Duskwood
Poznat
- Poruka
- 8.550
-
- Popularno:
- Vučićeva propaganda vs realnost: ko još...
- Goran Šarić je postao ćaci!
- Da li je bacanje krivice na Vučića za...
- Evo ko su kljucni blokaderi
- Трамп гледа финале тениског турнира?
- 200 000 ljudi dobilo državljanstvo na...
- 🏦Švedski model plata: Da li bi...
- Jedan običan dan u Vladi
- Aleksandar Vučić
- Reši mozgalicu
Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!
- Začetnik teme црна брада
- Datum pokretanja
Marin83
Poznat
- Poruka
- 9.552
Sjedište nove burze će biti u ZagrebuStvoren novi blok
U Zagrebu potpisan povijesni sporazum: osam država Europe ujedinjuju tržišta kapitala
Točno u podne u zagrebačkoj Palači Dverce, osam država srednje i jugoistočne Europe – Slovenija, Poljska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Sjeverna Makedonija i Hrvatska – svečano je potpisalo Memorandum o razumijevanju u suradnji na razvoju tržišta kapitala. Ministar financija Hrvatske Marko Primorac i njegove kolege (među kojima i slovenski ministar financija Klemen Boštjančić, kao i slovački Ladislav Kamenický) time su otvorili novo poglavlje u regionalnoj financijskoj integraciji, poručeno je okupljenima.
Podršku inicijativi pružila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Još krajem prošle godine burze osam zemalja potpisale su međusobni memorandum i započele intenzivnije aktivnosti, a u svibnju je hrvatsko Ministarstvo financija organiziralo ministarski sastanak u Londonu, na marginama godišnje skupštine EBRD-a. Nakon toga usuglašen je tekst Memoranduma koji je danas potpisan u Zagrebu. Sjedište od kuda će se koordinirati aktivnosti bit će također u glavnom gradu Hrvatske.
"Ujedinjavanjem malih tržišta, usklađivanjem pravila i postupaka, stvorit ćemo privlačnije uvjete za međunarodne investitore. Time možemo povećati likvidnost, privući inozemni kapital, diversificirati bazu ulagača i pozicionirati se na karti globalnih financijskih investitora.Već godinama se suočavamo s činjenicom da su naša tržišta kapitala, osobito u državama istočne i jugoistočne Europe, fragmentirana različitim pravilima trgovanja, različitim platformama, infrastrukturama i valutama. U takvim okolnostima teško je ostvariti prekograničnu suradnju i trgovinu. " kazao je novinarima nakon potpisivanja ugovora hrvatski ministar i potpredsjednik vlade Marko Primorac.
U Ministarstvu financija ističu da Memorandum predstavlja povijesni iskorak i potvrđuje zajedničku političku volju i posvećenost reformama koje će omogućiti snažnije, učinkovitije i konkurentnije tržište kapitala u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Time će se povećati konkurentnost uključenih zemalja, privući međunarodni investitori, unaprijediti prekogranična trgovina i ulaganja, olakšati pristup kapitalu te potaknuti daljnji gospodarski rast.
...
https://novac.jutarnji.hr/novac/akt...a-europe-ujedinjuju-trzista-kapitala-15616141
Propast...
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 44.675
Ubrzao se rast hrvatskog BDP-a
ZAHVALJUJUĆI ponajviše rastu osobne potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju za 3,4 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu.Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 18. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,9 posto.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 4,0 posto na godišnjoj razini, znatno brže u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 1,7 posto.
piciginx
Legenda
- Poruka
- 54.392
Zna li Vučić i vrli postavljač teme za ovo?
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 44.675
Strane financijske institucije odaju počast Hrvatskoj na ekonomskim rezultatima.
"Hrvatska apsolutno briljira na svim poljima s rastom BDP-a i gotovo svim njegovim komponentama koje rastu iznad predpandemijskog trenda. Usput, jedina koja je ispod toga je izvoz usluga, što uključuje turizam."
Vlade s pogoršanim primarnim bilancama (prije plaćanja kamata) obično su bilježile povećanje troškova servisiranja duga.
Velika iznimka je Hrvatska, koja plaća puno manje za servisiranje duga unatoč povećanju deficita. Još jedan primjer kako Euro smanjuje troškove financiranja vlade.
"Hrvatska apsolutno briljira na svim poljima s rastom BDP-a i gotovo svim njegovim komponentama koje rastu iznad predpandemijskog trenda. Usput, jedina koja je ispod toga je izvoz usluga, što uključuje turizam."
Vlade s pogoršanim primarnim bilancama (prije plaćanja kamata) obično su bilježile povećanje troškova servisiranja duga.
Velika iznimka je Hrvatska, koja plaća puno manje za servisiranje duga unatoč povećanju deficita. Još jedan primjer kako Euro smanjuje troškove financiranja vlade.
- Poruka
- 1.334
550 strana a pola radne snage iz srbije preko leta u kroaciji jer se bolje placa nego ovde.
propali. jadni oni.
propali. jadni oni.
Hrvatska je postala zemlja kreditor MMF-a u siječnju 2025. godine, kada ju je MMF uvrstio na popis zemalja koje financiraju njegove zajmove putem mehanizma Plan financijskih transakcija MMF-a. Ova odluka uslijedila je nakon snažnog gospodarskog rasta, smanjenja javnog i vanjskog duga te poboljšanja salda tekućeg računa, a jedan od ključnih čimbenika bio je ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine. Hrvatska je tako, nakon što je u prošlosti sama koristila MMF-ovu financijsku pomoć, sada postala jedna od 53 zemlje koje sudjeluju u financiranju zajmova MMF.
______:____________
Pošto Srbija koristi kredite Mmf_a. to znači da Srbija plaćajući kamate sada ustvari puni budžet Hrvatske i da te pare idi u Hrvatskoj za vojsku, policiju, zdravstvo itd.
______:____________
Pošto Srbija koristi kredite Mmf_a. to znači da Srbija plaćajući kamate sada ustvari puni budžet Hrvatske i da te pare idi u Hrvatskoj za vojsku, policiju, zdravstvo itd.
loving tree
Aktivan član
- Poruka
- 1.015
Ne znam ko osim dela nezaposlenih sezonskih konobara ide da radi u Hrvatsku.
Inače, najviše sezonaca u Hrvatskoj vam je iz same Hrvatske. Vi ste se pretvorili u narod konobara i spremačica, a mi vam samo pomažemo.
Izgleda da su vam ti sezonski konobari pomutili mozak, pa ovde zapravo verovatno imamo 500 strana smešnog samohvalisanja.
Index.hr: Hrvatska bi bez turizma bila bliže standardu Srbije nego Češke
https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-najvise-od-svih-drzava-eu-ovisi-o-turizmu/2455774.aspx
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 44.675
To je glupost, za ovu godinu se predviđa 15,5 milijardi eura prihoda od turizma, za to vrijeme ukupni prihod hrvatske privrede će biti oko 170 milijardi eura, od čega izvoz roba oko 25 milijardi.
Srbijanska privreda ima manje prihode i dobit od hrvatske, izvoz je malo veći od hrvatskog, i sve to sa 70% više stanovnika od Hrvatske. Da sutra nestane turizam u Hrvatskoj opet bi bila duplo bolja od Srbije.
Sin_tisućljetne_kulture
Veoma poznat
- Poruka
- 13.049
Pa to baš i nije tako.
ZANIMLJIVO
Konačno razbijen mit da turizam čini 20 posto BDP-a Hrvatske, stigle brojke DZS-a, evo točnog izračuna!
Izravni udjel turizma u BDP-u u Hrvatskoj iznosi 11,32 posto, a ne 20 posto kako se često komunicira u javnosti, ponovno su nas podsjetile brojke koje je u srijedu pustio Državni zavod za statistiku (DZS). Udio pak svih djelatnosti koje su i turističke, poput prijevoza ili trgovine, je 24,5 posto, ali tu se računa i ono kad vam vlakom dođe prijatelj iz Karlovca na piće u Zagreb, kupi krafnu u pekari i plati vam rundu.
...
https://novac.jutarnji.hr/novac/akt...gle-brojke-dzs-a-evo-tocnog-izracuna-15567080
loving tree
Aktivan član
- Poruka
- 1.015
Prihod od turizma nije samo direktni, već i indirektni. Indirektni prihod od turizma je teže izračunati, a moguće je da je višestruko veći nego direktni. Opet se frljaš nekakvim brojkama tipa "duplo bolja od Srbije". Sa ili bez turizma Hrvatska nije duplo bolja od Srbije, a bez turizma i milijardi evra koje vuče iz EU fondova, Hrvatska bi verovatno bila gora od Srbije.
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 44.675
Ne, 15,5 milijardi je ukupni prihod kroz potrošnju u ugostiteljstvu, smještaju, maloprodaji, i dr.
2020. kad je turizam pao na 30%,, zbog zatvaranja firmi, smanjenu potrošnju općenito, BDP je pao tek 8% i dalje bio veći od srpskog. To je naravno ukupni BDP, a po glavi je i dalje ostao skoro duplo veći.
Da nema turizma, ne bi tamo hibernirali nego bi se jače oslonili na industriju i drugo da zarade novac za život.
loving tree
Aktivan član
- Poruka
- 1.015
Tebi neki najosnovniji pojmovi i koncepti u ekonomiji nisu jasni, a ja zaista nemam nameru da ti besplatno dajem lekcije.
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 44.675
Klasična kapitulacija. Svi ste vi stručnjaci na svakom polju samo vam se ne da pokazati to raskošno znanje.
Ma bullshit. Sve što se fiskalizira, ulazi u total, udio svake grane je lako izračunati. Hrvatska ima još puno neiskorištenih potencijala, bez turizma, našli bi neki drugi unosan biznis.
hemmet
Aktivan član
- Poruka
- 1.060
U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine prodano 41.257 novih putničkih vozila, što je 6,3 posto više nego u istom razdoblju lani..
https://www.jutarnji.hr/autoklub/ak...su-najprodavaniji-modeli-u-hrvatskoj-15600669
Prema podacima Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, u periodu januar–jun 2025. godine registrovano je ukupno 18.902 nova vozila (putnička i laka komercijalna), što predstavlja rast od 3,54% u odnosu na isti period prošle godine, kada je prodato 18.256 jedinica – 646 manje.
https://www.b92.net/automobili/aktu...daje-automobila-pad-komercijalnih-vozila/vest
S tim da RH nema niti 4 milijuna stanovnika a Srbija 6.7 milijuna bez Kosova..
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 44.675
Građani u bankama drže skoro 41 milijardu eura.
Objavljeno: 27.08.2025.
Autor: RBA analize
Prema posljednjim podacima HNB-a, na osnovi stanja, ukupni depoziti (isklj. središnju državu) iznosili su na kraju lipnja (juna) 61,7 mlrd eura.
Na mjesečnoj razini, ukupni depoziti zabilježili su povećanje za 1,4% što je doprinijelo ubrzanju godišnje stope rasta na 8,5% (najbrži rast od travnja 2023.).
Prema strukturi depozita, prekonoćni depoziti činili su u lipnju 72,8% ukupnih, odnosno iznosili su gotovo 45 mlrd. eura (+2,9% mjesečno odnosno +12,4% godišnje). S druge strane, s iznosom od 16,8 mlrd. eura, oročeni depoziti činili su 27,2% ukupnih. Oročeni depoziti na godišnjoj su razini zabilježili negativnu promjenu po prvi put od veljače 2023., koja je u lipnju iznosila 0,9%. Tome je pridonio pad na mjesečnoj razini za 2,5%. Posljedica je to vjerojatno i smanjenja tržišnih kamatnih stopa u okruženju postupnog ublažavanja restriktivnosti monetarne politike koju provodi Europska središnja banka.
Promatrano po sektorima, ukupni depoziti kućanstava iznosili su 40,7 mlrd. eura ili 65,9% ukupnih depozita. Rast promatranih depozita ubrzao je s 8,1% u svibnju na 8,3% u lipnju. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,2%. Nakon što je krajem 2023. bilo primjetno usporavanje godišnjeg rasta depozita kućanstava kao posljedica učinka baznog razdoblja (zbog rasta sredstava na transakcijskim računima u istom razdoblju godinu ranije uslijed uvođenja eura), od početka 2024. godine godišnja stopa rasta postepeno se normalizira (iščezavanje neuobičajenih promjena iz izračuna), a od početka 2025. bilježi i postupno ubrzavanje koje je kratkotrajno bilo zaustavljeno u travnju. Od ukupnih depozita kućanstava, na prekonoćne depozite odnosilo se 30,3 mlrd. eura (3/4 ukupnih), što predstavlja povećanje za 14,0% godišnje i 2,1% mjesečno. Oročeni depoziti kućanstava iznosili su 10,4 mlrd. eura, a u odnosu na lipanj 2024. godine bili su niži 5,3% godišnje te 1,2% u odnosu na svibanj.
S druge strane, ukupni depoziti nefinancijskih društava iznosili su gotovo 16,7 mlrd. eura ili 27,1% ukupnih depozita. Na godišnjoj razini stopa rasta ubrzala je s 3,7% u svibnju na 5,4% u lipnju uz povećanje na mjesečnoj razini za 2,8%. Prema strukturi, od ukupnih depozita nefinancijskim društvima, 12,4 mlrd. se odnosilo na prekonoćne depozite, što je jednako povećanju za 8,9% na godišnjoj razini uz povećanje za 6,0% u odnosu na svibanj. Oročeni depoziti nefinancijskih društava iznosili su 4,3 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini smanjenje za 5,3%. U odnosu na lipanj 2024. oročeni depoziti nefinancijskih društava bili su niži 3,4%.
Srbija
U julu 2025. su ukupni depoziti građana Srbije u bankama iznosili su 2.526 milijardi dinara (21,5 mlrd. eura).
Ukupni depoziti u bankama uključujući sve sektore plus državu i lokalnu vlast iznosili su 4.537 milijardi dinara (38,7 mlrd. eura)
Objavljeno: 27.08.2025.
Autor: RBA analize
Prema posljednjim podacima HNB-a, na osnovi stanja, ukupni depoziti (isklj. središnju državu) iznosili su na kraju lipnja (juna) 61,7 mlrd eura.
Na mjesečnoj razini, ukupni depoziti zabilježili su povećanje za 1,4% što je doprinijelo ubrzanju godišnje stope rasta na 8,5% (najbrži rast od travnja 2023.).
Prema strukturi depozita, prekonoćni depoziti činili su u lipnju 72,8% ukupnih, odnosno iznosili su gotovo 45 mlrd. eura (+2,9% mjesečno odnosno +12,4% godišnje). S druge strane, s iznosom od 16,8 mlrd. eura, oročeni depoziti činili su 27,2% ukupnih. Oročeni depoziti na godišnjoj su razini zabilježili negativnu promjenu po prvi put od veljače 2023., koja je u lipnju iznosila 0,9%. Tome je pridonio pad na mjesečnoj razini za 2,5%. Posljedica je to vjerojatno i smanjenja tržišnih kamatnih stopa u okruženju postupnog ublažavanja restriktivnosti monetarne politike koju provodi Europska središnja banka.
Promatrano po sektorima, ukupni depoziti kućanstava iznosili su 40,7 mlrd. eura ili 65,9% ukupnih depozita. Rast promatranih depozita ubrzao je s 8,1% u svibnju na 8,3% u lipnju. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,2%. Nakon što je krajem 2023. bilo primjetno usporavanje godišnjeg rasta depozita kućanstava kao posljedica učinka baznog razdoblja (zbog rasta sredstava na transakcijskim računima u istom razdoblju godinu ranije uslijed uvođenja eura), od početka 2024. godine godišnja stopa rasta postepeno se normalizira (iščezavanje neuobičajenih promjena iz izračuna), a od početka 2025. bilježi i postupno ubrzavanje koje je kratkotrajno bilo zaustavljeno u travnju. Od ukupnih depozita kućanstava, na prekonoćne depozite odnosilo se 30,3 mlrd. eura (3/4 ukupnih), što predstavlja povećanje za 14,0% godišnje i 2,1% mjesečno. Oročeni depoziti kućanstava iznosili su 10,4 mlrd. eura, a u odnosu na lipanj 2024. godine bili su niži 5,3% godišnje te 1,2% u odnosu na svibanj.
S druge strane, ukupni depoziti nefinancijskih društava iznosili su gotovo 16,7 mlrd. eura ili 27,1% ukupnih depozita. Na godišnjoj razini stopa rasta ubrzala je s 3,7% u svibnju na 5,4% u lipnju uz povećanje na mjesečnoj razini za 2,8%. Prema strukturi, od ukupnih depozita nefinancijskim društvima, 12,4 mlrd. se odnosilo na prekonoćne depozite, što je jednako povećanju za 8,9% na godišnjoj razini uz povećanje za 6,0% u odnosu na svibanj. Oročeni depoziti nefinancijskih društava iznosili su 4,3 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini smanjenje za 5,3%. U odnosu na lipanj 2024. oročeni depoziti nefinancijskih društava bili su niži 3,4%.
Srbija
U julu 2025. su ukupni depoziti građana Srbije u bankama iznosili su 2.526 milijardi dinara (21,5 mlrd. eura).
Ukupni depoziti u bankama uključujući sve sektore plus državu i lokalnu vlast iznosili su 4.537 milijardi dinara (38,7 mlrd. eura)
radoznao_62
Primećen član
- Poruka
- 601
Ajde da malo branimo komšije, poslije Dafine Milanović i sličnih DB poduzetnica i bankara, veći dio novca je pod krevetima.
loving tree
Aktivan član
- Poruka
- 1.015
Stvarno?
A koji su ti potencijali?
Hrvatska nema bukvalno nikakve potencijale osim turizma i da nije EU fondova i turizma ekonomski bi verovatno gore stajala od bilo koje evropske zemlje.
U strukturi BDP zvanično na turizam otpada oko 20 odsto, ali indirektan uticaj je neuporedivo veći, možda i preko 50 odsto udela u BDP jer turizam indirektno utiče na rast većine drugih sektora.
HDZ i njihovi mediji su se u predizborne svrhe isprsili tobože rekordnim rastom BDP-a. Međutim, iza tih na prvi pogled sjajnih brojki o BDP ne stoji rast produktivnosti ili izvoza, inovacija, već potrošnja jer su glavni pokretači rasta državna potrošnja i EU fondovi. Drugim rečima, veliki deo te potrošnje se odnosi na rast plata u javnom sektoru. Čak i državna kupovina aviona Rafal ili slične skalamerije koju plaća hrvatska država utiče na rast BDP što ne znači da se zbog te kupovine rafala nešto u Hrvatskoj kreće na bolje.
Neto izvoz je negativan i manji od recimo izvoza Srbije, strane investicije su uglavnom vezane za turizam, a EU fondovi dodatno pune budžet.
Dakle, kakve potencijale ima Hrvatska i šta to može da izmuze osim turizma i EU fondova. Nema nikakve specijalne ni ljudske ni prirodne potencijale. Inovacije i produktivnost ne pokreću privredni rast. Nema prirodnih bogatstva. Nema recimo potencijala za proizvodnnu električne energije već se oduvek uglavnom oslanjala na kolonizatorsko i manipulantsko izrabljivanje hidroenergetskog potencijala Bosne i Hercegovine ili slovenačku nuklearnu elektranu Krško u kojoj ima udeo, pri čemu nije u stanju da Slovencima pošteno plaća čak ni ekološki prihvatljivo zbrinjavanje nuklearnog otpada nego namerava da ga skladišti tik na granici sa BIH.
Dakle, osim turizma Hrvatska nema nikakvih posebnih potencijala. Pa čak je i turizam vezan samo za jednu vrstu turizma i nemoguće je čak ni teoretski razviti neku drugu vrstu turizma (planinski, banjski, speleološki...) jer Hrvatska za to nema prirodnih potencijala.
Hrvatska recimo nema potencijala za zimski planinski turizam (ni iskorišćenih, ni neiskorišćenih) kao Slovenija, Bosna ili jugozapadna Srbija, a kako bi ga i mogla imati kad je više od polovine teritorije Hrvatske na nadmorskim visinama ispod 200 metara, oko 80 odsto na nadmorskim visinama ispod 500 metara, a teritorija sa višim nadmorskim visinama je uglavnom na jugu, u jadranskom zaleđu u kraškoj zoni i pod kamenjarom, makijom, šikarom i ostalom submediteranskom vegetacijom ili izrazito degradiranom šumom. I po tome se vidi koliko su prirodni potencijali Hrvatske ograničeni.
Marin83
Poznat
- Poruka
- 9.552
Ovde sam stao čitati, kupnja Rafala ne utječe na rast BDP, već naprotiv smanjuje BDP. Jer uvoz je negativna stavka po izračun BDP. Još malo ajde u školu, pa se vrati.
A o potencijalu Hrvatske vidi energetiku, koliki je vjetro potencijal obale, koliki je solarni potencijal, koliko je geotermalni potencijal per capita u Rh. Milsim da imamo najveći geotermalni potencijal poslije Islanda.
Recimo na obali imaš 200 mini škverova, koji rade luksuzne brodice, tako da ne bi bilo da je samo turizam na obali.
Poslednja izmena:
loving tree
Aktivan član
- Poruka
- 1.015
Razumem da si zbunjen, ali ovde ti je malo bolje objašnjena formula računanja BDP, kao i nedostaci te formule s akcentom na vojnu potrošnju vlada:
https://tavex.rs/sta-je-bruto-domaci-proizvod-bdp/
Citiram:
Formula koja se koristi u ovoj metodi je ona za BDP, naime:
BDP = Potrošnja + Investicije + Vladina potrošnja + Izvoz – Uvoz
Drugi problem je što ova metoda tretira svu vladinu potrošnju kao korisnu, bez obzira na njenu efikasnost, produktivnost ili da li predstavlja prirodnu potražnju. Prema Simonu Kuznetsu, tvorcu današnjeg sistema nacionalnih računa, vojna potrošnja vlada ne samo da ne stvara blagostanje, već ga uništava.
To o geotermalnim i drugim energetskim potencijalima Hrvatske je kao priča da planeta Mars ima potencijal da reši sve energetske probleme stanovnika planete Zemlje, samo to treba iskoristiti.
Nalazila sam na tekstove koji objašnavaju kako Vojvodina ili Semberija ili Bosanska Posavina imaju značajni geotermalni potencijal i to je uglavnom svuda ista priča u stilu: imamo potencijale za to i to....bla, bla, bla... ali čak i da se nešto investira u tom pravcu bilo bi nedovoljno za podmirenje svih potreba i sve je to prazna priča kad se sada trenutno najveći deo struje proizvode u velikim termoelektranama ili hidroelektranama (Srbija, BiH) ili nuklearci Krško (Slovenija). Hrvatska jednostavno nema dovoljno prirodnih potencijala za proizvodnju električne energije što nije ništa strašno jer može da je pošteno uvozi, ali je strašno što pokušava da izrabljuje energetske potencijale susednih zemalja.
Petar_Petrovic
Elita
- Poruka
- 16.370
550 strana a HR. jos nije bankrot.
Ajd kad si se namučila i objasni.
loving tree
Aktivan član
- Poruka
- 1.015
Hrvatska koristi vode iz veštačke akumulacije Buško jezero u BIH za proizvodnu električne energije u svojim hidroelektanama na teritoriji Hrvatske i za to plaća neku mizeriju koja iznosi zanemarljiv deo proizvedene struje.
Index hr: Koliko Hrvatska profitira korišćenjem Buškog jezera dok BIH daje mizeriju
Isto tako Hrvatska koristi vode Trebišnjice iz akumulacije Bilećko jezero za proizvodnju električne energije u hidroelektrani Dubrovnik. Za to ne plaća ništa od početka rata, a pominjale su se ogromne sume koje duguje, kao i potezanje međunarodnog arbitražnog spora. Međutim, od toga nema ništa jer se Hrvatska uvek lako dogovori sa korumpiranom kreaturom kao što je Dodik i dok je Dodika i HDZ-a iz “Herceg Bosne” lako je i dalje koristiti hidroenergetske potencijale Trebišnjice i Buškog jezera.
Što se tiče nuklearne elektrane Krško na tlu Slovenije, Hrvatska je tu suvlasnik sa obavezom da zbrine polovinu nuklearnog otpada što košta. Slovenija je investirala oko 180 miliona dolara za izgradnju skladišta za zbrinjavanje nuklearnog otpada i predložila Hrvatskoj zajedničko zbrinjavanje i zajedničku investiciju u to zbrinjavanje. Hrvatska je to odbila tražeći jeftinija rešenja i “zbrinula” je otpad tako što ga je smestila na granicu sa BIH mimo svih ekoloških propisa i na užasavanje stanovnika koji tamo žive.
Dakle, sve obaveze vezane za isporuke električne energije “prebogata” Hrvatska sa tako vrtoglavim rastom BDP-a ispunjava tako što zezne ili prevari susedne zemlje ili eskivira plaćanje svojih obaveza.
