Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!

Slovenija i Hrvatska imaju najbolju industriju u regionu, Srbija, BiH i Makedonija zaostaju

Autor: Branimir Perković
19. januar 2025, 06:00


Slovenija i Hrvatska ostvaruju veću dodanu vrijednost od ostalih država u Adria regiji

Jedno od obilježja modernog doba je prelazak radnika iz sekundarnih djelatnosti, kao što su industrijska proizvodnja, građevinarstvo, i rudarstvo, u tercijarne, uslužne djelatnosti. Danas ne postoji razvijena država u kojoj ne dominiraju uslužne djelatnosti.

Čak i u Kini, neslužbenoj "tvornici svijeta", većina zaposlenih radi u tercijarnom sektoru. Dominacija usluga u zaposlenosti je još izraženija u SAD-u i Europi. Tek svaki peti zaposleni u SAD-u radi u industriji u širem smislu, a u samoj proizvodnji svaki deseti.

Proizvodna i izvozna sila Njemačka ima svako četvrtog radnika zaposlenog u široj industriji (sekundarni sektor), a ostatak u uslugama (tercijarni sektor). Poljoprivreda tj. primarni sektor su spali na tek par postotaka u najrazvijenijim državama. Pa ipak, materijalnih proizvoda ne nedostaje. Kako?

Glavni razlog je veliki rast produktivnosti koji se dogodio tijekom druge i treće industrijske revolucije. Zbog napretka u tehnologiji, proizvodnim metodama, upravljačkim procesima, podjeli rada, broju strojeva i znanju, sve manje i manje ljudi je bilo potrebno za proizvesti istu ili veću količinu proizvoda.
(...)

Bizarna percepcija građana

Neke države se više oslanjaju na usluge a neke na proizvodnju. Hrvatska je donekle društveno opsjednuta uslugama, točnije turizmom, i jako velik broj građana smatra da skoro i da nema nikakve proizvodnje.

Slovenija i Hrvatska imaju najbolju industriju u regiji, Srbija, BiH i Makedonija zaostaju

Od Hrvatske u regiji zaduženija samo Slovenija, ali dug plaćamo lakše od Srbije


To je krivi društveni dojam, jer industrija u užem smislu (prerađivačka industrija) zapošljava više ljudi od turizma, ostvaruje veću dodanu vrijednost, više uplaćuje u državni i javne proračune, i u konačnici je važnija za ekonomski rast.

Činjenica je da turizam predstavlja jako veliki dio ekonomije Hrvatske, ali je bezrazložno medijski, politički i društveno favoriziran u odnosu na industriju. Stvoren je sasvim pogrešan dojam.

U nekim državama je problem suprotan. Srbija se regionalno smatra svojevrsnom industrijskom silom, iako objektivni pokazatelji sasvim opovrgavaju tu tvrdnju. Ipak, regionalno postoji jedna država koja je respektabilno industrijalizirana, a to je Slovenija.


BiH, Makedonija i Crna Gora su industrijskom smislu jedne od najmanje razvijenih dijelova Europe. Od država koje graniče s Adrija regijom, Mađarska i Rumunjska se mogu klasificirati kao umjereno industrijalizirane, manje od Slovenije ali više od Hrvatske.


Bugarska je manje industrijalizirana i od Slovenije i od Hrvatske, ali više od Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore. Albanija je najmanje industrijalizirana država, s iznimkom Crne Gore koja se potpuno orijentirala na usluge, tj. turizam.

Slovenija najbolja u regiji, nakon nje Hrvatska

Prema podacima Svjetske banke za 2021., Slovenija je ostvarila 5.562 dolara dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji (industrija u užem smislu, bez građevinarstva, rudarstva, vodoopskrbe i sl.). Time je daleko najviše industrijalizirana u Adrija regiji.

Suprotno društvenom narativu, Hrvatska je druga po ostvarenoj dodatnoj vrijednosti u prerađivačkoj industriji (eng. manufacturing) 2021. godine, s 1.805 dolara po stanovniku. Zaostaje za susjednom Mađarskom (2.830 dolara po st.), i Rumunjskoj (2.092 dolara po st.).

Srbija industrijski jako zaostaje za Slovenijom, Mađarskom, Rumunjskom i Hrvatskom, a blago za Bugarskom. 2021. je ostvarila 925 dolara dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji po stanovniku.

BiH je po pitanju prerađivačke industrije sa samo 737 dolara po st., a još više Makedonija s 573 dolara po st. Crna Gora se odavno odlučila sasvim orijentirati na turizam, pa 290 dolara dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji po stanovniku ne čudi.

https://hr.bloombergadria.com/ekono...atska-imaju-najbolju-industriju-u-regiji/news

Kako to? Kako to? Zar nije "zlatno doba" u "ekonomskom tigru" Srbiji, nedostižnom "lideru regiona"? Tigar, da, ali od papira. :kafa:
 
Slovenija i Hrvatska imaju najbolju industriju u regionu, Srbija, BiH i Makedonija zaostaju

Autor: Branimir Perković
19. januar 2025, 06:00


Slovenija i Hrvatska ostvaruju veću dodanu vrijednost od ostalih država u Adria regiji

Jedno od obilježja modernog doba je prelazak radnika iz sekundarnih djelatnosti, kao što su industrijska proizvodnja, građevinarstvo, i rudarstvo, u tercijarne, uslužne djelatnosti. Danas ne postoji razvijena država u kojoj ne dominiraju uslužne djelatnosti.

Čak i u Kini, neslužbenoj "tvornici svijeta", većina zaposlenih radi u tercijarnom sektoru. Dominacija usluga u zaposlenosti je još izraženija u SAD-u i Europi. Tek svaki peti zaposleni u SAD-u radi u industriji u širem smislu, a u samoj proizvodnji svaki deseti.

Proizvodna i izvozna sila Njemačka ima svako četvrtog radnika zaposlenog u široj industriji (sekundarni sektor), a ostatak u uslugama (tercijarni sektor). Poljoprivreda tj. primarni sektor su spali na tek par postotaka u najrazvijenijim državama. Pa ipak, materijalnih proizvoda ne nedostaje. Kako?

Glavni razlog je veliki rast produktivnosti koji se dogodio tijekom druge i treće industrijske revolucije. Zbog napretka u tehnologiji, proizvodnim metodama, upravljačkim procesima, podjeli rada, broju strojeva i znanju, sve manje i manje ljudi je bilo potrebno za proizvesti istu ili veću količinu proizvoda.
(...)

Bizarna percepcija građana

Neke države se više oslanjaju na usluge a neke na proizvodnju. Hrvatska je donekle društveno opsjednuta uslugama, točnije turizmom, i jako velik broj građana smatra da skoro i da nema nikakve proizvodnje.

Slovenija i Hrvatska imaju najbolju industriju u regiji, Srbija, BiH i Makedonija zaostaju

Od Hrvatske u regiji zaduženija samo Slovenija, ali dug plaćamo lakše od Srbije


To je krivi društveni dojam, jer industrija u užem smislu (prerađivačka industrija) zapošljava više ljudi od turizma, ostvaruje veću dodanu vrijednost, više uplaćuje u državni i javne proračune, i u konačnici je važnija za ekonomski rast.

Činjenica je da turizam predstavlja jako veliki dio ekonomije Hrvatske, ali je bezrazložno medijski, politički i društveno favoriziran u odnosu na industriju. Stvoren je sasvim pogrešan dojam.

U nekim državama je problem suprotan. Srbija se regionalno smatra svojevrsnom industrijskom silom, iako objektivni pokazatelji sasvim opovrgavaju tu tvrdnju. Ipak, regionalno postoji jedna država koja je respektabilno industrijalizirana, a to je Slovenija.


BiH, Makedonija i Crna Gora su industrijskom smislu jedne od najmanje razvijenih dijelova Europe. Od država koje graniče s Adrija regijom, Mađarska i Rumunjska se mogu klasificirati kao umjereno industrijalizirane, manje od Slovenije ali više od Hrvatske.


Bugarska je manje industrijalizirana i od Slovenije i od Hrvatske, ali više od Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore. Albanija je najmanje industrijalizirana država, s iznimkom Crne Gore koja se potpuno orijentirala na usluge, tj. turizam.

Slovenija najbolja u regiji, nakon nje Hrvatska

Prema podacima Svjetske banke za 2021., Slovenija je ostvarila 5.562 dolara dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji (industrija u užem smislu, bez građevinarstva, rudarstva, vodoopskrbe i sl.). Time je daleko najviše industrijalizirana u Adrija regiji.

Suprotno društvenom narativu, Hrvatska je druga po ostvarenoj dodatnoj vrijednosti u prerađivačkoj industriji (eng. manufacturing) 2021. godine, s 1.805 dolara po stanovniku. Zaostaje za susjednom Mađarskom (2.830 dolara po st.), i Rumunjskoj (2.092 dolara po st.).

Srbija industrijski jako zaostaje za Slovenijom, Mađarskom, Rumunjskom i Hrvatskom, a blago za Bugarskom. 2021. je ostvarila 925 dolara dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji po stanovniku.

BiH je po pitanju prerađivačke industrije sa samo 737 dolara po st., a još više Makedonija s 573 dolara po st. Crna Gora se odavno odlučila sasvim orijentirati na turizam, pa 290 dolara dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji po stanovniku ne čudi.

https://hr.bloombergadria.com/ekono...atska-imaju-najbolju-industriju-u-regiji/news

Kako to? Kako to? Zar nije "zlatno doba" u "ekonomskom tigru" Srbiji, nedostižnom "lideru regiona"? Tigar, da, ali od papira. :kafa:
Motanje kablova, šarafljenje gotovih dijelova, manualno odrađivanje tuđih ideja i narudžbi, hvaljenje niskoplaćenom radnom snagom, davanje masnih subvencija da dođu svakojaki hohštapleri iz Turske, Kine, Italije, ne donosi spomena vrijedan profit?

Sad sam stvarno šokiran.
 

Financijska imovina hrvatskih kućanstava narasla na 103 milijarde eura

17. Siječanj 2025.
<p>Euro</p>

Podaci HNB-a ukazuju na selektivni rast financijske imovine u hrvatskom gospodarstvu uz istodobno smanjenje omjera financijskih obveza prema BDP-u
Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je najnovije podatke o financijskim računima koji pružaju detaljan pregled stanja financijske imovine i obveza u hrvatskom gospodarstvu
Na kraju trećeg tromjesečja 2024., financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 479 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 17,5 milijardi eura u usporedbi s prethodnim tromjesečjem i rast od 30,6 milijardi eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Financijske obveze istodobno su iznosile 497 milijardi eura, što je povećanje od 10,6 milijardi eura tromjesečno te 29,9 milijardi eura na godišnjoj razini.
Omjer financijske imovine prema BDP-u iznosio je 571 posto godišnjeg BDP-a, dok su financijske obveze dosegnule 594 posto BDP-a. Usporedbom s prošlom godinom, financijska imovina bilježi pad udjela u BDP-u za 19,8 postotnih bodova, dok su financijske obveze smanjene za 23,1 postotni bod. Ovi pokazatelji ukazuju na nastavak trenda smanjenja relativnog udjela financijskih obveza gospodarstva u odnosu na BDP, dok financijska imovina pokazuje selektivni rast.

Sektor kućanstava: Stabilan rast netovrijednosti​

Kućanstva su na kraju trećeg tromjesečja 2024. imala financijsku imovinu u vrijednosti od 103 milijarde eura, što je 3,1 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja i 10,7 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 27 milijardi eura, što je rast od 2,2 posto tromjesečno te 10,4 posto na godišnjoj razini.
Ovakav razvoj rezultirao je povećanjem netovrijednosti sektora kućanstava na 75,6 milijardi eura, što predstavlja rast od 3,4 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem te 10,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovi pokazatelji potvrđuju kontinuirani rast netovrijednosti kućanstava, koji traje još od drugog tromjesečja 2022. godine.

Stanje iz 2023.
Screenshot_20250117_232551_com.google.android.apps.docs_edit_499456330636284.jpg
 
BROJKE RASTU

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u studenome porasla za 395 milijuna eura​


Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju studenog ove godine dosegnula je 23,1 milijardu eura, što je za 394,6 milijuna eura ili 1,7 posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje mjesečno izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

OMF-ovi su krajem studenoga ukupno imali 2.327.961 člana, odnosno 6.106 članova ili 0,26 posto više u odnosu na listopad. U studenome su OMF-ovi imali 8.225 novih članova, pri čemu ih je veliku većinu, 96,8 posto, automatizmom rasporedio Regos (Središnji registar osiguranika).

Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u studenome je prestalo članstvo za 2.119 osiguranika.

U studenome su ukupni neto doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove iznosili 131 milijun eura, a ukupni iznosi isplata po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova 47,5 milijuna eura ili 0,5 milijuna eura manje u odnosu na prethodni mjesec.

Obveznice su na kraju studenoga i dalje bile dominantan oblik ulaganja u strukturi OMF-ova, s 14 milijardi eura i udjelom od 60,5 posto, pri čemu se taj udjel smanjio za 0,3 postotna boda na mjesečnoj razini.

Istovremeno, za 0,1 postotni bod povećala se zastupljenost ulaganja u dionice te su ona krajem rujna iznosila 5,3 milijarde eura, odnosno 23 posto imovine OMF-ova.
 
"U petak, 24. siječnja 2025. pozivamo sve potrošače na opći bojkot trgovina. U petak je Svjetski dan obrazovanja i zato obrazujmo one koji ne razumiju što su to potrošači i što oni žele. Izađimo iz svojih uljuljanih očekivanja u stilu „bit će bolje“. Ne, neće biti bolje ako se ne angažiramo i aktiviramo. Nemamo što više čekati. I ići selektivno po raznim proizvodima. Idemo "u glavu".

Odazovite se bojkotu! Taj dan nemojte ići u trgovine. Nemojte ništa kupiti (osim ako baš nije neka hitna situacija). Oduprite se snažnom porivu kupovanja u ime višeg cilja. Neka trgovine budu (polu)prazne u petak, 24.1.2025. Za dobro svih nas!

https://www.tportal.hr/vijesti/clan...u-glavi-taj-dan-ne-kupujte-bas-nista-20250119
 
Prošetaj se malo po EU gradovima pa ćeš doživjeti "ugodu" koja nas čeka za godinu dvije.

Hrvatska ima apsolutno premalu socijalnu pomoć da bi se braća Arapi kolektivno naseljevali i pravili probleme. Naša birokracija je toliko ogavna da bi vehabije umrle od gladi prije nego što bi izvukli eure koje toliko hoće. Hrvatska policija je toliko ozloglošena među emigrantima da sljedećih 10 godina neće biti najezde religije mira u RH.
 
Hrvatska ima apsolutno premalu socijalnu pomoć da bi se braća Arapi kolektivno naseljevali i pravili probleme. Naša birokracija je toliko ogavna da bi vehabije umrle od gladi prije nego što bi izvukli eure koje toliko hoće. Hrvatska policija je toliko ozloglošena među emigrantima da sljedećih 10 godina neće biti najezde religije mira u RH.
A i tebi draga naiva;)
 
To su gluposti. Nikoga HDZ nije otjerao iz zemlje. Uostalom vraćaju se ljudi, pogotovo iz Irske jer stanovanje skupo, a Dublin je nesiguran. Isti vrag s Njemačkom. Vi matore komunjare nećete ni u grobu biti sretni.
Ispraznio je Slavoniju a sada radi i na zamjeni stanovništva.
Uništio kunu, prodao državu i uveo Schengen.
Obilježja državnosti su koja?
 
Ispraznio je Slavoniju a sada radi i na zamjeni stanovništva.
Uništio kunu, prodao državu i uveo Schengen.
Obilježja državnosti su koja?

Nema nikakve zamjene stanovništva. KGB-ovska paranoje, pardon FSB-ovske paranoje koje svi dobro puše. Uostalom, Arape je na zapad i u EEZ/EZ/EU dovela ljevica kako bi mogli dobivati izbore. Što npr. Šveđani imaju geta i no-go-zones isključivo je krivnja ljevice i nikoga drugoga.

A ne, bit ćemo izvan Schengena? Kuna je ovako ili onako bila fiksirana s eurom. Sve ću shvatiti, ali anti-EU stav nikada neću.
 
Nema nikakve zamjene stanovništva. KGB-ovska paranoje, pardon FSB-ovske paranoje koje svi dobro puše. Uostalom, Arape je na zapad i u EEZ/EZ/EU dovela ljevica kako bi mogli dobivati izbore. Što npr. Šveđani imaju geta i no-go-zones isključivo je krivnja ljevice i nikoga drugoga.

A ne, bit ćemo izvan Schengena? Kuna je ovako ili onako bila fiksirana s eurom. Sve ću shvatiti, ali anti-EU stav nikada neću.
HDZ je woke, čista ljevica. Provjeri što radi Plenky u Davosu.
 
HDZ je woke, čista ljevica. Provjeri što radi Plenky u Davosu.

Kakav vražji woke? HDZ je kleptomanska udruga bez ikakve pretjerane ideologije. Koja je bolja od svake druge opcije jer su svi ostali jednaki lopovi, samo gori paceri. Možemo, Puljak i Orešković su woke. SDP je udruženje penzionera koji mrze mlade. Desnica je desnica, ali imaju 69 stranaka.
 

Back
Top