Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 35.299
Vatroslav Jagić u godini Vukove smrti (1864.) uvodi paradigmu tronarečnog srpskohrvatskog naroda koji govori srpskohrvatski jezik sa štokavskim, čakavskim i kajkavskim narečjem; Jagić prvi put uvodi i definiše pojam srpskohrvatskog jezika u nauci
Najstariju predstavu ove paradigme jednog trojezičnog rimokatoličkog naroda kojom su sve do do današnjeg dana neizbrisivo i do sluđenja zadojeni naši skolari tokom tri decenije velikohrvatskog jugoslavizma, a potom tokom pet i više decenija velikohrvatskog titoizma najranije nalazimo kod Vatroslava Jagića u njegovom članku, pisanom za Rigerovu češku enciklopediju pod odrednicom Jugosloveni (Jihoslovane), gde Jagić u nauku uvodi pojam "srpskohrvatski jezik" definišući ga skupom triju narečja - štokavskog, kajkavskog i čakavskog. Mutež, dakle, nastaje sa Jagićevim patentom tzv. srpskohrvatskog jezika (vidi u Rigerovoj enciklopediji odrednicu "Jihoslovane") koji (iz političkih razloga) uključuje kajkavski. I onda se, kroz istoriju dijalektologije, Zagreb, Varaždin i Sisak posmatraju istim dijalektološkim delom kao Užice, Vršac, Foča, Nikšić, Kraljevo i Požarevac što je lingvistički, dijalektološki, apsurd.
Da bi Hrvati ukrali srpski jezik krenuli su sa paradigmom dvoimenog naroda "Srbo-Hrvata" koji govori "srpskohrvatski jezik", da bi ga posle preimenovali u "hrvatski ili srpski jezik" i na kraju, u (samo) "hrvatski". Tako su se Hrvati dočepali jezika, a, bogami, i naroda. Za ovakav razvoj događaja, neophodno je bilo početi Jagićevom paradigmom o tzv. "tronarečnosti" tzv. "srpskohrvatskog" jezika koju je patentirao - gle slučajnosti - u godini smrti Vuka Karadžića, u članku za Rigerovu češku enciklopediju. Članak se zvao Jihoslovane (Jugosloveni).
1661. Juraj Križanić razlikuje srpski (štokavski) i hrvatski (čakavski) jezik
Međutim, podela na srpski i hrvatski jezik, odnosno, štokavski i čakavsko-šćakavski postoji još od rimokatoličkog misionara Jurka Križaniča "Srbljanina" iz Obrha kod Ozlja u njegovom delu Gramatično iskazanje iz 17. veka koje je pisao kao zatočenik u Sibiru. Ovde ćemo predstaviti odlomke iz Objasnjenja vivodnog o slovenskom pismu koje je napisao u Sibiru 1661.
Najstariju predstavu ove paradigme jednog trojezičnog rimokatoličkog naroda kojom su sve do do današnjeg dana neizbrisivo i do sluđenja zadojeni naši skolari tokom tri decenije velikohrvatskog jugoslavizma, a potom tokom pet i više decenija velikohrvatskog titoizma najranije nalazimo kod Vatroslava Jagića u njegovom članku, pisanom za Rigerovu češku enciklopediju pod odrednicom Jugosloveni (Jihoslovane), gde Jagić u nauku uvodi pojam "srpskohrvatski jezik" definišući ga skupom triju narečja - štokavskog, kajkavskog i čakavskog. Mutež, dakle, nastaje sa Jagićevim patentom tzv. srpskohrvatskog jezika (vidi u Rigerovoj enciklopediji odrednicu "Jihoslovane") koji (iz političkih razloga) uključuje kajkavski. I onda se, kroz istoriju dijalektologije, Zagreb, Varaždin i Sisak posmatraju istim dijalektološkim delom kao Užice, Vršac, Foča, Nikšić, Kraljevo i Požarevac što je lingvistički, dijalektološki, apsurd.
Da bi Hrvati ukrali srpski jezik krenuli su sa paradigmom dvoimenog naroda "Srbo-Hrvata" koji govori "srpskohrvatski jezik", da bi ga posle preimenovali u "hrvatski ili srpski jezik" i na kraju, u (samo) "hrvatski". Tako su se Hrvati dočepali jezika, a, bogami, i naroda. Za ovakav razvoj događaja, neophodno je bilo početi Jagićevom paradigmom o tzv. "tronarečnosti" tzv. "srpskohrvatskog" jezika koju je patentirao - gle slučajnosti - u godini smrti Vuka Karadžića, u članku za Rigerovu češku enciklopediju. Članak se zvao Jihoslovane (Jugosloveni).
1661. Juraj Križanić razlikuje srpski (štokavski) i hrvatski (čakavski) jezik
Međutim, podela na srpski i hrvatski jezik, odnosno, štokavski i čakavsko-šćakavski postoji još od rimokatoličkog misionara Jurka Križaniča "Srbljanina" iz Obrha kod Ozlja u njegovom delu Gramatično iskazanje iz 17. veka koje je pisao kao zatočenik u Sibiru. Ovde ćemo predstaviti odlomke iz Objasnjenja vivodnog o slovenskom pismu koje je napisao u Sibiru 1661.
Poslednja izmena od moderatora: