Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!

Pozz Dardi sa napomenom ljeto se bliži kraju i vrijeme je da se vratiš u otadžbinu..
Pošteno si odradio sezonu..Nije lako čistiti kenjare po plažama.




VIDEO I FOTO Hrvatska vojska testira Bayraktare, isprobavat će ih noću i danju

1754941290260.png


1754941307116.png


1754941323591.png
 
Pozz Dardi sa napomenom ljeto se bliži kraju i vrijeme je da se vratiš u otadžbinu..
Pošteno si odradio sezonu..Nije lako čistiti kenjare po plažama.




VIDEO I FOTO Hrvatska vojska testira Bayraktare, isprobavat će ih noću i danju

Pogledajte prilog 1768707

Pogledajte prilog 1768708

Pogledajte prilog 1768710
uzeli ste kante koje su rusi toliko poskidali da se vise ne cuje za njih u ukrajini skoro 2 godine ali dobro turci su morali nekom da uvale te kante nemoj da te udari slog kad bude srpska vojna parada u septembru :cepanje:
 
Poslednja izmena:
Da, ljudi su bježali i zanimljivo, nema igrokaza u Hrvatskoj oko toga. Nema predsjednika i premijera koji se prijete i vrijeđaju. Facts of life.

Nisam u stanju raspoznati tvoje književne navike, ali probaj s https://www.knjizara-dominovic.hr/p...dini-tijekom-domovinskog-rata-proizvod-33289/, ali kako pretpostavljam da nemaš za poštarinu iz EU, probaj s http://www.hlc-rdc.org/wp-content/uploads/2019/01/Dosije_Hrvati_u_Vojvodini_srp.pdf na srpskom je i besplatno je. Nisam neki vjernik, ali nadam se da postoji neki vječni sud, primarno zbog ljudi koji uživaju u tuđoj patnji.
naravno da nisi nikakav vernik jer da jesi one gadosti sto si pisao bi te odmah kandidovale za pakao u jednom smeru kao i tupsona i njegovu publiku koji slave fasizam nacizam terorizam i koncentracione logore sto se tice propagande o nekakvom stradanju hrvata u vojvodini to je upravo to propaganda i lazi a najsmesnije je kad hrvat nekom kaze da izuva u tudjoj patnji samo je dovoljno pogledati vase novine svaki dan i videti sto je realnost
 
naravno da nisi nikakav vernik jer da jesi one gadosti sto si pisao bi te odmah kandidovale za pakao u jednom smeru kao i tupsona i njegovu publiku koji slave fasizam nacizam terorizam i koncentracione logore sto se tice propagande o nekakvom stradanju hrvata u vojvodini to je upravo to propaganda i lazi a najsmesnije je kad hrvat nekom kaze da izuva u tudjoj patnji samo je dovoljno pogledati vase novine svaki dan i videti sto je realnost

Kažeš ti koji živiš od mržnje. Ajde neki članak iz hrvatskih novina, tisak, ne portali. Članak gdje kao netko uživa u tuđpj patnji. Ništa ne znaš osim fabrikacija i objeda.
 

Fiskalizacija potvrđuje rast potrošnje: turisti i domaći troše više nego lani​

Ako se trend nastavi, 2025. bi mogla biti povijesna po visini fiskaliziranog prometa, s procjenom da će ukupna vrijednost računa premašiti 40 milijardi eura

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima koje smo objavili jučer pokazuju da je potrošnja u Hrvatskoj u vrhuncu ovogodišnje turističke sezone osjetno porasla u odnosu na prošlu godinu.

U srpnju (julu) 2025. izdano je 273,3 milijuna računa, što je 1,2 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je vrijednost tih računa dosegnula 5,58 milijardi eura, odnosno 6,1 posto više nego u srpnju 2024. godine.

Sličan trend vidljiv je i u prvoj polovici kolovoza (augusta). Od 1. do 15. kolovoza fiskalizirano je 128,8 milijuna računa, što je 2,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupan iznos dosegnuo je 2,78 milijardi eura, što je 7,7 posto više nego lani.

Kako je godišnja inflacija u Hrvatskoj oko 4 posto, jasno je da se dio povećanja odnosi na više cijene, no i kada se to uzme u obzir, ostaje prostor za realan rast potrošnje. Drugim riječima, turisti i domaći potrošači u ljetnim mjesecima troše više, a ne samo skuplje.

Rekordna fiskalizacija u 2025.
Od početka godine do 15. kolovoza u Hrvatskoj je fiskalizirano 1,61 milijardi računa u ukupnoj vrijednosti od 29,54 milijardi eura. Najviše računa izdano je u srpnju, kada je promet premašio 5,5 milijardi eura, a već i prvi dio kolovoza potvrđuje da će turistička sezona biti rekordna.

Rast fiskaliziranih računa uvelike je potaknut rekordnim turističkim rezultatima, ali i utjecajem inflacije te rasta plaća i zaposlenosti, dok šira primjena fiskalizacije dodatno smanjuje sivu ekonomiju. Ako se trend nastavi, 2025. bi mogla biti povijesna po visini fiskaliziranog prometa, s procjenom da će ukupna vrijednost računa premašiti 40 milijardi eura. Ipak, ostaje pitanje koliko će ovako snažno punjenje proračuna od turističke sezone biti dovoljno da pokrije narasle proračunske rashode u ovoj godini.
 
HRVATSKA PRIVREDA 2024. OSTVARILA REKODNU DOBIT I ZAPOSLENOST
Neto dobit hrvatskih poduzetnika u 2024. iznosila je 9,9 milijardi eura, a na taj su rezultat najviše utjecali poduzetnici iz privatnog sektora, koji su lani ostvarili 8,8 milijardi eura neto dobiti, što je 12,4 posto više nego u godini prije, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina) o poslovanju poduzetnika po oblicima vlasništva.

Privatnici, njih 160.182, kod kojih je u prošloj godini bilo 925.676 zaposlenih, lani su ostvarili ukupne prihode od 147,6 milijardi eura, zatim dobit razdoblja u iznosu od 11,2 milijarde eura te gubitak razdoblja od 2,4 milijarde eura. U odnosu na 2023. povećali su broj zaposlenih za 4,5 posto, ukupne prihode za 7,7 posto, dobit razdoblja za 10 posto, a gubitak razdoblja za dva posto.


– Privatni sektor imao je najznačajniju ulogu u poslovanju poduzetnika u 2024. godini jer je sudjelovao sa 98,8 posto udjela u broju poduzetnika, 87,1 posto u broju zaposlenih, 87 posto u ukupnim prihodima, 88,7 posto u dobiti razdoblja, 89,2 posto u gubitku razdoblja, 64,4 posto u bruto investicijama samo u novu dugotrajnu imovinu te ostvario 88,5 posto ukupne neto dobiti poduzetnika Hrvatske – navodi se u analizi.

Zaposlenima kod poduzetnika u privatnom sektoru, u 2024. godini, kao i proteklih godina, obračunate su manje prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka gospodarstva, 1.138 eura u 2024., što je 2,9 posto manje od prosjeka svih poduzetnika RH (1.171 euro).

Poduzetnici u državnom vlasništvu, njih 863, kako se navodi u analizi, imali su 93.289 zaposlenih koji su ostvarili ukupne prihode od 12,2 milijarde eura, 626,6 milijuna eura dobiti razdoblja, 103,1 milijun eura gubitka razdoblja i 523,4 milijuna eura neto dobiti. Ti su poduzetnici, u odnosu na 2023. godinu, povećali broj zaposlenih za 0,3 posto, smanjili ukupne prihode za 9,7 posto, povećali dobit razdoblja za 62,3 posto, gubitak razdoblja za 0,8 posto te neto dobit za 84,5 posto.


Zaposlenima u državnom sektoru obračunata je prosječna mjesečna neto plaća koja je u 2024. iznosila 1.355 eura, što je za 15,7 posto više od prosjeka svih poduzetnika na razini RH (1.171 euro).

Finina analiza pokazuje i da su poduzetnici u mješovitom vlasništvu, njih 281, u 2024. godini imali 42.585 zaposlenih, ostvarili ukupne prihode od 9,6 milijardi eura, dobit razdoblja u iznosu od 795,5 milijuna eura, gubitak razdoblja od 187,7 milijuna eura i neto dobit od 607,7 milijuna eura.

U odnosu na 2023. godinu, povećan im je broj zaposlenih za 0,3 posto, ukupni prihodi za 7,2 posto, ukupni rashodi za sedam posto, dobit razdoblja im je povećana za 10,1 posto, gubitak razdoblja za 13,4 posto te je ostvarena veća neto dobit za 9,1 posto.
 
Hrvatske ugostitelje.
Pa evo ja sam pred par dana došao sa mora i mogu ti reći da cijene nisu ništa pretjerane. Iste su kao prošle godine. S tim da prošle godine i ove godine nisam bio u istom mjestu, nego na dva različita mjesta.
Evo recimo par stvari
Sladoled kugla 2€
Cedevita oko 3€
Coca-cola oko 3.5€
Pizza oko 12€
Zagrebački odrezak oko 13€
Palačinka s namazom oko 4.5€
Pommes frites oko 4€
...
 
Pa evo ja sam pred par dana došao sa mora i mogu ti reći da cijene nisu ništa pretjerane. Iste su kao prošle godine. S tim da prošle godine i ove godine nisam bio u istom mjestu, nego na dva različita mjesta.
Evo recimo par stvari
Sladoled kugla 2€
Cedevita oko 3€
Coca-cola oko 3.5€
Pizza oko 12€
Zagrebački odrezak oko 13€
Palačinka s namazom oko 4.5€
Pommes frites oko 4€
...
Pa gkedam danima priloge na hrvatskim televizijama kako je ove godine skupo i kako se turisti zale na cene.

Danas sam gledao prilog iz Zadra.
 
Pa gkedam danima priloge na hrvatskim televizijama kako je ove godine skupo i kako se turisti zale na cene.

Danas sam gledao prilog iz Zadra.
Pa zavisi gdje. Ako ideš u Dubrovnik na Stradun, ili u Split na rivu, tamo je vjerojatno skupo. Odi ulicu, dvije dalje i naići ćeš na povoljnije cijene. Ja ti kažem koliko sam ja što platio. Imaš cjenik, vidi, pitaj kolike su cijene.
 
Muke po inflaciji

Cijene hrane svugdje rastu: Isplati li se još uvijek kupovati u Sloveniji?

Cijene u maloprodaji već tradicionalno rastu tijekom ljetnih mjeseci, što potvrđuju i statistički podaci. U srpnju je stopa inflacije za hranu i piće te duhan bila veća za 6,6 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Prosječna plaća za lipanj, koju smo trošili u srpnju, bila je gotovo 10 posto veća nego lani i iznosila je 1 444 eura. No, realno rasla je za 5,9 posto. U odnosu na mjesec prije neznatno je pala.
...

Slovenci danas tvrde da su im posljednjih mjeseci košarice poskupjele, piše HRT.
'Sve je skuplje 20 posto. Više puta ponavljaju se sniženja na kruh, mlijeko, šećer', kaže Andrea iz Brežica. Stoga tamošnjim ljudima nije baš jasno zašto Hrvati i dalje dolaze u kupnju.
...
Novinarska ekipa HRT-a kupila je osnovno: jaja, brašno, šećer, ulje, mlijeko. Sve su proizvode kupili po redovnim cijenama bez sniženja, i to u dva trgovačka lanca koja posluju u Sloveniji i Hrvatskoj.
U jednom trgovačkom lancu cijena tih proizvoda samo je 33 centa niža od istih proizvoda u Hrvatskoj. Razlika nije toliko velika.
S ovog popisa jeftiniji su samo brašno i jaja, a skuplje je sve ostalo. U drugom trgovačkom lancu, pak, ne isplati se kupovati ove namirnice. Ukupna cijena pet osnovnih prehrambenih proizvoda ondje je čak tri eura viša nego u istom trgovačkom lancu u Hrvatskoj, a posebno je skupo ulje. Cijene voća i povrća su podjednake, deterdženti su u Sloveniji malo skuplji, a jeftinija su alkoholna pića i sokovi.
...


https://www.tportal.hr/biznis/clana...-kupovati-u-sloveniji-20250820?meta_refresh=1
Baš sam gledao slovenske kataloge i mogu primjetiti da tamo skoro ništa nije osjetno jeftinije nego kod nas, čak štoviše čini mi se na oko da je dosta toga skuplje nego kod nas.
 
Jadrolinijin trajekt je bio. Ali kratka linija, oko 15-20 minuta vožnje.

Nikada neću shvatiti zbog čega je pomorski promet, pogotovo na kratkim otočkim linijama kao iz Alan Forda. Jadrolinija bi koristila galije na vesla da je ropstvo legalizirano. Pruge se obnavljaju presporo, ali svi novi vlakovi su svemirski brodovi prema brodovima. Za 10 godina željeznička mreža oko Zagreba bi trebala biti u 21. stoljeću, dok će prastari katamarani prometovati po otocima.
 
Gotovo je!!! Hrvatska je propala!!! :hahaha: :rotf: :hahaha: :rotf:

OBJAVIO DZS

U tri godine u Hrvatsku se vratilo oko 30.000 iseljenika
I.V.
19.08.2025 u 22:18


U Hrvatsku se, u posljednje tri godine vratilo oko 30 tisuća Hrvata koji su do tada živjeli i radili u inozemstvu, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Nakon povratka najčešće otvaraju obrte ili tvrtke u građevini, uslužnim i tehničkim djelatnostima - koristeći različite mjere i programe za povratnike.

https://www.tportal.hr/vijesti/clan...sku-se-vratilo-oko-30-000-iseljenika-20250819
 
Prosječna neto plaća u Sloveniji u lipnju je iznosila 1611 eura neto, odnosno 2540 eura bruto. Za usporedbu, u Hrvatskoj je istog mjeseca bila 1444 eura neto, odnosno 2008 eura bruto. Drugim riječima prosječna slovenska plaća je 11,56 posto viša od hrvatske. Izvor podataka su statistički zavodi dvije države: DZS i SURS.

Usporedi li se razlika u plaćama sa stanjem u lipnju 2023. godine slovenska plaća bila je viša čak 24,52 posto.


Rasturamo i u PPP ih rasturamo.
 
Prosječna neto plaća u Sloveniji u lipnju je iznosila 1611 eura neto, odnosno 2540 eura bruto. Za usporedbu, u Hrvatskoj je istog mjeseca bila 1444 eura neto, odnosno 2008 eura bruto. Drugim riječima prosječna slovenska plaća je 11,56 posto viša od hrvatske. Izvor podataka su statistički zavodi dvije države: DZS i SURS.

Usporedi li se razlika u plaćama sa stanjem u lipnju 2023. godine slovenska plaća bila je viša čak 24,52 posto.


Rasturamo i u PPP ih rasturamo.
Ne samo to, Hrvatska je još deblje zaostajala u SFRJ, v. podatke za 1980. i 1970.
 
Stvoren novi blok

U Zagrebu potpisan povijesni sporazum: osam država Europe ujedinjuju tržišta kapitala

Točno u podne u zagrebačkoj Palači Dverce, osam država srednje i jugoistočne Europe – Slovenija, Poljska, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Sjeverna Makedonija i Hrvatska – svečano je potpisalo Memorandum o razumijevanju u suradnji na razvoju tržišta kapitala. Ministar financija Hrvatske Marko Primorac i njegove kolege (među kojima i slovenski ministar financija Klemen Boštjančić, kao i slovački Ladislav Kamenický) time su otvorili novo poglavlje u regionalnoj financijskoj integraciji, poručeno je okupljenima.
Podršku inicijativi pružila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Još krajem prošle godine burze osam zemalja potpisale su međusobni memorandum i započele intenzivnije aktivnosti, a u svibnju je hrvatsko Ministarstvo financija organiziralo ministarski sastanak u Londonu, na marginama godišnje skupštine EBRD-a. Nakon toga usuglašen je tekst Memoranduma koji je danas potpisan u Zagrebu. Sjedište od kuda će se koordinirati aktivnosti bit će također u glavnom gradu Hrvatske.
"Ujedinjavanjem malih tržišta, usklađivanjem pravila i postupaka, stvorit ćemo privlačnije uvjete za međunarodne investitore. Time možemo povećati likvidnost, privući inozemni kapital, diversificirati bazu ulagača i pozicionirati se na karti globalnih financijskih investitora.Već godinama se suočavamo s činjenicom da su naša tržišta kapitala, osobito u državama istočne i jugoistočne Europe, fragmentirana različitim pravilima trgovanja, različitim platformama, infrastrukturama i valutama. U takvim okolnostima teško je ostvariti prekograničnu suradnju i trgovinu. " kazao je novinarima nakon potpisivanja ugovora hrvatski ministar i potpredsjednik vlade Marko Primorac.
U Ministarstvu financija ističu da Memorandum predstavlja povijesni iskorak i potvrđuje zajedničku političku volju i posvećenost reformama koje će omogućiti snažnije, učinkovitije i konkurentnije tržište kapitala u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Time će se povećati konkurentnost uključenih zemalja, privući međunarodni investitori, unaprijediti prekogranična trgovina i ulaganja, olakšati pristup kapitalu te potaknuti daljnji gospodarski rast.
...
https://novac.jutarnji.hr/novac/akt...a-europe-ujedinjuju-trzista-kapitala-15616141

Propast...:sad2:
 

Back
Top