Koča
Elita
- Poruka
- 15.249
POVRATAK OTPISANIH - ISTINA O BEOGRADSKIM ILEGALCIMA
O njima se mnogo govorilo - čak im je posvećena i jedna TV serija - ali o njima se ipak ništa ne zna. Jer - sve su nas slagali! Beogradski ilegalci u Drugom svetskom ratu jesu postojali, u Gestapou su zaista bili i zapisani i otpisani. Ali, sem nekih manjih izuzetaka, oni nisu bili komunisti - već ravnogorci. Nešto više o beogradskim ilegalcima možete saznati iz knjige jednog od njih, dr Pavla Miloševića, "Ravnogorska omladina", koja je upravo izašla iz štampe u izdanju "Pogleda". Na ovom mestu donosimo poglavlje o ilegalnoj radio stanici, koje je inspirisalo autore serije "Povratak otpisanih" za snimanje jedne epizode, kao i poglavlje o najčuvenijem beogradskom ilegalcu - Valteru
PIŠE: Dr Pavle MILOŠEVIĆ
Dva radioaparata i radio stanicu za prijem vesti napravio je Tihomir Jakšić. Delove su mu nabavljali omladinci iz predstavništava "Simensa" i "Filipsa" u Beogradu. Jedan aparat je dao Trklji (505), a drugi poručniku Miodragu Kojiću ("Peter"). Kojić je bio komandant Kolubarske brigade, aktivno je sarađivao sa beogradskim ilegalcima. Jakšić je jedno vreme bio kod Kojića, a u Beograd se vratio 10. decembra 1942, neposredno pred hapšenje. On je još marta 1942. uspostavio direktnu vezu sa Dražom. Tu vezu vodio je kapetan Jože Grbec. On je stanovao je u ulici Draže Pavlovića, imao je šifru 509, a pozivni znak EJK-u i EJH. Otišao je na teren kada mu je Gestapo bio na tragu. Posle otkrivanja njegove stanice, veza je jedno vreme obavljana preko kurira.
Beogradskom grupom za vezu rukovodio je inženjer Tomašević, a vezu između "Valtera" i Tomaševića držao je kapetan Miodrag Stojanović ("Pera-profesor").
Zgrada za smeštaj radio stanice je pažljivo birana. Odabrana je velika zgrada koja je imala ulaz sa četiri ulice, i to: Kralja Aleksandra broj 94, Molerova, Hadži-Đerina i Dušana Bogdanovića. Ulaz za radio stanicu bio je iz Hadži-Đerine broj 1. Aparat se nalazio u sobici na mansardi. Za aparatom su se smenjivali Branimir Hrga i Tihomir Jakšić.
U TV seriji o komunističkim ilegalcima, "Otpisani", videli smo da je Gestapo imao radio goniometar... Komunisti nisu imali radio stanicu u Beogradu, ali Gestapo jeste imao radio goniometar. Upravo tako su i otkrili našu radio stanicu. Locirali su njen položaj i baš kada su nailazili na ulaz u zgradu su naleteli na Jakšića i njegovu verenicu. Sa njima su otišli na mansardu, gde su zatekli Hrgu kako emituje depeše. Jakšić je dolazio da smeni Hrgu.
GESTAPO PROTIV "VALTERA"
U Beogradu je januara 1942. Gestapo uhvatio veliku grupu pripadnika Ravnogorskog pokreta. Tada je uhapšeno 14 oficira i jedna žena, Olga Vučković, koja je streljana na Banjici. Kapetan Nenad Mitrović je streljan na Jajincima, a ostali su odvedeni u zarobljeničke logore u Nemačkoj. To su:
- Pukovnik Branislav Pantić,
- pukovnik Jovan Trišić,
- potpukovnik Radivoje Lučić,
- kapetan Brativoje Urošević,
- kapetan Stojan Stanislav,
- rezervni poručnik Saša Nikolajević,
- pukovnik Sveta Krajinović,
- potpukovnik Paljić,
- potpukovnik Dušan Manojlović,
- general Milutin Stefanović,
- kapetan Lazar Dabetić i
- poručnik Dušan Dutina.
Jedna od najvećih nemačkih akcija u Beogradu bila je protiv potpukovnika Žarka Todorovića "Valtera". Podaci o tome čuvaju se u Arhivi Grada Beograda pod oznakom BDS dosije G - 116 ("Valter"). Todoroviću je koristio još dva imena: Želimir Krstić i Bane. Pored njega, u ovoj velikoj operaciji izvedenoj 17. marta 1943, "pali" su i sledeći ilegalci:
- poručnik Konstantin Hadži Ilić (streljan 7. juna 1943),
- Vladeta Bošković (streljan 7. juna 1943),
- narednik Pantelija Maksić (odveden u Mauthauzen),
- Radomir Ćurić iz Sarajevske ulice broj 24 (odveden u Mauthauzen),
- Gojko Čebo, knjižar u Pašićevoj 24 (streljan 7. juna 1943),
- kapetan Momčilo Mirković (streljan 17. avgusta 1943),
- kapetan Nikola Pavković (odveden u Mauthauzen),
- potporučnik Emil Živojinović iz Tršćanske broj 3 (sudbina nepoznata),
- poručnik Ljuban Kordić (sudbina nepoznata),
- Darko Ćirković, koji je uhapšen tek sredinom 1944. (odveden u Mauthauzen),
- Sava Grujić (odveden u zarobljenički logor Strij),
- vazduhoplovni kapetan Bogdan Ivanović (odveden u Mauthauzen),
- inženjer Pavle Aleksić (odveden na rad u Nemačku 1944),
- Anđelko Božinović (sudbina nepoznata),
- major Pavle Babac (odveden u zarobljenički logor Strij) i
- dr Petar (prezime nečitko).
HAPŠENjA RAVNOGORACA U ZAGREBU
Sem ove grupe uhapšene u Beogradu, u vezi "grupe Valter" uhapšeno je osam ravnogorskih ilegalaca i u Zagrebu. Oni su radili u ilegalnoj Komandi severnih pokrajina, kojoj je potpukovnik Žarko Todorović takođe bio na čelu.
U Zagrebu su uhašeni:
- Paul Halavanka iz Sušaka, trgovac (odveden u Mauthauzen),
- Dragutin Matijašević, činovnik (odveden u Mauthauzen),
- Kajka Tomić, profesor (odveden u Mauthauzen, a 25. novembra 1943. premešten u Aušvic),
- Teodor Salomon iz Zagreba, student tehnike (odveden u Mauthauzen),
- Stanko Tančić, doktor prava (odveden u Mauthauzen),
- Zlata Deželić, profesorka (odvedena u Mauthauzen, a 25. novembra 1943. premeštena u Aušvic),
- Tihomir Krečić, student tehnike (odveden u Mauthauzen).
Nešto ranije, 28. decembra 1942, u Beogradu je uhapšena i "Radio grupa 506", vezana za "Grupu Valter". Tada su u ruke Gestapoa pali sledeći ilegalci:
- inženjer Dragomir Tomašević iz ulice Vojvode Protića 18\1 (streljan 19. aprila 1943),
- radio tehničar Tihomir Jakšić iz Draže Pavlovića broj 28 (streljan 19. aprila 1943),
- Jelena Grubješić iz Draže Pavlovića broj 13, verenica Tihomira Jakšića (ona je puštena 8. maja 1943),
- inženjer Luka Špartalj, direktor i vlasnik fabrike u ulici Vojvode Mišića. On je bio finansijer Ravnogorskog pokreta. Ubijen je u Gestapou proleća 1943. godine.
- Branimir Hrga. On je pristao da radi za Gestapo. Posle je odveden u Nemačku.
- Bogoljub Zečević, rođen 1914. u Ivanjici (streljan),
- Spasoje Đorđević, rođen 1910. u Guči. On je streljan dva dana pre ove racije, jer je uhapšen ranije.
Major Žarko Todorović "Valter", prvi komandant Beograda. Preživeo Mauthauzen.
Major Aleksandar Mihajlović, jedan od komandanta beogradskih ilegalaca. Ubijen u sukobu sa komunistima 1. maja 1945. godine
Dragoslav Radivojević, član Vrhovne omladinske trojke (VOT) Beograda, streljan 1943. u Jajincima
Vinko Konjiković, obaveštajac ilegalne ravnogorske organizacije u Beogradu, streljan 1943. u Jajincima
Vladimir Jovanović, student, komandant Štaba 601, ubijen 1944. od komunista
Danica Ivković, maturant, Štab 601, streljana od komunista 26.11.1944. u Nišu
Vukoman Aračić, maturant, beogradski ilegalac. Ranjen od Nemaca 1944. u pokušaju oslobađanja patrijarha Gavrila iz Vojlovice i potom preminuo
Todor Tadić, student, ilegalac u Beogradu, ubijen 1944. u Mauthauzenu
Miodrag Marković, Demokratska omladina, poginuo 1945.
Dobroli Tadić, Demokratska omladina, umro posle robije 1948.
Andra Poleti, Demokratska omladina, streljan 1944. od komunista
Miško Todorović, maturant, Štab 501. Emigrirao, ubijen 1945. nesrećnim slučajem od strane švajcarskog vojnika
Dragan Stranjaković ("Branko Lazić"), Štab 501. Emigrirao, preminuo u Parizu. Bio je u svetu poznati istoričar, stručnjak za komunizam
Dušan Đukić, maturant iz Belanovice, Štab 501 i na drugoj slici, u uniformi.
Stojan Stefanović, maturant, Štab 501. Robijao, preminuo u Beogradu
Miodrag Marković, sin profesora univerziteta i ministra 27-martovske vlade, Božidara. Poginuo u Bosni 1945.
Bogdan Milutinović, šef Štaba 1001, streljan 1943. u Jajincima
Vladan Ilić, student, ubijen u Mauthauzenu 1943.
Tihomir Jakšić, student, radiotelegrafista beograskih ilegalaca, streljan 1943. u Jajincima
Branislav Đukić, student, omladinac, streljan 1942. u Jajincima
Branislav Đukić u uniformi
Georgije Jovović, član Vrhovne omladinske trojke (VOT) Beograda, streljan 1943. u Jajincima
O njima se mnogo govorilo - čak im je posvećena i jedna TV serija - ali o njima se ipak ništa ne zna. Jer - sve su nas slagali! Beogradski ilegalci u Drugom svetskom ratu jesu postojali, u Gestapou su zaista bili i zapisani i otpisani. Ali, sem nekih manjih izuzetaka, oni nisu bili komunisti - već ravnogorci. Nešto više o beogradskim ilegalcima možete saznati iz knjige jednog od njih, dr Pavla Miloševića, "Ravnogorska omladina", koja je upravo izašla iz štampe u izdanju "Pogleda". Na ovom mestu donosimo poglavlje o ilegalnoj radio stanici, koje je inspirisalo autore serije "Povratak otpisanih" za snimanje jedne epizode, kao i poglavlje o najčuvenijem beogradskom ilegalcu - Valteru
PIŠE: Dr Pavle MILOŠEVIĆ
Dva radioaparata i radio stanicu za prijem vesti napravio je Tihomir Jakšić. Delove su mu nabavljali omladinci iz predstavništava "Simensa" i "Filipsa" u Beogradu. Jedan aparat je dao Trklji (505), a drugi poručniku Miodragu Kojiću ("Peter"). Kojić je bio komandant Kolubarske brigade, aktivno je sarađivao sa beogradskim ilegalcima. Jakšić je jedno vreme bio kod Kojića, a u Beograd se vratio 10. decembra 1942, neposredno pred hapšenje. On je još marta 1942. uspostavio direktnu vezu sa Dražom. Tu vezu vodio je kapetan Jože Grbec. On je stanovao je u ulici Draže Pavlovića, imao je šifru 509, a pozivni znak EJK-u i EJH. Otišao je na teren kada mu je Gestapo bio na tragu. Posle otkrivanja njegove stanice, veza je jedno vreme obavljana preko kurira.
Beogradskom grupom za vezu rukovodio je inženjer Tomašević, a vezu između "Valtera" i Tomaševića držao je kapetan Miodrag Stojanović ("Pera-profesor").
Zgrada za smeštaj radio stanice je pažljivo birana. Odabrana je velika zgrada koja je imala ulaz sa četiri ulice, i to: Kralja Aleksandra broj 94, Molerova, Hadži-Đerina i Dušana Bogdanovića. Ulaz za radio stanicu bio je iz Hadži-Đerine broj 1. Aparat se nalazio u sobici na mansardi. Za aparatom su se smenjivali Branimir Hrga i Tihomir Jakšić.
U TV seriji o komunističkim ilegalcima, "Otpisani", videli smo da je Gestapo imao radio goniometar... Komunisti nisu imali radio stanicu u Beogradu, ali Gestapo jeste imao radio goniometar. Upravo tako su i otkrili našu radio stanicu. Locirali su njen položaj i baš kada su nailazili na ulaz u zgradu su naleteli na Jakšića i njegovu verenicu. Sa njima su otišli na mansardu, gde su zatekli Hrgu kako emituje depeše. Jakšić je dolazio da smeni Hrgu.
GESTAPO PROTIV "VALTERA"
U Beogradu je januara 1942. Gestapo uhvatio veliku grupu pripadnika Ravnogorskog pokreta. Tada je uhapšeno 14 oficira i jedna žena, Olga Vučković, koja je streljana na Banjici. Kapetan Nenad Mitrović je streljan na Jajincima, a ostali su odvedeni u zarobljeničke logore u Nemačkoj. To su:
- Pukovnik Branislav Pantić,
- pukovnik Jovan Trišić,
- potpukovnik Radivoje Lučić,
- kapetan Brativoje Urošević,
- kapetan Stojan Stanislav,
- rezervni poručnik Saša Nikolajević,
- pukovnik Sveta Krajinović,
- potpukovnik Paljić,
- potpukovnik Dušan Manojlović,
- general Milutin Stefanović,
- kapetan Lazar Dabetić i
- poručnik Dušan Dutina.
Jedna od najvećih nemačkih akcija u Beogradu bila je protiv potpukovnika Žarka Todorovića "Valtera". Podaci o tome čuvaju se u Arhivi Grada Beograda pod oznakom BDS dosije G - 116 ("Valter"). Todoroviću je koristio još dva imena: Želimir Krstić i Bane. Pored njega, u ovoj velikoj operaciji izvedenoj 17. marta 1943, "pali" su i sledeći ilegalci:
- poručnik Konstantin Hadži Ilić (streljan 7. juna 1943),
- Vladeta Bošković (streljan 7. juna 1943),
- narednik Pantelija Maksić (odveden u Mauthauzen),
- Radomir Ćurić iz Sarajevske ulice broj 24 (odveden u Mauthauzen),
- Gojko Čebo, knjižar u Pašićevoj 24 (streljan 7. juna 1943),
- kapetan Momčilo Mirković (streljan 17. avgusta 1943),
- kapetan Nikola Pavković (odveden u Mauthauzen),
- potporučnik Emil Živojinović iz Tršćanske broj 3 (sudbina nepoznata),
- poručnik Ljuban Kordić (sudbina nepoznata),
- Darko Ćirković, koji je uhapšen tek sredinom 1944. (odveden u Mauthauzen),
- Sava Grujić (odveden u zarobljenički logor Strij),
- vazduhoplovni kapetan Bogdan Ivanović (odveden u Mauthauzen),
- inženjer Pavle Aleksić (odveden na rad u Nemačku 1944),
- Anđelko Božinović (sudbina nepoznata),
- major Pavle Babac (odveden u zarobljenički logor Strij) i
- dr Petar (prezime nečitko).
HAPŠENjA RAVNOGORACA U ZAGREBU
Sem ove grupe uhapšene u Beogradu, u vezi "grupe Valter" uhapšeno je osam ravnogorskih ilegalaca i u Zagrebu. Oni su radili u ilegalnoj Komandi severnih pokrajina, kojoj je potpukovnik Žarko Todorović takođe bio na čelu.
U Zagrebu su uhašeni:
- Paul Halavanka iz Sušaka, trgovac (odveden u Mauthauzen),
- Dragutin Matijašević, činovnik (odveden u Mauthauzen),
- Kajka Tomić, profesor (odveden u Mauthauzen, a 25. novembra 1943. premešten u Aušvic),
- Teodor Salomon iz Zagreba, student tehnike (odveden u Mauthauzen),
- Stanko Tančić, doktor prava (odveden u Mauthauzen),
- Zlata Deželić, profesorka (odvedena u Mauthauzen, a 25. novembra 1943. premeštena u Aušvic),
- Tihomir Krečić, student tehnike (odveden u Mauthauzen).
Nešto ranije, 28. decembra 1942, u Beogradu je uhapšena i "Radio grupa 506", vezana za "Grupu Valter". Tada su u ruke Gestapoa pali sledeći ilegalci:
- inženjer Dragomir Tomašević iz ulice Vojvode Protića 18\1 (streljan 19. aprila 1943),
- radio tehničar Tihomir Jakšić iz Draže Pavlovića broj 28 (streljan 19. aprila 1943),
- Jelena Grubješić iz Draže Pavlovića broj 13, verenica Tihomira Jakšića (ona je puštena 8. maja 1943),
- inženjer Luka Špartalj, direktor i vlasnik fabrike u ulici Vojvode Mišića. On je bio finansijer Ravnogorskog pokreta. Ubijen je u Gestapou proleća 1943. godine.
- Branimir Hrga. On je pristao da radi za Gestapo. Posle je odveden u Nemačku.
- Bogoljub Zečević, rođen 1914. u Ivanjici (streljan),
- Spasoje Đorđević, rođen 1910. u Guči. On je streljan dva dana pre ove racije, jer je uhapšen ranije.
Major Žarko Todorović "Valter", prvi komandant Beograda. Preživeo Mauthauzen.
Major Aleksandar Mihajlović, jedan od komandanta beogradskih ilegalaca. Ubijen u sukobu sa komunistima 1. maja 1945. godine
Dragoslav Radivojević, član Vrhovne omladinske trojke (VOT) Beograda, streljan 1943. u Jajincima
Vinko Konjiković, obaveštajac ilegalne ravnogorske organizacije u Beogradu, streljan 1943. u Jajincima
Vladimir Jovanović, student, komandant Štaba 601, ubijen 1944. od komunista
Danica Ivković, maturant, Štab 601, streljana od komunista 26.11.1944. u Nišu
Vukoman Aračić, maturant, beogradski ilegalac. Ranjen od Nemaca 1944. u pokušaju oslobađanja patrijarha Gavrila iz Vojlovice i potom preminuo
Todor Tadić, student, ilegalac u Beogradu, ubijen 1944. u Mauthauzenu
Miodrag Marković, Demokratska omladina, poginuo 1945.
Dobroli Tadić, Demokratska omladina, umro posle robije 1948.
Andra Poleti, Demokratska omladina, streljan 1944. od komunista
Miško Todorović, maturant, Štab 501. Emigrirao, ubijen 1945. nesrećnim slučajem od strane švajcarskog vojnika
Dragan Stranjaković ("Branko Lazić"), Štab 501. Emigrirao, preminuo u Parizu. Bio je u svetu poznati istoričar, stručnjak za komunizam
Dušan Đukić, maturant iz Belanovice, Štab 501 i na drugoj slici, u uniformi.
Stojan Stefanović, maturant, Štab 501. Robijao, preminuo u Beogradu
Miodrag Marković, sin profesora univerziteta i ministra 27-martovske vlade, Božidara. Poginuo u Bosni 1945.
Bogdan Milutinović, šef Štaba 1001, streljan 1943. u Jajincima
Vladan Ilić, student, ubijen u Mauthauzenu 1943.
Tihomir Jakšić, student, radiotelegrafista beograskih ilegalaca, streljan 1943. u Jajincima
Branislav Đukić, student, omladinac, streljan 1942. u Jajincima
Branislav Đukić u uniformi
Georgije Jovović, član Vrhovne omladinske trojke (VOT) Beograda, streljan 1943. u Jajincima
Poslednja izmena: