Keeper
Buduća legenda
- Poruka
- 32.565
ne, ja ne mislim da je moguće samo socijalnim uslovima uticati na ljudsku prirodu, jer nisam čisti materijalista, naime, nosim se idejom da su duh i materija jedno, da kokoška i jaje ne prethode jedno drugom, već su zajedno stvoreni (to je samo jedna moja pretpostavka do koje sam sam došao, apsolutno neproverena i bez utemeljenja u mislima drugih). ali, naravno da mislim da socijalni uslovi mogu da utiču na ljudsku prirodu.@Keeper
A mozes li Ti objasniti kako je to moguce? I kakve veze imaju socijalni uslovi sa ljudskom prirodom?
Cernisevski je pisao o "razumnom egoizmu", koji moze odrzati odredjeni nivo moralnosti, ukoliko ljudi ogranicavaju svoje egoisticke teznje kako ne bi prozdirali jedni druge.
Mastarije "od svakoga prema sposobnostima, svakome prema potrebama" vode ka varvarstvu i kakav tehnicki i socijalni progres tu moze pomoci!?
tvoje pitanje kakve veze imaju socijalni uslovi sa ljudskom prirodom je, izvini, ali vrlo ... nerazumno, da budem blag. ti zamišljaš da je ljudska priroda determinisana, zamrznuta, jednom data i nikad se ne menja? naravno da utiče mnogo štošta na nju. neko ko je rođen u strogoj patrijarhalnoj porodici i u njoj odgojen, ne bi bio isti da je rođen među hipicima ili nekim nomadima.
ograničavanje nečijih težnji da bi se postigao sklad svakako nije neko rešenje, mada može dovesti do nekog društva koje je prividno u skladu. takva su sva "civilizovana" društva danas. postoje pravila, ograničavanja, postoji neki moral koji propisuje "radi ovo nemoj ono", postoje zakoni, postoji sprovođenje reda... no uvek neko u svom tom suzdržavanju dođe do pucanja, što je jasan pokazatelj toga da u društvu nešto ne štima, zavisno od količine takvih "izgrednika". naravno, moral je smislila crkva, zakone su pisali vlastodršci, sprovode ih njihovi organi, sve radi sopstvenih potreba (kako je već neko rekao, krivično pravo je manifest vladajućih sila, ili Bizmark - zakoni su kao kobasice, bolje je ne znati kako su nastajali).
marksističko-komunističko društvo (ono kojem je težio Marks u svojim delima, a ne Staljin) je pokušaj harmonizovanja prirode, ekonomije i čoveka, i taj aspekt Marksove filozofije je veoma zapostavljen. osim Eriha Froma, nisam čuo da iko govori o tome.
Poslednja izmena: