalo je 162.135 poduzetnika, od čega je najviše mikro poduzetnika, njih 142.258 (udio 87,7%), malih je 17.228 (udio 10,6%), srednjih 2.157 (udio 1,3%), a velikih 492 (udio 0,3%). Sve su četiri skupine poduzetnika ostvarile neto dobit u 2024. godini. Kod mikro poduzetnika neto dobit iznosila je 1,3 milijarde eura, kod malih 2,5 milijardi eura, kod srednjih 2,1 milijardu eura, dok je kod velikih poduzetnika iznosila 4 milijarde eura.

U 2024. godini kod 492 velikih poduzetnika bilo je 299.466 zaposlenih (udio 28,2%) koji su ostvarili ukupne prihode od 75,3 milijarde eura (udio 44,4%), ukupne rashode u iznosu od 70,6 milijardi eura (udio 44,8%), 4,6 milijardi eura dobiti razdoblja (udio 36,5%), 586,3 milijuna eura gubitka razdoblja (udio 21,5%) i 4 milijarde eura neto dobiti (udio 40,7%).

Srednjih poduzetnika je u 2024. godini bilo 2.157 sa 194.977 zaposlenih (udio 18,3%) koji su ostvarili 35,6 milijardi eura ukupnih prihoda (udio od 21%), 33,1 milijardu eura ukupnih rashoda (udio 21%), dobit razdoblja od 2,5 milijardi eura (udio od 19,7%), gubitak razdoblja od 434,5 milijuna eura (udio 15,9%) i 2,1 milijardu eura neto dobiti (udio 20,8%).

Malih poduzetnika je 17.228 (udio 10,6%) koji su u 2024. godini imali 293.060 zaposlenih (udio 27,6%), ostvarili ukupne prihode od 38,7 milijardi eura (udio 22,8%), ukupne rashode od 35,6 milijardi eura (udio 22,6%), 3 milijarde eura dobiti razdoblja (udio 24,1%), 522,7 milijuna eura gubitka razdoblja (udio 19,1%) i 2,5 milijardi eura neto dobiti (udio 25,4%).

Najviše je mikro poduzetnika, njih 142.258 (udio 87,7%) s 275.812 zaposlenih (udio 25,9%). Ostvarili su ukupne prihode od 20 milijardi eura (udio 11,8%), ukupne rashode od 18,5 milijardi eura (udio 11,7%), dobit razdoblja od 2,5 milijardi eura (udio od 19,7%), gubitak razdoblja od 1,2 milijarde eura (udio 43,5%) i 1,3 milijarde eura neto dobiti (udio 13,1%).

Najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenima obračunali su veliki poduzetnici u iznosu od 1.421 euro, što je 21,3% više od prosjeka na razini RH (1.171 euro), a najnižu mikro poduzetnici u iznosu od 838 eura (28,5% manje od prosjeka RH).

Screenshot_20250722_091135.jpg
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

W
  • Anketa Anketa
Anketa: Da li verujete da bi Vučić doživeo poraz na izborima sutra?
2 3
Odgovora
58
Pregleda
985
Duskwood
Duskwood
Enigma
Na pomolu novi pakt na bliskom istoku između Izraela i Sirije
Odgovora
2
Pregleda
284
Straks92
Straks92
Grom_sa_neba!
  • Anketa Anketa
Da li je u toku državni ili moždani udar ?
2
Odgovora
40
Pregleda
640
bas kao
B

Back
Top