Istorijat uvođenja paradigme jedinstvenog "srpskohrvatskog" kao štokavskog, čakavskog i kajkavskog - jezička podela između Srba, Hrvata i Slovenaca

[Mrkalj]

Sad su i Makedonci i makedonski dijalekti Srbi i srpski jezik. Srbi svi i svuda.

Ajde, ne brukaj se više, Makedonci su odvajkada Srbi.

Čak i hrvatski istoričar Sver dokazuje da je Aleksandar po majci bio Ilir, a da su Iliri jedno od imena Srba, koji su živeli u Iliriji.​

Istina o Aleksandru Velikom, poreklom od srpskog roda, sačuvala se kroz vekove i milenijume i došla je i do velikog srpskog pesnika Ivana Gundulića.​

U svom čuvenom delu “Osman”, Gundulić veli:​

“Od Lesandra Srbljanina,​

od svih cara, cara slavna,​

Aleksandro to svidoči,​

kralj veliki svega svita”.​

A hrvatski pesnik Dinko Zlatarić u delu “Elektra”, odnosno u posveti​

knezu Zrinskom, ispisuje i ovu rečenicu: “O Velikom Aleksandru kralju srpskom”.​

 

[DuKaraka]

Ajde, ne brukaj se više, Makedonci su odvajkada Srbi.

Čak i hrvatski istoričar Sver dokazuje da je Aleksandar po majci bio Ilir, a da su Iliri jedno od imena Srba, koji su živeli u Iliriji.​

Istina o Aleksandru Velikom, poreklom od srpskog roda, sačuvala se kroz vekove i milenijume i došla je i do velikog srpskog pesnika Ivana Gundulića.​

U svom čuvenom delu “Osman”, Gundulić veli:​

“Od Lesandra Srbljanina,​

od svih cara, cara slavna,​

Aleksandro to svidoči,​

kralj veliki svega svita”.​

A hrvatski pesnik Dinko Zlatarić u delu “Elektra”, odnosno u posveti​

knezu Zrinskom, ispisuje i ovu rečenicu: “O Velikom Aleksandru kralju srpskom”.​

 

[Mrkalj]

jer su zapadnoštokavsko narječje izmislili srpski jezikoslovci

Dokaži (referenca na literaturu).

izmislili srpski jezikoslovci, kao što su izmislili i čakavsko narječje.

Dokaži (referenca na literaturu).

 

[DuKaraka]

Dokaži


Dokaži.

To je općepoznato barem onima koji su stručnjaci. Očigledno nisi nikada čitao literaturu o dijalektologiji. Upravo zato što nisi, ali i veliki dio javnosti, možete prodavati muda za bubrege.

 

[Mrkalj]

To je općepoznato barem onima koji su stručnjaci. Očigledno nisi nikada čitao literaturu o dijalektologiji. Upravo zato što nisi, ali i veliki dio javnosti, možete prodavati muda za bubrege.

Moraš referencu u literaturi da navedeš ili makar da logički argumentovano objasniš na bazi čega iznosiš tako sulud stav, inače će ti obrisati post. Takva su pravila ovde.

 

[Mrkalj]

Zapadnoštokavski se misli na zasebno narječje sa svojim jezičnim karakteristikama koje ga odvajaju od istočnoštokavskog i torlačkog narječja.

Jel? A gde je povučena ta granica, ko ju je od srpskih jezikoslovaca povukao i kada?

Lupaš kao maksim po diviziji.

 

[DuKaraka]

Moraš referencu u literaturi da navedeš ili makar da logički argumentovano objasniš na bazi čega iznosiš tako sulud stav, inače će ti obrisati post. Takva su pravila ovde.

Kajkavsko narječje izmišljaju Vuk i rani slavisti, a naziv Đuro Daničić (https://jezik.hr/zaseban-jezik.html)
Štokavsko narječje izmišlja i daje naziv Vuk i rani slavisti
Čakavsko narječje kao zadnje se izmišlja i daje naziv Vuk i rani slavisti (https://hrcak.srce.hr/207697, https://hrcak.srce.hr/207702, https://hrcak.srce.hr/44341)
Zapadnoštokavsko ikavsko narječje izmišlja i odvaja od čakavskog ikavskog i štokavskog narječja srpski lingvist i akademik Aleksandar Belić (https://hrcak.srce.hr/218444):

U radu su prikazane značajnije jezičke crte zapadne štokavštine u djelu Aleksandra Belića. Ističući zapadnoštokavsku dijalekatsku individulalnost, Belić u nekoliko radova donosi primjere jezičke diferencijacije ovih govora. Posebno je značajan rad “O značaju zapadnog štokavskog govora za istoriju srpskohrvatskog jezika” (1958), u kojem govori o zapadnoj štokavštini, čije posebnosti izdvajamo u ovom radu.

Rešetar i Belić su vodili mnoge znanastvene rasprave na temelju pojave ikavštine na štokavskome prostoru. U radu “Die čakavština und deren enstige und jetzige Grenzen” (1891) Rešetar iznosi neslaganje s mogućnošću da su svi ikavci poštokavljeni čakavci (samo u pojedinim dijelovima postoji mogućnost da su ikavci šćakavci mogli biti čakavskoga porijekla). Belić u “Dijalektološkoj karti”iznosi suprotno mišljenje, navedeno gore u radu. Rešetar odgovara u studiji “Der štokavische Dialekt” (1907), a potom Belić u raspravi “O srpskim ili hrvatskim dijalektima” (1908).

Prvi mu je značajniji rad “Dijalektološka karta” (1905). Belić u njemu dosta pažnje posvećuje ikavskim govorima i njihovu odnosu naspram jekavskih te (su)odnosu s čakavskim govorima. Navodeći Rešetarovo mišljenje o ikavskim i jekavskim govorima i posvećeno poglavlje u radu o čakavskome dijalektu, Belić iznosi njegov zaključak u kojem se navodi da je rizično sve ikavce smatrati poštokavljenim čakavcima.

Kasnije čitamo o genezi ove pojave u Belićevu radu “O čakavskoj osnovnoj akcentuaciji” (1935.), gdje se ovaj govor samo dovodio u bližu vezu s čakavskim, ali se napušta “ideja o čakavskom porijeklu ikavskih govora kao takvih” (Peco 2007c: 40). O začecima ove pojave u okvirima zapadne štokavštine više je izneseno u radu “O značaju zapadnog štokavskog govora za istoriju srpskohrvatskog jezika” (1958.).

Osobine ovoga govora, nadalje, često se podudaraju s čakavskim i s ostalim štokavskim govorima; spuštajući se na jug, javljaju se neke osobine koje Belić pripisuje isključivo ovom govornom tipu, a ne onim istočnijim – to je prvenstveno ikavizam: “Ja smatram ipak, po celokupnom razvitku naših govora da se ikavizam prvobitno razvio u bosanskom zapadnom govoru, između Bosne i Vrbasa, pa da se odatle širio na sve strane: na istok, zapad, jug i sever, u zavisnosti od opšteg kretanja jezičkih crta” (Belić 1978: 70).

U zaključim razmatranjima Belić donosi konstataciju o zapadnome govoru, gdje ovaj govor ne bismo mogli u cjelokupnosti nazvati niti ikavskim, niti šć/žđ govorom “već govorom koji je obuhvatio sve narodne dijalekte ili sa jednom od tih crta ili sa obema” (Belić 1958: 74). Ističe također vrlo važnu okolnost, a to je mjesto i vrijeme prvobitnoga ikavizma. Na temelju cjelokupnoga razvitka govora začetke ikavizma možemo tražiti u bosanskome zapadnom govoru. Mnogi su autori kasnije prihvatili Belićeve navode iznesene u ovome radu te svoja daljnja istraživanja temeljili na istima.

 

[DuKaraka]

Zapadnoštokavsko ikavsko narječje izmišlja i odvaja od čakavskog ikavskog i štokavskog narječja srpski lingvist i akademik Aleksandar Belić (https://hrcak.srce.hr/218444):

Mnogi su autori kasnije prihvatili Belićeve navode iznesene u ovome radu te svoja daljnja istraživanja temeljili na istima.

Upravo te Belićeve navode i spoznaje o čakavskom i zapadnoštokavskom narječju, ali i ikavizmu, omogućile su kasnije drugim lingvistima kao što je i hrvatski lingvist Dalibor Brozović da zaključuju kako je Suvremeno štokavsko narječje kao plod konvergentnoga jezičnoga razvoja (1985, https://hrcak.srce.hr/204544).

 

[Mrkalj]

Upravo te Belićeve navode i spoznaje o čakavskom i zapadnoštokavskom narječju, ali i ikavizmu, omogućile su kasnije drugim lingvistima kao što je i hrvatski lingvist Dalibor Brozović da zaključuju kako je Suvremeno štokavsko narječje kao plod konvergentnoga jezičnoga razvoja (1985, https://hrcak.srce.hr/204544).

U radu su prikazane značajnije jezičke crte zapadne štokavštine u djelu Aleksandra Belića. Ističući zapadnoštokavsku dijalekatsku individulalnost, Belić u nekoliko radova donosi primjere jezičke diferencijacije ovih govora. Posebno je značajan rad “O značaju zapadnog štokavskog govora za istoriju srpskohrvatskog jezika” (1958), u kojem govori o zapadnoj štokavštini, čije posebnosti izdvajamo u ovom radu.

Rešetar i Belić su vodili mnoge znanastvene rasprave na temelju pojave ikavštine na štokavskome prostoru. U radu “Die čakavština und deren enstige und jetzige Grenzen” (1891) Rešetar iznosi neslaganje s mogućnošću da su svi ikavci poštokavljeni čakavci (samo u pojedinim dijelovima postoji mogućnost da su ikavci šćakavci mogli biti čakavskoga porijekla). Belić u “Dijalektološkoj karti”iznosi suprotno mišljenje, navedeno gore u radu. Rešetar odgovara u studiji “Der štokavische Dialekt” (1907), a potom Belić u raspravi “O srpskim ili hrvatskim dijalektima” (1908).

Prvi mu je značajniji rad “Dijalektološka karta” (1905). Belić u njemu dosta pažnje posvećuje ikavskim govorima i njihovu odnosu naspram jekavskih te (su)odnosu s čakavskim govorima. Navodeći Rešetarovo mišljenje o ikavskim i jekavskim govorima i posvećeno poglavlje u radu o čakavskome dijalektu, Belić iznosi njegov zaključak u kojem se navodi da je rizično sve ikavce smatrati poštokavljenim čakavcima.

Kasnije čitamo o genezi ove pojave u Belićevu radu “O čakavskoj osnovnoj akcentuaciji” (1935.), gdje se ovaj govor samo dovodio u bližu vezu s čakavskim, ali se napušta “ideja o čakavskom porijeklu ikavskih govora kao takvih” (Peco 2007c: 40). O začecima ove pojave u okvirima zapadne štokavštine više je izneseno u radu “O značaju zapadnog štokavskog govora za istoriju srpskohrvatskog jezika” (1958.).

Osobine ovoga govora, nadalje, često se podudaraju s čakavskim i s ostalim štokavskim govorima; spuštajući se na jug, javljaju se neke osobine koje Belić pripisuje isključivo ovom govornom tipu, a ne onim istočnijim – to je prvenstveno ikavizam: “Ja smatram ipak, po celokupnom razvitku naših govora da se ikavizam prvobitno razvio u bosanskom zapadnom govoru, između Bosne i Vrbasa, pa da se odatle širio na sve strane: na istok, zapad, jug i sever, u zavisnosti od opšteg kretanja jezičkih crta” (Belić 1978: 70).

U zaključim razmatranjima Belić donosi konstataciju o zapadnome govoru, gdje ovaj govor ne bismo mogli u cjelokupnosti nazvati niti ikavskim, niti šć/žđ govorom “već govorom koji je obuhvatio sve narodne dijalekte ili sa jednom od tih crta ili sa obema” (Belić 1958: 74). Ističe također vrlo važnu okolnost, a to je mjesto i vrijeme prvobitnoga ikavizma. Na temelju cjelokupnoga razvitka govora začetke ikavizma možemo tražiti u bosanskome zapadnom govoru. Mnogi su autori kasnije prihvatili Belićeve navode iznesene u ovome radu te svoja daljnja istraživanja temeljili na istima.

Dakle, ne znate tko je jezikoslovac i akademik, pa i predsjednik SANU (1937.-1960.) Aleksandar Belić i što je napisao. Sramota. Jedino suludo ovdje je vaša opšta razina neznanja i nerazumijevanja svega o čemu komentirate ovdje.

Pazi, svi su oni svesni ovoga što sam ja napisao - da je izum "zapadne štokavštine" hrvatska podvala. Upravo zato podmeću Belića kao oca te lažne paradigme. Mislim, to stalno radite, lažete i mažete, i to je naprosto odvratno. Ali se kao protiv buba švaba i virusa moraš boriti, inače propadoše nevini.

Hrvatski dijalektološki zbornik (broj 7, knjiga 1 i 2), dve godine pre Belića, dakle 1956., premijerno donosi poplavu radova o ZAPADNOJ ŠTOKAVŠTINI:

Velikohrvatski hegemon Broz daje mig, a Belić brže-bolje uvodi.

To je, inače, stari, velikohrvatski patent kojeg su se Hrvati domislili nakon Kovčežića, a koji ima za cilj da proguta jedan deo štokavice za Hrvate. Njega su nakon 100 godina oživeli Brabec, Hraste i Brozović (možda i Babić) u Velikohrvatskoj Brozoslaviji.

Evo, kako ta ideja promiče kod Vinka Pacla, 1865:

 

[Mrkalj]

Pazi, svi su oni svesni ovoga što sam ja napisao - da je izum "zapadne štokavštine" hrvatska podvala. Upravo zato podmeću Belića kao oca te lažne paradigme. Mislim, to stalno radite, lažete i mažete, i to je naprosto odvratno. Ali se kao protiv buba švaba i virusa moraš boriti, inače propadoše nevini.

Hrvatski dijalektološki zbornik (broj 7, knjiga 1 i 2), dve godine pre Belića, dakle 1956., premijerno donosi poplavu radova o ZAPADNOJ ŠTOKAVŠTINI:
Pogledajte prilog 1405494

Pogledajte prilog 1405495

Pogledajte prilog 1405496

Velikohrvatski hegemon Broz daje mig, a Belić brže-bolje uvodi.

To je, inače, stari, velikohrvatski patent kojeg su se Hrvati domislili nakon Kovčežića, a koji ima za cilj da proguta jedan deo štokavice za Hrvate. Njega su nakon 100 godina oživeli Brabec, Hraste i Brozović (možda i Babić) u Velikohrvatskoj Brozoslaviji.

Evo, kako ta ideja promiče kod Vinka Pacla, 1865:

Pogledajte prilog 1405497

"Taktika hrvatskih jezikoslovaca

"Kako se Jezik ponašao u opisanim prilikama? Očito je da je bilo važno odabrati onu taktiku koja nosi najbolje plodove, koju je najteže prozreti, koja najviše suzuje protivničko manevarsko polje, koja je najmanje opterećena suvišnim rizicima. Valjalo se uporno boriti, a pri tome ne dopustiti protivniku da onemogući tu borbu, da njezine nositelje onesposobi, izbaci iz stroja. U konkretnome pak smislu to je izgledalo, u najkraćim crtama, otprilike ovako:

- nakon svaka dva koraka naprijed slijedi jedan korak natrag prije nego što se protivnik snađe i udari; kada se on jednom sabere, nema smisla udarati, jer je već učinjen korak natrag i na nekoga tko je već na toj novoj poziciji, nije dovoljno opravdan preoštar napadaj koliko se god ni ta nova pozicija protivniku ne sviđala.

- unose se nova, moderna, "napredna" općelingvistička teorijska shvaćanja; ona se čine neutralna, ali kada se jednom te ideje prihvate i "odobre" onda se iziđe s njihovim konzekvencijama pozitivnima i korisnima za hrvatske težnje, a za jači otpor i protivljenje tada je već kasno."


Dalibor Brozović: Uloga časopisa Jezik u hrvatskome jezikoslovlju, Jezik, XLIV/2, Zagreb 1996, str. 42-53

 

[Casual Observer]

Зар није било и икаваца штокаваца?

Зар није шћакавица источно инсредњебосанско наречје?

Čakavski je dijalekatska grupa a ikavski izgovor je nastao zamenom jata sa ‘i’ u raznim štokavskim i čakavskim govorima, pa ne postoji čvrsta veza između čakavskog i ikavskog - na primer u ekavskim srpskom u rečima ‘nisam’ i ‘nije’ glas ‘i’ je nastao zamenom jata.

Ima bar dve podvrste šćakavskih: jedni nastali od štokavskih a drugi od čakavskih u kontaktnim zonama. Ima i Srba koji govore šćakavski, ali se većina govornika izjašnjava kao Bošnjaci a deo kao Hrvati - kad se govori o nestandardizovanim dijalektima sam naziv jezik postaje čisto politička kategorija.

 

[DuKaraka]

Pazi, svi su oni svesni ovoga što sam ja napisao - da je izum "zapadne štokavštine" hrvatska podvala. Upravo zato podmeću Belića kao oca te lažne paradigme. Mislim, to stalno radite, lažete i mažete, i to je naprosto odvratno. Ali se kao protiv buba švaba i virusa moraš boriti, inače propadoše nevini.

Samo vi lažete i mažete i zaista je naprosto odvratno što to činite kada je sve jasno dokumentirano i zna se istina. Urnebesno je što srpske podvale podvaljujete kao hrvatske podvale. To vam je lakše i uličarski pričati o nekoj zagrebačkoj kuhinji i Titu nego se znanstveno argumentirano suočiti s Belićem čije su zaključke jezikoslovci davno u potpunosti prihvatili.

Hrvatski dijalektološki zbornik (broj 7, knjiga 1 i 2), dve godine pre Belića, dakle 1956., premijerno donosi poplavu radova o ZAPADNOJ ŠTOKAVŠTINI:
Pogledajte prilog 1405494

Pogledajte prilog 1405495

Pogledajte prilog 1405496

Velikohrvatski hegemon Broz daje mig, a Belić brže-bolje uvodi.

Belić 50 godina prije toga već piše o zapadnoj štokavštini. Ovaj rad se nadovezuje na njegov utjecaj o pitanju stare zapadne štokavštine...

Evo, kako ta ideja promiče kod Vinka Pacla, 1865:

Pogledajte prilog 1405497

Tada to nije bilo shvaćano kao zasebno zapadnoštokavsko narječje. A i nebitno, samo je primjer kako se davno prije prvih radova Belića već pisalo o zapadnom štokavskom u geografskom smislu i bili svjesni njene arhaičnosti.

 

[DuKaraka]

"Taktika hrvatskih jezikoslovaca...

I naravno, na kraju svoje narativske teorije urota dodaješ nešto nevezano iz 90ih s čime Belić nema nikakve veze.

 

[Mrkalj]

Samo vi lažete i mažete i zaista je naprosto odvratno što to činite kada je sve jasno dokumentirano i zna se istina. Urnebesno je što srpske podvale podvaljujete kao hrvatske podvale. To vam je lakše i uličarski pričati o nekoj zagrebačkoj kuhinji i Titu nego se znanstveno argumentirano suočiti s Belićem čije su zaključke jezikoslovci davno u potpunosti prihvatili.

Belić 50 godina prije toga već piše o zapadnoj štokavštini. Ovaj rad se nadovezuje na njegov utjecaj o pitanju stare zapadne štokavštine...

Tada to nije bilo shvaćano kao zasebno zapadnoštokavsko narječje. A i nebitno, samo je primjer kako se davno prije prvih radova Belića već pisalo o zapadnom štokavskom u geografskom smislu i bili svjesni njene arhaičnosti.

Sažaljevam slučaj.


HRVATSKA ZNANOST PRIZNALA DA LAŽE RADI ČUVANJA NACIONALNOG IDENTITETA

Dakle, hrvatski vodeći lingvisti su priznali da hrvatska nauka laže i onda su potvrdili i zašto to čini - radi očuvanja nacionalnog identiteta. Prema tome, to nije nauka, to je farsa u koju se samo magarci mogu uplesti, kao što su naši skolari za vreme velikohrvatske brozoslavenske hegemonije upleli.

Reč je o privatnom razgovoru koji su u kafani vodili Dalibor Brozović i Rastislav Petrović 1990. godine posle jednog Okruglog stola održanog na prvom programu beogradske televizije. Gosti su bili, pored njih dvojice, Vladimir Šeks, Marko Veselica, Goran Babić, Sergej Veselinović, Vasilije Krestić, Smilja Avramov i Brana Crnčević. Evo punog citata, po Petroviću:

Dalibor Brozović: "Profesore, mi Hrvati pričamo i pišemo mnogo toga što nema nikakve veze sa naukom, da bi to ipak na kraju postala ,nauka'. Tražimo mnogo da bi dobili malo, ali malo pomalo dobijamo na kraju sve, čak i više od toga. Šta možete, profesore, vi Srbi ste stvarali svoju državu na jedan način a mi na drugi. Vi na bojnom polju lijući krv, a mi u mirnodopsko vreme, uz pomoć vaše krvi. Tako je to, kolega, zahvaljujući vašim srpskim političarima i naučnicima koji neće, ne mogu ili ne smeju da nam se do kraja suprotstave. Oni, i jedni i drugi, smatraju da su postigli uspeh ako ne ispunimo sve ono što smo tražili, a ne vide, ili neće da vide, da smo mi ipak nešto dobili."

A evo i priznanja koji je cilj njihovog laganja:

"ČUVANJE NACIONALNOG IDENTITETA"

 

[DuKaraka]

Žao mi je slučaja.

Riječ je o Beliću. Ovi populistički pamfleti i krivotvorine nisu vaš odgovor na Belićeve zaključke.

Odluči se, imaš samo dvije opcije:

1) svi ikavci, ili barem ikavci šćakavci, su poštokavljeni ikavski čakavci, što znači da su ovi govornici jezično posrbljeni Hrvati

2) postoji zasebno zapadnoštokavsko narječje koje je uglavnom ikavsko i šćakavsko, zasebno razvilo naspram čakavskog ikavskog, ali lingvističkom genetikom je bliže čakavskom (i kajkavskom) negoli istočnoštokavskom (i torlačkom) narječju, zaključci o etnicitetu govornika je otvoreno

 

[Mrkalj]

Riječ je o Beliću. Ovi populistički pamfleti i krivotvorine nisu vaš odgovor na Belićeve zaključke.

Nema "Belićevih zaključaka". To je bio nacrt ekipe Brozović-Brabec-Hraste, a Belić je politički referent koji je to verifikovao na političkom nivou. Video si da su radovi hrvatske ekipe stariji dve godine od Belićeve overe - to si lepo video, referencirano i citirano:

Hrvatski dijalektološki zbornik (broj 7, knjiga 1 i 2), dve godine pre Belića, dakle 1956., premijerno donosi poplavu radova o ZAPADNOJ ŠTOKAVŠTINI:

No, ako sam ja pogrešio - izvoli, navedi referencu u literaturi, ako je to toliko opštepoznata stvar.

 

[Mrkalj]

A to da muljate i lažete i sam potvrđuješ neprestanim lažnim citiranjem sagovornika:

Pa sad, od oca i deca...

 

[DuKaraka]

Nema "Belićevih zaključaka". To je bio nacrt ekipe Brozović-Brabec-Hraste, a Belić je politički referent koji je to verifikovao na političkom nivou. Video si da su radovi hrvatske ekipe stariji dve godine od Belićeve overe - to si lepo video, referencirano i citirano:

Hrvatski dijalektološki zbornik (broj 7, knjiga 1 i 2), dve godine pre Belića, dakle 1956., premijerno donosi poplavu radova o ZAPADNOJ ŠTOKAVŠTINI:

No, ako sam ja pogrešio - izvoli, navedi referencu u literaturi, ako je to toliko opštepoznata stvar.

Kako tebe nije gnjusno ovako lagati o Beliću koji je usto tada bio predsjednik SANU, dvije generacije stariji od ovih Hrvata i davno prije toga već pisao o zapadnom štokavskom, naprosto apsurdno nemoguće radi o nacrtu "BBH"? Ti posve podvaljuješ neistine i izmišljotine i onda tražiš protupotvrde koje si već dobio? Upravo bi ti trebao na izvolte navesti reference u literaturi za tvoje sulude teorije urote

 

[DuKaraka]

A to da muljate i lažete i sam potvrđuješ neprestanim lažnim citiranjem sagovornika:

Pogledajte prilog 1405501
Pogledajte prilog 1405502

Pa sad, od oca i deca...

Jer ne znaš pričati i pečatiti ilirski, slovinski aliti hrvatski.

 

[Mrkalj]

Kako tebe nije gnjusno ovako lagati o Beliću koji je usto tada bio predsjednik SANU, dvije generacije stariji od ovih Hrvata i davno prije toga već pisao o zapadnom štokavskom, naprosto apsurdno nemoguće radi o nacrtu "BBH"? Ti posve podvaljuješ neistine i izmišljotine i onda tražiš protupotvrde koje si već dobio? Upravo bi ti trebao na izvolte navesti reference u literaturi za tvoje sulude teorije urote

Jel ima ovde referenca ili ne, da ne čitam ako nema?

Belić nije bio predsednik SANU 1958.

 

[DuKaraka]

Jel ima ovde referenca ili ne, da ne čitam ako nema?

Dobio si već dok se još čeka tvoja referenca. Za sada se od tebe čitaju samo izvori i pamfleti koji nemaju veze s vezom desetljećima i stoljećima.

Još nisi odgovorio koju od dvije jedine moguće znanstvene opcije prihvaćaš:

Odluči se, imaš samo dvije opcije:

1) svi ikavci, ili barem ikavci šćakavci, su poštokavljeni ikavski čakavci, što znači da su ovi govornici jezično posrbljeni Hrvati

2) postoji zasebno zapadnoštokavsko narječje koje je uglavnom ikavsko i šćakavsko, zasebno razvilo naspram čakavskog ikavskog, ali lingvističkom genetikom je bliže čakavskom (i kajkavskom) negoli istočnoštokavskom (i torlačkom) narječju, zaključci o etnicitetu govornika je otvoreno

 

[Mrkalj]

Dobio si već

Dokaži da opet (ne) lažeš.

 

[DuKaraka]

Jel ima ovde referenca ili ne, da ne čitam ako nema?

Belić nije bio predsednik SANU 1958.

Dokaži da opet (ne) lažeš

Ne sramoti se, bio je predsjednik do 1960., a i kakve veze sada ima 1958., kada objavljuje najvažniji i finalni rad o tom pitanju ("O značaju zapadnog štokavskog govora za istoriju srpskohrvatskog jezika"), kad je Hrvatski dijalektološki zbornik na koji se pozivaš objavljen tek 1985. (https://hrcak.srce.hr/broj/15796, a u onom iz 1956. nema ništa o zapadnom štokavskom https://hrcak.srce.hr/broj/12695)? Rekao si kako je hrvatski zbornik i toboži BBH nacrt bio 2 godine prije Belićevog finalnog rada??? Ti si se malo zafrknul u lažima

 

[Mrkalj]

Ne sramoti se, bio je predsjednik do 1960., a i kakve veze sada ima 1958. kad je Hrvatski dijalektološki zbornik na koji se pozivaš objavljen tek 1985. (https://hrcak.srce.hr/broj/15796, a u onom iz 1956. nema ništa o zapadnom štokavskom https://hrcak.srce.hr/broj/12695)? Ti si se malo zafrknul u lažima

1. I dalje nema reference na Belićev rad pre 1958. Ajde, trgni se malo.

2. Belić je bio predsednik SNU od 1937-1941. i od 1945-1947. Ko mi o sramoti priča - bolje se sakrij u mišju rupu.

3. Radove koji uvode pojam ZAPADNE ŠTOKAVŠTINE u dijalektologiju premijerno objavljuju Hrvati 1956.; Pominješ 1985? - Lupetaš kao hrvatska povijest, štono reč Džon van Antverp Fajn:

https://books.google.rs/books?id=1OI8AQAAIAAJ&dq="zapadna štokavština"&source=gbs_book_other_versions

https://books.google.rs/books?newbks=1&newbks_redir=0&id=1p5iAAAAMAAJ&dq="zapadna+štokavština"&focus=searchwithinvolume&q=zapadnoštokavski

 

[gost 434892]

Nisam ja neko je izbacio ali se sećam šta je bilo.

Zašto stavljaš dva znaka pitanja na kraju rečenice? Jesi nervozan, šta li?

1. Kada neko kaže zapadni štokavski dijalekti (ili govori) misli na štokavske dijalekte koji se nalaze na zapadu štokavskog područja.

2. Kada neko pomene "zapadnu štokavštinu" pokušava da nastavi sa podvalom koja je u doba velikohrvatskog titoizma (1945-danas) u istorijsku dijalektologiju kao kukavičje jaje unela pojam iz istorije književnosti. Radi se o književnosti kod katoličkih štokavaca, koju su prvo okrstili "zapadnom štokavšinom" umesto ZAPADNOKATOLIČKOM ŠTOKAVSKOM KNJIŽEVNOŠĆU (naspram istočnopravoslavne), a zatim takav suštinski pogrešan pojam na mala vrata uveli u istorijsku dijalektologiju. Dakle, reč je o jednoj u nizu istoriografskih prevara iz zagrebačke kuhinje.

Svrha te podvale je da se posledično nasloni na tezu da su svi katolici automatski Hrvati, pa je tako sva "zapadna štokavšina" - hrvatska. Mi nemamo pravo drugima da dajemo ono što nismo stvorili mi već naši preci. Štokavska katolička književnost, naučno gledano, deo je srpske književnosti i niko nema pravo da je nekom pokloni ili proda.

Ja sam prvi koji je tu podvalu dibankovao, tako da, u neku ruku, imaš čast.

PS. Evo ti za avatar, da ima malo šlifa:
Pogledajte prilog 1405392Pogledajte prilog 1405393

Нисам нервозан него ме занима досга тема тј знатижељан сам, не стављам два упитника намерно као "еее сад ћу да ставим два упитнника"