Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!

[radoznao_62]

Čisti subjektivizam. Nema mjerila.

Sve države bivše Jugoslavije, Slovenija također, imaju jednu urođenu dozu korupcije koje se nikada nećemo riješiti, samo je možemo držati pod kontrolom. Kada je Radomir Pašić maznuo 160 vagona šećera, Nikola Pašić je samo rekao: „Šta mogu kad dete voli slatko“.

 

[mišomor1]

Svaka čast za končar, velik broj zaposlenih ali inače proizvodi su im drk, kupujem samo gorenje

Mislim da taj "Končar kućanski aparati" nije dio sustava Končar, nego je u vlasništvu neke kineske kompanije. Gorenje je u vlasništvu poznate kineske kompanije Hisense, imaju isti program, samo što ista perilica sa markom Gorenja, košta više nego ona marke Hisense.

 

[mišomor1]

Čisti subjektivizam. Nema mjerila.

Skandinavske zemlje (osim možda Norveške) su poznate po državnoj korupciji velikih razmjera kad plasiraju svoje proizvode (pogotovo siromašnim zemljama gdje ih je teško uhvatiti). Međutim, skandinavsko stanovništvo živi dobro i ne osjeća toliko korupciju na svojoj koži ili mu korupcija toliko ne smeta. A u siromašnijim zemljama je opći stav prema svojim građanima na položaju: "Svi su oni lopovi i kradu"

 

[mišomor1]

5 godina uvek aktuelne teme
Svaka čast autoru za ovoliko narodno interesovanje

Ova tema, iako su sadašnji trendovi suprotni naslovu, ima smisao. Na njoj ćemo odbrojavati kada će ukupni srpski BDP prestići hrvatski. Mislim da bi, po vanjskim procjenama, to trebalo biti oko 2026-2027, i tada srpsko gospodarstvo postaje najveće u ex-Yu. Mislim da će to biti odloženo za par godina zbog ove unutrašnje krize u Srbiji.

 

[Dule 021]

Drugar koji zivi u Nemackoj 7 godina kaze da se najvise vracaju hrvati u svoju zemlju usled onoga da Nemacka vise nije sto je bila.

 

[Zagor92]

Ova tema, iako su sadašnji trendovi suprotni naslovu, ima smisao. Na njoj ćemo odbrojavati kada će ukupni srpski BDP prestići hrvatski. Mislim da bi, po vanjskim procjenama, to trebalo biti oko 2026-2027, i tada srpsko gospodarstvo postaje najveće u ex-Yu. Mislim da će to biti odloženo za par godina zbog ove unutrašnje krize u Srbiji.

Ćemo da vidimo.. uzmi u obzir i da iz Srbije uglavnom ljudi bježe bez obzira, ako mogu, dok je u Hrvatskoj polako sve više situacija poput ove koju je Dule opisao u poruci iznad.

 

[Komandant bele tehnike]

Ova tema, iako su sadašnji trendovi suprotni naslovu, ima smisao. Na njoj ćemo odbrojavati kada će ukupni srpski BDP prestići hrvatski. Mislim da bi, po vanjskim procjenama, to trebalo biti oko 2026-2027, i tada srpsko gospodarstvo postaje najveće u ex-Yu. Mislim da će to biti odloženo za par godina zbog ove unutrašnje krize u Srbiji.

Pogledajte grafikone,verujete u propagandu o ekonomskom tigru.

 

[mišomor1]

Ćemo da vidimo.. uzmi u obzir i da iz Srbije uglavnom ljudi bježe bez obzira, ako mogu, dok je u Hrvatskoj polako sve više situacija poput ove koju je Dule opisao u poruci iznad.

Po meni, gledajući prošlost u socijalizmu u kojem smo bili cca 20% bolji od Srbije i da je nakon osamostaljenja Hrvatska dobila još neke komparativne prednosti (tu ne mislim na EU, jer i Srbija tu može ući), mislim da će nova hrvatsko srpska razlika biti cca 30%. Da nas Srbija nikad ne prestigne, ne bi trebala biti po stanovništvu 30% brojnija. To bi bilo kao da Hrvatska u nekom trenutku ima 3,8 milijuna, a Srbija 5 milijuna ljudi. Meni to nije realno, pa očekujem da će nas jednom prestići.

 

[Zagor92]

Po meni, gledajući prošlost u socijalizmu u kojem smo bili cca 20% bolji od Srbije i da je nakon osamostaljenja Hrvatska dobila još neke komparativne prednosti (tu ne mislim na EU, jer i Srbija tu može ući), mislim da će nova hrvatsko srpska razlika biti cca 30%. Da nas Srbija nikad ne prestigne, ne bi trebala biti po stanovništvu 30% brojnija. To bi bilo kao da Hrvatska u nekom trenutku ima 3,8 milijuna, a Srbija 5 milijuna ljudi. Meni to nije realno, pa očekujem da će nas jednom prestići.

Važno je uzeti u obzir migracije, natalitet, ekonomske prilike i političke faktore. Čak i ako Srbija bude i dalje imala veći broj stanovnika, kvaliteta života i ekonomski razvoj Hrvatske i dalje mogu biti konkurentni i odlučujući za buduću dinamiku između dviju zemalja

 

[Marin83]

Svaka čast za končar, velik broj zaposlenih ali inače proizvodi su im drk, kupujem samo gorenje

Vrijednost Končara na ZSE-u je trenutno oko 1.7 milijardi eura, i ne ne proizvode kućanske aparate.

 

[Sin_tisućljetne_kulture]

Vlada predstavila nove mjere: Koliko ćemo plaćati struju i plin?

"Danas usvajamo deveti paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, vrijedan ukupno 175 milijuna eura. Riječ je o naporu Vlade da pomažemo našim građanima, gospodarstvu i institucijama riješiti sve obveze koje su pred njima kada je riječ o troškovima energenata, uz ciljanu pomoć onima kojima je najpotrebnija", kazao je Plenković.
...
https://n1info.hr/vijesti/vlada-predstavila-nove-mjere-koliko-emo-plaati-struju-i-plin/

Onako odokativno, oko 10% poskupljuje struja, plin, grijanje

 

[radoznao_62]

Vrijednost Končara na ZSE-u je trenutno oko 1.7 milijardi eura, i ne ne proizvode kućanske aparate.

Pogledajte prilog 1785217
Pogledajte prilog 1785219

https://koncar-ka.hr/

Društvo Končar – Kućanski Aparati d.d. je nastalo udruživanjem društva Končar – Štednjaci d.o.o. i Končar – Mali kućanski aparati d.o.o. krajem 1998. godine. Sjedište Društva je u Zagrebu, Slavonska avenija 16.

Društvo Končar- Štednjaci se razvilo iz tvornice GORAN, koja je u svom osnovnom programu proizvodila štednjake na kruta goriva i ugostiteljsku opremu.

Tvornica GORAN se udružuje s tvornicom KONTAKT 1963. godine. Tada se usvaja proizvodnja u prvom redu uljnih peći i štednjaka, te električnih štednjaka i perilica rublja u suradnja s njemačkom tvrtkom AEG. U tom periodu dostignuta je proizvodnja od oko 150.000 komada aparata godišnje.

Društvo Končar – Mali kućanski aparati sa sjedištem u Samoboru razvilo se iz tvornice ELEKTRON, koja je proizvodila električne vodogrijalice, glačala, usisače, kalorifere, pržila kruha i dr. Tvornica ELEKTRON se 1963. godine udružuje s tvornicom KONTAKT. Postojeća proizvodnja kućanskih aparata se povećava i osuvremenjuje, te se proširuje na kuhinjske friteze i parna glačala u suradnja s tvrtkom AEG. U tom razdoblju proizvodnja suhih električnih glačala je porasla na preko 100.000 komada godišnje.

Oba pogona poduzeća KONTAKT, koja su proizvodila kućanske aparate udružuju se s poduzećem Rade Končar 1970. godine. Nakon toga u oba ova pogona dolazi do značajnijeg usvajanja proizvodnje kućanskih aparata na osnovu vlastitog razvoja, posebno u dijelu proizvodnje malih kućanskih aparata i električnih vodogrijalica. Kooperacijom, te otkupom alata i opreme osvaja se proizvodnja električkih, elektroplinskih i plinskih štednjaka, suvremenih perilica rublja, a osuvremenjuje proizvodnja malih kućanskih aparata i vodogrijalica primjenom polimernih tvari vlastitog razvoja i prerade.

Društvu se krajem 2004. godine pripajaju:

Končar – Trgovina i zastupstva d.d. i Končar – Servis i prodaja d.d.

Nakon ovog udruživanja, društvo Končar – Kućanski aparati d.d. osim što se bavi proizvodnjom kućanskih aparata vlastitog i kupljenog razvoja kao primarnom djelatnošću, bavi se i proizvodnim uslugama, prodajom kućanskih aparata vlastite proizvodnje i iz kooperacije ili uvoza, te servisiranjem u jamstvenom i izvanjamstvenom roku aparata vlastite proizvodnje i aparata koje prodaje u Hrvatskoj.

Po svemu sudeći danas proizvode u Turskoj!!!

 

[Marin83]

https://koncar-ka.hr/

Društvo Končar – Kućanski Aparati d.d. je nastalo udruživanjem društva Končar – Štednjaci d.o.o. i Končar – Mali kućanski aparati d.o.o. krajem 1998. godine. Sjedište Društva je u Zagrebu, Slavonska avenija 16.

Društvo Končar- Štednjaci se razvilo iz tvornice GORAN, koja je u svom osnovnom programu proizvodila štednjake na kruta goriva i ugostiteljsku opremu.

Tvornica GORAN se udružuje s tvornicom KONTAKT 1963. godine. Tada se usvaja proizvodnja u prvom redu uljnih peći i štednjaka, te električnih štednjaka i perilica rublja u suradnja s njemačkom tvrtkom AEG. U tom periodu dostignuta je proizvodnja od oko 150.000 komada aparata godišnje.

Društvo Končar – Mali kućanski aparati sa sjedištem u Samoboru razvilo se iz tvornice ELEKTRON, koja je proizvodila električne vodogrijalice, glačala, usisače, kalorifere, pržila kruha i dr. Tvornica ELEKTRON se 1963. godine udružuje s tvornicom KONTAKT. Postojeća proizvodnja kućanskih aparata se povećava i osuvremenjuje, te se proširuje na kuhinjske friteze i parna glačala u suradnja s tvrtkom AEG. U tom razdoblju proizvodnja suhih električnih glačala je porasla na preko 100.000 komada godišnje.

Oba pogona poduzeća KONTAKT, koja su proizvodila kućanske aparate udružuju se s poduzećem Rade Končar 1970. godine. Nakon toga u oba ova pogona dolazi do značajnijeg usvajanja proizvodnje kućanskih aparata na osnovu vlastitog razvoja, posebno u dijelu proizvodnje malih kućanskih aparata i električnih vodogrijalica. Kooperacijom, te otkupom alata i opreme osvaja se proizvodnja električkih, elektroplinskih i plinskih štednjaka, suvremenih perilica rublja, a osuvremenjuje proizvodnja malih kućanskih aparata i vodogrijalica primjenom polimernih tvari vlastitog razvoja i prerade.

Društvu se krajem 2004. godine pripajaju:

Končar – Trgovina i zastupstva d.d. i Končar – Servis i prodaja d.d.

Nakon ovog udruživanja, društvo Končar – Kućanski aparati d.d. osim što se bavi proizvodnjom kućanskih aparata vlastitog i kupljenog razvoja kao primarnom djelatnošću, bavi se i proizvodnim uslugama, prodajom kućanskih aparata vlastite proizvodnje i iz kooperacije ili uvoza, te servisiranjem u jamstvenom i izvanjamstvenom roku aparata vlastite proizvodnje i aparata koje prodaje u Hrvatskoj.

Po svemu sudeći danas proizvode u Turskoj!!!

Nemaju oni od 2019 veze sa Končarom.
https://www.poslovni.hr/domace/koncar-prodao-tvrtke-kucanski-aparati-i-le-352167

 

[radoznao_62]

Nemaju oni od 2019 veze sa Končarom.
https://www.poslovni.hr/domace/koncar-prodao-tvrtke-kucanski-aparati-i-le-352167

Nemaju, ali i dalje se zovu Končar. "Veliki" Končar jedini još posluje u zelenom. (Odnosno vrlo vjerojatno posluju i manji, ali ne tako jako)

 

[Mej bregami]

Po brzoj procjeni HNB-a rast BDP-a u trećem tromjesečju 2,8%

Rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u drugom se tromjesečju 2025. osjetno intenzivirao odražavajući i nadalje snažnu domaću potražnju. Prema prvim procjenama DZS-a u drugom se tromjesečju realni BDP povećao za 1,2% na tromjesečnoj razini, nakon što je u prvom tromjesečju rast iznosio 0,4%, te se njegova godišnja stopa rasta ubrzala na 3,4 %.

Mjesečni pokazatelji upućuju kako se rast u trećem tromjesečju ove godine ponovno znatno usporio. Prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a rast realnog BDP-a u trećem bi tromjesečju mogao iznositi 0,4% na tromjesečnoj razini, a na godišnjoj razini rast bi se mogao usporiti na 2,8%.
Industrijska je proizvodnja u srpnju snažno porasla nakon dva mjeseca uzastopnog pada, te je u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja bila veća za 0,7%. Pritom se posebno ističe povećanje proizvodnje kapitalnih proizvoda, koja snažno raste već treće uzastopno tromjesečje. S druge strane, realni je promet u trgovini na malo u srpnju smanjen za 4% u odnosu na lipanj, što je ujedno pad za 2,3% u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja. Na takva kretanja realnog prometa od trgovine na malo utjecala su lošija kretanja u turizmu u tom mjesecu, pri čemu je ostvaren pad dolazaka (1,2%) i noćenja turista (0,7%) na godišnjoj razini.

 

[Jugoslav Čvarak]

Onako odokativno, oko 10% poskupljuje struja, plin, grijanje

Da, ali treba uzeti u obzir da plaće i mirovine stalno rastu, tako da se tih 10% neće ni osjetiti.
S obzirom na to kakvo je blagostanje ova vlada omogućila narodu i poskupljenje od 20% ne bi se osijetilo.

 

[Sin_tisućljetne_kulture]

Da, ali treba uzeti u obzir da plaće i mirovine stalno rastu, tako da se tih 10% neće ni osjetiti.
S obzirom na to kakvo je blagostanje ova vlada omogućila narodu i poskupljenje od 20% ne bi se osijetilo.

Pa omogućila je EU, povlačenje novca iz fondova EU, a ne ova vlada. Isto bi bilo da je bilo koja vlada, vjerojatno bi bilo čak i bolje, jer možda ne bi bilo toliko korumpirani kao ovi.
Inače 2013:
Prosječna plaća 5515kn/ 1kWh 0.15kn = 5252kWh
A sad:
Prosječna plaća 1432€ / 1kWh 0.167€ = 8575kWh

I sa ovim povećanjem struje od 10%
1432€ : 0.184€ = 7795kWh
Ali nakon Nove godine rasti će i plaće

 

[MOST6]

Što u srpskom rječniku znači "na pomolu"? Je l to nešto slično kao i "dogodine"?

 

[radoznao_62]

Pa omogućila je EU, povlačenje novca iz fondova EU, a ne ova vlada. Isto bi bilo da je bilo koja vlada, vjerojatno bi bilo čak i bolje, jer možda ne bi bilo toliko korumpirani kao ovi.
Inače 2013:
Prosječna plaća 5515kn/ 1kWh 0.15kn = 5252kWh
A sad:
Prosječna plaća 1432€ / 1kWh 0.167€ = 8575kWh

I sa ovim povećanjem struje od 10%
1432€ : 0.184€ = 7795kWh
Ali nakon Nove godine rasti će i plaće

Milanovićeva vlada je bila najgora u suvremenoj povijesti Hrvatske. Ovi su lopov do lopova, ali država funkcionira. Milanovićeva grupa TNT su bili lopov do lopova a da nije ništa funkcioniralo.

 

[Istina je]

Ministar financija kuka sve u šesnest....građani imaju preko 100 milijardi ušteđevine a samo 1/5 investirali na tržište kapitala....mogli bi se dardino prorocanstvo i ostvarit.
https://www.poslovni.hr/hrvatska/pr...mo-petina-ulozena-na-trzistu-kapitala-4503153

 

[Mej bregami]

Hrvatska kućanstva bogatija za gotovo 10 posto, globalna imovina rekordna​

25. rujna 2025.

Allianz je predstavio šesnaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu, koje analizira financijsku imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja. Podaci za 2024. godinu pokazuju nastavak snažnog uzleta pa je globalna financijska imovina kućanstava porasla je 8,7 posto i dosegla rekordnih 269 bilijuna eura.

U odnosu na gospodarsku aktivnost, omjer financijske imovine (283 posto BDP-a) tek se vratio na razinu iz 2017. godine, no apsolutni iznos i dalje ruši rekorde.

- Rast financijske imovine u SAD-u jednostavno je nevjerojatan. U 2024. polovica rasta globalne financijske imovine ostvarena je isključivo u SAD-u. U zadnjem desetljeću taj je udio iznosio 47 posto. Kina je pridonijela s 20 posto, a zapadna Europa s 12 posto. Barem kada je riječ o financijskoj imovini, tvrdnja da su druge zemlje imale korist na račun SAD-a nema utemeljenja - izjavio je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza.

Hrvatska bliže njemačkom modelu štednje​

Posjedovanje vrijednosnih papira, osobito dionica, ključno je za rast imovine. U tom su smislu zadnje dvije godine bile izuzetno zadovoljavajuće za štediše. U 2023. (11,5 %) i 2024. (12,0 %) vrijednosni papiri rasli su gotovo dvostruko brže od ostalih dvaju razreda imovine: osiguranje/mirovine (6,7 % odnosno 6,9 %) te bankovni depoziti (4,7 % odnosno 5,7 %).

Međutim, u kojoj će mjeri štediše profitirati od rasta cijena vrijednosnih papira uvelike ovisi o strukturi portfelja koja se znatno razlikuje među zemljama i regijama. Posebno se ističu sjevernoamerički štediše kod kojih vrijednosni papiri čine 59 % portfelja. U zapadnoj Europi taj udio iznosi oko 35 posto, dok je u Hrvatskoj samo 27 posto.

- Kad je riječ o navikama štednje, usporedba SAD-a i Njemačke vrlo je poučna. Njemačka je u zadnjih deset godina postigla rast financijske imovine od 5,9 posto godišnje, što je usporedivo sa SAD-om (6,2 %), ali na posve drukčiji način: nova ulaganja u štednju iznosila su 3,7 posto postojeće financijske imovine godišnje – gotovo dvostruko više nego u SAD-u (2,0 %). Pritom je doprinos porasta vrijednosti bio samo 32 posto manje od polovice doprinosa u SAD-u (67 %). Hrvatska (godišnji rast od 6,3 %) sličnija je Njemačkoj: napori za ulaganje u štednju još su veći (4,5%), ali porast vrijednosti čini samo 26 posto - rekla je Kathrin Stoffel, koautorica izvješća.

 

[Mej bregami]

Hrvati u punoj brzini već trube i blendaju iza Slovenije da se makne s puta​

Slovenski poduzetnici: Ostvaruje se naše predviđanje, uskoro ćemo Hrvatima gledati u leđa​

Index Vijesti
19:10, 25. rujna 2025.

U KLUBU slovenskih poduzetnika (SBC) sa zabrinutošću prate podatke koji pokazuju smanjivanje razlike između neto plaća u Sloveniji i Hrvatskoj. "Ako se nastavi ovakav trend, koji je posljedica za gospodarstvo pogubne politike vlade, Slovenija će uskoro po visini plaća gledati Hrvatskoj u leđa", poručili su iz udruženja, prenose slovenski mediji.

Prema izračunu hrvatskog poslovnog portala Lider, razlika između prosječne slovenske i hrvatske neto plaće u srpnju se smanjila na nešto manje od deset posto. U Hrvatskoj je tada prosječna plaća iznosila 1437 eura, a u Sloveniji 1577 eura, izvijestio je portal. Istodobno je razlika između slovenskih i hrvatskih bruto plaća bila gotovo 26 posto, što, prema navodima SBC-a, jasno pokazuje koliko su slovenske plaće opterećene porezima i doprinosima.

Predviđanja se ostvaruju​

"Dogodilo se točno ono što smo u SBC-u predviđali i najavljivali", priopćilo je gospodarsko udruženje. Dodali su da su posljedice vladinih mjera već sada vidljive u novčanicima radnika, koji će, ako se trend nastavi, posao tražiti "ne samo u sjevernim zemljama nego i kod južnih susjeda, kamo se zbog povoljnijeg poslovnog okruženja već neko vrijeme sele i slovenski poduzetnici."

Smanjivanje razlike u prosječnim neto plaćama između dviju država smatraju logičnim. Hrvatska, kako navode, ulaže sve napore u jačanje konkurentnosti gospodarstva, što je rezultiralo višim plaćama i većom blagostanju građana. Slovenija, s druge strane, stalno dodatno opterećuje gospodarstvo i time guši njegovu konkurentnost.

Upozorenje na posljedice obvezne božićnice​

Na niži rast plaća, pa čak i na gubitak radnih mjesta, moglo bi dodatno utjecati i obvezno isplaćivanje božićnice koje najavljuje vlada.

"Riječ je o umjetnom povećavanju primanja zaposlenih bez stvarne podloge u većoj dodanoj vrijednosti, a financira se isključivo dodatnim opterećivanjem gospodarstva", upozoravaju u SBC-u.

 

[Mej bregami]

Najmoderniji u Europi​

U promet pušten prvi baterijski vlak u Hrvatskoj. "Kao da ste u svemiru"​

HRVATSKIM prugama od danas putnike prevozi prvi baterijski vlak, izvještava HRT.

Proizveo ga je Končar, koristit će se za prijevoz putnika isključivo na neelektrificiranoj mreži pruga, a za pogon će upotrebljavati baterije koje se pune u punionicama u Bjelovaru, Virovitici, Osijeku, Varaždinu, Puli i Splitu.

Domet 200 kilometara​

"Ovakvi vlakovi će biti na neelektrificiranim prugama. Autonomija vlaka je oko 200 km, a uz ovaj projekt napravljeno je i šest punionica. Ovaj vlak će prometovati u Splitu i okolici", rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

"Nema emisija CO2, vozite se u vlaku koji je trenutačno tehnološki najmoderniji vlak na europskom tržištu. Ne samo da primjenjuje baterijski pogon, nego pruža i veću razinu sigurnosti i udobnosti za putnike", kazao je predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak.

Dojmove su podijelili i građani. "Udobniji je od starih. Lijep je", istaknuo je jedan od putnika. "Super je, san snova. Razlika je u odnosu na stare vlakove, kao da ste u svemiru", dodao je drugi.

 

[MOST6]

Najmoderniji u Europi​

U promet pušten prvi baterijski vlak u Hrvatskoj. "Kao da ste u svemiru"​

HRVATSKIM prugama od danas putnike prevozi prvi baterijski vlak, izvještava HRT.

Pogledajte prilog 1792201
Proizveo ga je Končar, koristit će se za prijevoz putnika isključivo na neelektrificiranoj mreži pruga, a za pogon će upotrebljavati baterije koje se pune u punionicama u Bjelovaru, Virovitici, Osijeku, Varaždinu, Puli i Splitu.

Domet 200 kilometara​

"Ovakvi vlakovi će biti na neelektrificiranim prugama. Autonomija vlaka je oko 200 km, a uz ovaj projekt napravljeno je i šest punionica. Ovaj vlak će prometovati u Splitu i okolici", rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

"Nema emisija CO2, vozite se u vlaku koji je trenutačno tehnološki najmoderniji vlak na europskom tržištu. Ne samo da primjenjuje baterijski pogon, nego pruža i veću razinu sigurnosti i udobnosti za putnike", kazao je predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak.

Dojmove su podijelili i građani. "Udobniji je od starih. Lijep je", istaknuo je jedan od putnika. "Super je, san snova. Razlika je u odnosu na stare vlakove, kao da ste u svemiru", dodao je drugi.

Je li to prednje staklo u obliku slova U?

 

[Zagor92]

Je li to prednje staklo u obliku slova U?

Kaj ti se čini, zakaj su se zainatili pa nisu štel tramvaje?