Da vidimo što sami Hrvati odanle kažu za sebe.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Boka_kotorska
Boka Kotorska: društveno-političke promjene i razvoj etničkog sastava do 1918. godine
Ivan Crkvenčić
Antun Schaller
http://hrcak.srce.hr/file/15020
http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/pecaric.htm
HRVATI BOKE KOTORSKE OD 1918. GODINE DO DANAS
Prof. dr. Josip Pecaric
1. Polozaj Hrvata u Boki kotorskoj danas
Od pocetka velikosprke agresije na Hrvatsku 1991. godine do danas, polozaj Hrvata u Boki kotorskoj karakteriziran je svakojakim pritiscima. Tako su i ovih dana najuglednije hrvatske obitelji u Tivtu dobile prijetece pismo u kome stoji, izmedju ostalog i sljedece:
"Ne odete li sami na vrijeme, noc ce gutati vasu djecu i vase obitelji. Pohrlite po pozivu gospodina Tudjmana u Hrvatsku, jer srpskih vjekovnih ognjista tamo ima vise nego sto ima vas."
(Pismo, inace, prenose nezavisni crnogorski mediji.)
Zato se svo ovo vrijeme u Hrvatsku doseljavaju Hrvati iz Boke, a samo iz Tivta ih se doselilo vise od 300 (medju njima i 7 lijecnika specijalista). U stvari, radi se o nastavku, ako ne i dovrsetku, etnickog ciscenja Boke kotorske koje se sprovodi kroz svo vrijeme postojanja Jugoslavije. A da je zbilja na snazi etnicko ciscenje vidljivo je iz usporedbe popisa iz 1910. god. (zadnji popis u Austro-Ugarskoj) i iz 1991. (zadnji popis u Jugoslaviji). Ukupan broj pucanstva porastao je gotovo 2 puta (1910. - 33.400, 1991. - 61.440), a istodobno je broj Hrvata pao za 3 puta (1910. - 13.500, 1991. - 4.910).
Ali samo jedan dio pucanstva se iselio. Drugi dio je, izlozen stalnim pritiscima, promijenio nacionalnost. Zato smo u tablicama koje prezentiraju nacionalnu strukturu Boke kotorske i Crne Gore posebno izdvojili Jugoslavene i ostale. Razlog je ocevidan: samo su Hrvati u Crnoj Gori imali razloga tako se ocitovati na popisu 1991. godine.
Kako je po podacima Katolicke crkve u Boki, danas, oko 12.000 katolika, imamo, na prvi pogled paradoksalnu situaciju, da u Boki imamo vise katolika-Jugoslavena nego Hrvata.
Medjutim, demografska slika Boke kotorske se od 1991. godine drasticno promijenila ne samo zbog iseljavanja Hrvata iz nje, vec i zbog velikog doseljavanja Srba. Naime, s Jugo-mornaricom koja je napustila hrvatsko more, preko stalnog dolaska Srba iz istocne Hercegovine, do danasnjeg doseljavanja Srba koji su napustili Hrvatsku, na djelu je SRBIZACIJA Boke. Zato i ne cudi kako je od 1000 izbjeglica koji su napustili Hrvatsku poslije "Oluje", samo u Tivat naseljeno njih 200. U tu svrhu je preko podgoricke "Pobjede" pocetkom kolovoza pokrenuta inicijativa za "popis praznih kuca" kako bi se "zbrinuli krajisnici u Crnoj Gori". Zahvaljujuci crnogorskim nezavisnim medijima, kao i stavovima opcinskih organizacija Socijaldemokratske partije i Liberalnog saveza je pokusaj tzv. "humane konfiskacije" praznih kuca, neravno hrvatskih, donekle osujecen, ali ne i zaustavljen.
...............
Subjektivni razlozi leze u dva velika srpska kompleksa:
1. More, opce poznati srpski kompleks, koji ih tjera jos od vremena Nemanjica pa sve do danasnjeg dana, kad god su u poziciji da to mogu, vrse genocid nad onim narodima koji ih dijele od mora.
2. Hrvatska kulturna bastina, srpski kompleks koji se najbolje ocitavao u Domovinskom ratu kroz sustavno rusenje svih kulturnih spomenika hrvatskog naroda, gdje god su to mogli. Simbol toga i kod nas i u svijetu jeste Dubrovnik.
Medjutim, kulturocid koji se vrsi nad hrvatskim narodom sadrzi jos jednu komponentu koja se ogleda u pokusaju otimanja kulturne bastine Hrvata Boke kotorske. Naime, upravo su bokokotorska priobalna naselja ta koja su, kao sto smo vidjeli, nastanjena uglavnom Hrvatima, bila zarista pomorstva. Ono je stoljecima bilo pokretacem razvoja toga podrucja kao sto je i isto to stanovnistvo bilo nositeljem kulture koja je dosegla zavidnu razinu. Ta kultura je osobito vazna za hrvatski narod. Recimo i to kako je najstarija hrvatska katedrala ona iz 1166. godine - katedrala Sv. Tripuna u Kotoru. Ili pak Gospa od Skrpjela na otoku preko puta Perasta kojeg su Hrvati tog grada izgradili u moru kako bi na njemu izgradili velicanstvenu crkvu, svetiste Majci Bozjoj. U njoj je smjesteno zivotno djelo najveceg hrvatskog baroknog slikara - Perastanina Tripa Kokolje itd. itd.
A koliko je velika ta bastina hrvatskog naroda najbolje svjedoce sluzbeni crnogorski izvori koji kazu kako se 40% nepokretnog i 66 posto pokretnog spomenicnog blaga te republike nalazi u Boki kotorskoj. Zato mozemo slobodno konstatirati kako vise od 50% spomenicnog blaga danasnje Crne Gore pripada hrvatskom narodu, tj. da je hrvatski narod Boke nasljednik tog blaga.
...Samo su mi se svidele one kamene crkvice tamo pre par godina
sta cekas, sto ne predjes u latine.
