Ima li Cincara na Internetu???

  • Začetnik teme Začetnik teme praksis
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Izvor: Anonymi Descriptio Europae orientalis. Imperium Constantinopolitanum, Albania, Serbia, Bulgaria, Ruthenia, Ungaria, Polonia, Bohemia. Anno MCCCVIII exarata. Cracoviae, 1916 ---> Anonimni opisivac istocne Evrope iz XIV veka govori o Aromunima, koje naziva "Blazi" (Vlasi), kao velikom narodu koji zivi izmedju Makedonije, Ahaje i Soluna.

Izvor: Johann Thunmann, Untersuchungen uber die Geschichte der ostlichen europaischen Volker, I. Leipzig, 1774, str. 174 ---> Tunman za Aromune kaze da "predstavljaju polovinu stanovnistva Trakije i tri cetvrtine stanovnistva Makedonije i Tesalije.
 
Carlin:
Izvor: Anonymi Descriptio Europae orientalis. Imperium Constantinopolitanum, Albania, Serbia, Bulgaria, Ruthenia, Ungaria, Polonia, Bohemia. Anno MCCCVIII exarata. Cracoviae, 1916 ---> Anonimni opisivac istocne Evrope iz XIV veka govori o Aromunima, koje naziva "Blazi" (Vlasi), kao velikom narodu koji zivi izmedju Makedonije, Ahaje i Soluna.

Izvor: Johann Thunmann, Untersuchungen uber die Geschichte der ostlichen europaischen Volker, I. Leipzig, 1774, str. 174 ---> Tunman za Aromune kaze da "predstavljaju polovinu stanovnistva Trakije i tri cetvrtine stanovnistva Makedonije i Tesalije.
Kliknite za proširenje...

Podatak Thunmanna: "Tunman za Aromune kaze da "predstavljaju polovinu stanovnistva Trakije i tri cetvrtine stanovnistva Makedonije i Tesalije" je autentican, i rezultat njegovih putovanja.

Godine 1774 odnos je bio: 1/2 u Trakiji i 3/4 u Makedoniji (sa Tesalijom, o Epiru i da ne pricamo), a danas ?

Lep primer kako su sistematski unistavani direktni potomci Antickih Makedona.
 
D-1:
Podatak Thunmanna: "Tunman za Aromune kaze da "predstavljaju polovinu stanovnistva Trakije i tri cetvrtine stanovnistva Makedonije i Tesalije" je autentican, i rezultat njegovih putovanja.

Godine 1774 odnos je bio: 1/2 u Trakiji i 3/4 u Makedoniji (sa Tesalijom, o Epiru i da ne pricamo), a danas ?

Lep primer kako su sistematski unistavani direktni potomci Antickih Makedona.
Kliknite za proširenje...
O čemu pričaš? dobro znaš da ovo nije istinito, da je bilo latinskog stanovništva GDE? I da je latinsko stanovništvo odseljeno GDE? Niko nije sistematski uništavao Latine nego su narasli od 300.000 koliko ih je bilo do današnjih desetak ili više miliona na teritoriji Rumunije ( ovde ne računam romanizovane Slovene u Rumuniji).
 
Lesandar:
O čemu pričaš? dobro znaš da ovo nije istinito, da je bilo latinskog stanovništva GDE? I da je latinsko stanovništvo odseljeno GDE? Niko nije sistematski uništavao Latine nego su narasli od 300.000 koliko ih je bilo do današnjih desetak ili više miliona na teritoriji Rumunije ( ovde ne računam romanizovane Slovene u Rumuniji).
Kliknite za proširenje...

Ovo je ukazatelj na slabost Srba: nisu bili isključivi u nametanju svog jezika (nisu ni danas).
 
Lesandar:
O čemu pričaš? dobro znaš da ovo nije istinito, da je bilo latinskog stanovništva GDE? I da je latinsko stanovništvo odseljeno GDE? Niko nije sistematski uništavao Latine nego su narasli od 300.000 koliko ih je bilo do današnjih desetak ili više miliona na teritoriji Rumunije ( ovde ne računam romanizovane Slovene u Rumuniji).
Kliknite za proširenje...

Radnasele, opet se gubish,

dali ti je poznato gde je nestalo stanovnishtvo: Moskopolja 12.000 kuca ili cirka 80.000 stanovnica; Nikolice 12.000 kuca ili cirka 80.000 stanovnika; Gramostea 10.000 kuca ili cirka 60.000 stanovnika i ostalih brojnih gadova i manjih naselja, unisteni upravo u godinam o kojima pise Thunman.

Ovi su ljudi tada imali "Akademiju", stamparije, trgovacke skole, banke,....... onda kad mnogi drugi nisu znali sta je to "pismo".
--------------------------------------------------------------

Dali uopste znas nesto o fizickom genocidu (o kulturoloskom i da ne pricam) koji su izvrsile NOVO stvorene drzave koje su prigrabile delove "Istorijske Makedonije".

A, bilo je toliko genocida, i to sistematskih, sto znaci precizno proracunatih, izoliranih, i grupnih.
 
D-1:
Radnasele, opet se gubish,

dali ti je poznato gde je nestalo stanovnishtvo: Moskopolja 12.000 kuca ili cirka 80.000 stanovnica; Nikolice 12.000 kuca ili cirka 80.000 stanovnika; Gramostea 10.000 kuca ili cirka 60.000 stanovnika i ostalih brojnih gadova i manjih naselja, unisteni upravo u godinam o kojima pise Thunman.

Ovi su ljudi tada imali "Akademiju", stamparije, trgovacke skole, banke,....... onda kad mnogi drugi nisu znali sta je to "pismo".
--------------------------------------------------------------

Dali uopste znas nesto o fizickom genocidu (o kulturoloskom i da ne pricam) koji su izvrsile NOVO stvorene drzave koje su prigrabile delove "Istorijske Makedonije".

A, bilo je toliko genocida, i to sistematskih, sto znaci precizno proracunatih, izoliranih, i grupnih.
Kliknite za proširenje...

Nije nestalo nigde, eno ih puna Rumunija, a sad ih ima i 3 miliona u Italiji, ne znaju romanska braća šta će sa njima i njihovom akademijom.

Oni koji su se borili, a to je manjina, nestali su, ti zaboravljaš staru izreku "Interesam porta fesam"? Celo stanovništvo stare Trakije je sad muslimansko, ima ih raznih boja.
 
Poslednja izmena:
Lesandar:
Na žalost, posle grčko turskog rata usledila je velika zamena stanovništva, sve ono što se vekovima mešalo i postalo genetski identično sa onovremenim stanovnicima Turske pa i jezikom koji je jedino znalo, osim religije koju je sačuvalo, prebačeno je u Grčku da zauzme teritoriju Slovenima koji su tom prigodom proterani.
Statistike kažu da je "Grka" u Anatoliji pre krajnjeg sukoba bilo oko 2 miliona ( nezvanično 3).
Od tog broja, direktno u Grčku je preseljeno 1,5 miliona ljudi a najviše u solunsku regiju 680.000, kada su došli, činili su skoro 55% stanovništva.
Ostatak je otišao kud koji, nešto i u Rusiju i u Ameriku.
Suma sumarum, 40 % današnjeg stanovništva Grčke su potomci ljudi koji su grčki jezik učili posle 1923. godine.
Ja ne bih mogao taj doseljeni narod da nazovem drugačije nego pravoslavnim Turcima.
Kliknite za proširenje...

U pravu si. Pogledaj video: dole desno stoji ili 'GR' (sto se odnosi na Grke, tacnije "Pontian Greeks") ili 'TU' (.. na Turke).

Da li postoji razlika izmedju folklora, melodije, nosnje, itd..? : )

 
Carlin:
U pravu si. Pogledaj video: dole desno stoji ili 'GR' (sto se odnosi na Grke, tacnije "Pontian Greeks") ili 'TU' (.. na Turke).

Da li postoji razlika izmedju folklora, melodije, nosnje, itd..? : )

Kliknite za proširenje...

U oba slucaja radi se o etnickim Turcima, ali razlicite veroispovesti.

Muslimani su Turci,
a pravoslavni Turci, poznati konkretnije kao Madziri su predstavljeni kao Grci.

Madziri su govorili, a i sada znatan deo njih jos uvek govori turski, ali odmah posto su doseljeni u delovima odakle su proterani, Makedoni, Sloveni i Turci, ukljuceni su u intezivni proces garcizacije.

Njihova noshnja je tipicno turska, a kod zena je ta posebnost jako izrazena.
 
kako se stvara istoriska "istina", priznanja:

""According to Haddlebury, the idea of inventing a wholly fraudulent ancient culture came about when he and other scholars realized they had no idea what had actually happened in Europe during the 800-year period before the Christian era."--http://www.theonion.com/articles/historians-admit-to-inventing-ancient-greeks,

http://www.theonion.com/articles/hi...aggregation&fb_aggregation_id=288381481237582
 
Poslednja izmena:
D-1:
kako se stvara istoriska "istina", priznanja:

""According to Haddlebury, the idea of inventing a wholly fraudulent ancient culture came about when he and other scholars realized they had no idea what had actually happened in Europe during the 800-year period before the Christian era."--http://www.theonion.com/articles/historians-admit-to-inventing-ancient-greeks,

http://www.theonion.com/articles/hi...aggregation&fb_aggregation_id=288381481237582
Kliknite za proširenje...

Batali istoriju, pusti neku umilnu pesmicu u 2/4. Makedonija je poznata po ritmu, samo je kod vas i Šipaca malo zatajilo.
 
Lesandar:
Ne kradem ti misli samo napominjem da se vaš hemiolni metrički sistem razlikuje od domicilnog, više je srodan turskom i albanskom, dok je u drugim krajevima gde živi makedonsko, srpsko i šopsko stanovništvo standardan.
Kliknite za proširenje...

pitanje je: sta se uopste podrazumeva pod "domicilnim", domaci (autohton), ili "dosljak" koji koji prisvaja sve sto nije njegovo, jer njegovog i nema.
 
Prilozeno:
Glasnik Zemaljskoga Muzeja u Bosni i Hercegovini, 1907
Putovanja Hobhausa (Hobhouse) kroz Grcku, Albaniju, itd., 1825

Bosna1.jpg
Bosna2.jpg
Bosna3.jpg
Hobhouse.jpg
Hobhouse596.jpg
 
Prilozen tekst Nusica i screenshot.

Vlach.jpg


Zerek
Branislav Nušić

Drugu polovinu beogradske trgovačke čaršije čini Zerek. Zerekom se zvala današnja Ulica kraja Petra od raskršća sa Uzun-Mirkovom ulicom pa naniže sve do Dušanove ulice. To je najcentralniji deo i najživlja ulica starog Beograda. Dok je u onome delu ka Sabornoj crkvi, koji se zvao Glavna čaršija, bilo i grosista i velikih radnji i magacina, dotle su se na Zereku sabrale sve zanatlije i radnje na detalj. Pa i po samim nosiocima firmi bilo je izvesne razlike između Glavne čaršije i Zereka. Dok u Glavnoj čaršiji preovlađuje potpuno hrišćanski elemenat - Srbi i Cincari - dok se u toj čaršiji nalazi svega jedan nehrišćanin, Ruso, saraf, dotle je Zerek mešavina svih vera i svih rasa: Srba, Cincara, Turaka, Jevreja, Jermena i Bošnjaka Muslimana, ako ove treba izdvojiti kao zaseban elemenat.
Uostalom, Zerek je i najstarije beogradsko naselje. Svi Turci, erlije, tu su imali svoje kuće sakrivene u duboke bašte. Sem njih, a ispod Dušanove ulice pa sve do Jalije bila je poznata jevrejska mahala. Jedva pokoji Cincarin starosedelac ako je tu ranije imao kuću. Tek od odlaska Turaka iz Beograda počeli su Srbi i Cincari (a naročito ovi poslednji) da otkupljuju turska imanja i da naseljavaju Zerek.
Zerek je turska ili jos verovatnije arapska reč. Po jednome tumačenju, koje je i u literaturi zabeleženo, ta reč znači: mudar, pametan, trezven, bistar. Ona se kao pridev dodaje imenu čoveka koga cene kao mudra i pametna. Tako će reći: Zejrek-Mahmud, Zejrek-Ismail itd. To tumačenje pretpostavlja da je u tome kraju Beograda stanovao nekada kakav zejrek i bio toliko popularan da je svoje ime prostro na ceo kraj.
Ovo mi tumačenje izgleda i proizvoljno i neozbiljno. Meni nije poznat primer da su Turci po ličnim osobinama (pridevu) nekoga čoveka davali imena mestu; oni su ga davali samo po ličnome imenu (kao i mi: Petrovac, Mihailovac, Aleksandrovac). Zejrek je verovatno termin koji obeležava izvesan oblik ili formaciju tla. Interesantno je da i u Carigradu postoji mahala koja se zove Zejrek i da i ona počiva na padini kao i naš Zerek. Postoji i u Maloj Aziji mesto koje se zove Zerek. Izgleda vrlo verovatno da su stanovnici toga mesta u Aziji naselili onu mahalu u Carigradu, kada su ga Turci osvojili i izabrali sebi sličan teren kakav je onaj u njihovome gradu. Tako je isto moguće da su ti Zerečani iz Carigrada došli zatim u osvojeni Beograd i istovetnome terenu dali ime Zerek.
Po tome imenu nazvana je i džamija, koja je u tome kraju postojala, Zejrek-džamijom, iako je ona za turske vladavine imala zvanično ime Bajrak-džamija. Ta džamija i pod tim imenom i danas postoji i služi Alahu.
Pokušaćemo ovde da rekonstruišemo Zerek šezdesetih godina prošloga veka kako bi se stekla što bolja slika toga interesantnoga kraja naše prestonice.
Kada stanete na raskršće Uzun-Mirkove i Kralja Petra ulice, leđima okrenuti Savi a licem Dunavu, onda je s vaše desne strane bio ovaj red radnja i dućana u to doba:
Na samome uglu bila je radnja čuvenoga Jovana Papa-Naska bakalina. Do Papa-Naska bila je znamenita firma Braća M. Bodi koju je osnovao ćir Guša Bodi, čija je porodica i danas još vrlo prostrana i ugledna. Ma koliko čovek toga doba, ćir Guša je polagao jako na prosvećenost i vaspitao je svju decu tako da mu je kćerka Anka, koja se udala za Svetomira Nikolajevića, tadanjeg mladog profesora Velike škole, bila jedna od najotmenijih i najobrazovanijih dama u Beogradu.
Do gazda-Guše bio je neki terzija čijeg se imena ni ja ni stariji od mene ne mogu da sete. Do toga terzije bila je radnja Jove Kujundžića, oca Janićija Kujundžića, koji je docnije, u doba kada je ta manija nastala, promenio svoje ime i nazvao se Milan Kujundžić a, po nazivu jedne zbirke svojih pesama, dodao svojem imenu i prezimenu još i nadimak "Aberdar". Milan Kujundžić Aberdar bio je jedan od najagilnijih i najoduševljenijih učesnika omladinskoga pokreta, profesor Velike škole, predsednik Narodne skupštine i ministar prosvete. Bio je šurak naučnika Stojana Novakovića.
Do Jove Kujundžića bila je radnja Joze Tenešdžije koji je trgovao sa carigradskim espapom. Do Joze Tenešdžije bio je Tefa, bakalin, pa onda G. i G. Nuša. Jedan od ortaka ove firme bio je Kir Geras, onaj kojega je Stevan Sremac ovekovečio u svojoj priči istoga imena. Do G. i G. Nuše bila je radnja Antonija Simića, zatim jedan Muhamedanac koji je držao bošnjačku robu i do njega gazda Marko Mitrović sa carigradskom robom. Do gazda-Marka bila je jedna turska kafana. Tu je bilo tada i jedno sokače.
Odmah posle sokačeta bila je radnja gazda-Pešikina. Ta porodica i danas još ima živih članova u Beogradu. Do Pešike je bila sitničarska radnja Maclijaha Buli a do Bulija kolonijalna radnja Dimitrija Kumanudija, oca Koste Kumanudija, profesora univerziteta, ministra i predsednika Narodne skupštine. Do Kumanudija držali su radnju neki Bošnjaci, braća koja su prodavala bosansku robu. Do Bošnjaka bila je ugledna radnja sinova Bajrama Mahmuda a do njih Pešikine magaze. Do Pešikinih magaza bila je radnja Mace pekarke a do nje Mate Klozera. Do Mate Klozera bila je duvandžinica Stojana Dančevića a do ove apoteka Delinijeva. Do apoteke je bio čuveni Davičov han a zatim dućan Nikole Džange koji je držao Nikola Kiki. Na uglu, na današnjoj Dušanovoj ulici, kafana Tala Stefanovića, kraće zvana Taletova kafana, koje ime i danas nosi. Tale Stefanović je otac publiciste i književnika Pere Taletovog.
Taletovom kafanom završava se desna strana Zereka od Uzun-Mirkove do Dušanove ulice.
Levu stranu Zereka, kada se pođe od današnje Uzun-Mirkove ulice, počinje ćir Nikola Šonda (otac fabrikanta čokolade i bankara Mihaila Šonde), a do ovoga Dangalo pamuklijaš, otac poznijega p-pukovnika Koste Naumovića-Dangala. Do Dangala je bila trgovina Mate Jovanovića, jedina na Zereku koja je imala firmu na evropski način. Ta firma je glasila: "Trgovina Mate Jovanovića kod pastirke". Do Mate je bio poznati Fiča jorgandžija a do ovoga čitav niz, četiri li pet, pamuklijaša gde se po ceo dan na ćepenku drndala vuna. Iza ovih pamuklijaša bio je sokačić a preko sokačića bakalnica Dume Jane, oca poznatoga beogradskog sudije Ðorđa Jane. Do Dume je bio čiča Vasiljko papudžija a do ovoga Andreja berberin. Do berberina je bila kuća ćir-Ničina a odmah do nje znameniti Pelivan, preteča svih današnjih Pelivanovića koji su se toliko razmnožili po Beogradu. Do Pelivana je bila Hodžina kafana a zatim prostrana poljana na kojoj je bila i džamija, ova koja se i danas održala.
Ispod poljane na daljoj strmini Zereka, ka Dorćolu, bio je najpre Tone piljar a do njega kuća Stojana Dančevića, pa onda magaza Petre Džehane i do nje dućan Petra Ðeme koji je imao dva sina, jednog poznijeg apotekara i drugoga Vasu, darovitog boema koji je umeo pisati dosta uglađene stihove te je ispunjavao dugi niz godina stupce svih humorističnih listova.
Do Ðeminoga dućana bile su magaze Mace Dukine a do ovih Nestor Kalupdžija. Do Nestora Kalupdžije znamenita Ðozina kafana a odmah do nje Milutinova kafana. Iza ove druge kafane bio je mali sokak a preko sokaka opet kafana Jovana Dere. Do te kafane bio je Blagoje bakalin a do njega Dimitrije buregdžija. Iza ove buregdžinice pa sve dole do Dušanove ulice bio je čitav niz telalnica.
Dole, u Dušanovoj ulici bile su kasapnice i ribarnice.
Eto takav je izgledao tadanji Zerek, sav u ćepencima i sa niskim kućicama čiji se krov rukom mogao dotaći. Bilo je i nekoliko dvospratnih ali turskih kuća; jedina dvospratna ciglom zidana, propisne visine i za današnje doba, bila je kuća Dimitrija Kumanudija. Interesantno je da su prva dva dućana na vrhu Zereka s leve strane, koje su držali Jovan Papa-Nasko i Mihailo Šonda, bili ostaci stare dubrovačke čaršije i zidani sasvim po dubrovačkom načinu, kamenom sa zasvođenim vratima. Ti su dućani dugo trajali i tek ih je posle svetskoga rata zbrisala nova moderna građevina koja se na tome mestu podigla.
Danas se Zerek, ponevši novo ime Ulice kralja Petra, preobrazio i po njemu se ponosito uznose četvorospratne građevine - ali u njemu nema više onoga života i onoga šarenila kakvo je bilo polovinom prošloga veka.

 
Poslednja izmena:
ljubo-muzicar:
Ja ne zelim stvoriti nekakvu cincarsku naciju ka sto kaze g.Borart,ona odavno postoji daleko pre dolaska Srba na Balkan,i ima svoj jezik,kulturu i muziku kao i ljude koje su je proslavile.A to sto je istorijska nepravda ucinila da se balkanskom podelom teritorija Moskopolje pripadne Albaniji i da su proterivanjem od strane otomanske imperije i albanaca Cincari,kao Pravoslavni narod,morali da se isele u takodje pravoslavne zemlje,Srbiju,Makedoniju ,Rumuniju i Bugarsku,pa cak i u Poljsku ne znaci da oni nisu nacija.Kako ja mogu stvoriti nesto sto je odavno stvoreno pre mene ???Ali takvi komentari uopste ne umanjuju vrednost i velicinu Cincara.Oni su se dokazali i kroz druge narode jer su u njihovim drzavama postali VELIKANI ! Tako VELIKI da im niko nemoze donesti ni vodu...
Kliknite za proširenje...

Tako je Ljubo. Ko je to rekao da su Cincari nekada odbili da se formiraju kao nacija.
 
HamzaHumo:
Tesla = Vlah

Dalmacija = Vlaska Zemlja
Crna Gora = Vlaska
Juzna Srbija = Vlaska
Ovcar, Kolubara = Vlaska
Hercegovina = Vlaska
Makedonija = Vlaska
Albanija = Vlaska
Kliknite za proširenje...

THE SOCIO-CULTURAL ROOTS OF THE GREEK ECONOMIC CRISIS
Έγραψε στις 24.05.2012 ο/η: Επικούρης Δημήτρης (by Dimitris Epikouris)

The economic crisis in Greece which threatens to act as a locomotive power that will force most of the countries in the european south to exit the Eurozone, has triggered many discussions and predictions concerning the future of Europe as an entity. Numerous analyses find their way to the media on a daily basis, all attempting to explain the repercussions of Greece’s inability to reform and lead itself to an economic growth that will eventually free the country from the constantly increasing need of borrowing money to satisfy its basic needs.

However, all those reports and economic analyses have something in common. They fail to deeply examine the socio-cultural roots of the greek crisis. If one does not take into account the idiosyncrasy and the psycho-synthesis of the modern greek people, will just miss the point.

Modern Greece is by no means related either genetically or culturally to the ancient cosmos and the people who once occupied this land. The modern Greeks are just an intermixture of balkan tribes (ALBANIANS/ARVANITES, SLAVS, VLACHS) which in the process of time mingled with northern Africans, Armenians and other tribes of Anatolia, not to mention the Franks and the Venetians who were also dominantly present in this land.

Those groups were mainly involved in agriculture and animal breeding. A significant number of them had been employed by the ottomans to serve in the army because the local inhabitants were hard natured and warlike.

During the byzantium era, those tribes were christianized while the few remaining descendants of the ancient greeks who refused to convert to christianity were either persecuted and killed by the christian emperors or died of several plague waves that occurred quite frequently back in those days. Another factor that contributed to the reduction of the population was piracy. It is a well known fact that the city of Sparta had been almost abandoned and unoccupied for 400 years while Athens and especially the area around the Acropolis was a place for pasturing sheep.

The attempts to “hellenize” those intermixed tribes were mainly made by european sovereign states which needed a protectorate to promote their interests. The geographic location of Greece is still considered as the connecting doorway between East and West. The european romantics who dreamed of reviving the ancient hellenic cosmos through the mountain savages also bear a degree of responsibility for the false identity that was given to the modern greeks.

http://www.freeinquiry.gr/pro.php?id=2367&PHPSESSID=35fbcdd6e4b81cbd507d1563a2d4bcb3
 
http://www.freeinquiry.gr/pro.php?id=2172
http://en.wikipedia.org/wiki/Ioannis_Kolettis

Ioannis Kolettis (Greek: Ιωάννης Κωλέττης) was a Greek politician who played a significant role in Greek affairs from the Greek War of Independence through the early years of the Greek Kingdom, including as Minister to France and serving twice as Prime Minister. Kolettis was born in Syrrako, Epirus and played a leading role in the political life of the Greek state in the 1830s and 1840s. Kolettis was of Vlach origin and studied medicine in Pisa, Italy and was influenced by the Carbonari movement and started planning his return to Epirus in order to participate in Greece's independence struggles.

Jani Koletis (Ioannis Kolettis), Cincarin iz Epira, je izjavio sledece u Grckom parlamentu:

«Για ποιούς έλληνες συζητάμε κύριοι; Η Ελλάδα φοράει τσαρούχια βλάχικα και φέσια αρβανίτικα».

"Gentlemen, what Hellenes are we talking about? Hellas is wearing Albanian fezzes and Vlach tsarouhia."

"Gospodo, o kakvim Grcima mi razgovaramo? Cela Grcka nosi Albanske fezove i Cincarske opanke."

Tsarouhia:
http://www.google.ca/search?q=tsaro...PFIXnyAHS94GYDw&ved=0CCUQsAQ&biw=1920&bih=989
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Slične teme

M
Da li su kajkavci Hrvati ili zaseban narod?
99 100 101
Odgovora
2.507
Pregleda
13.169
Škutor Kićo
Š
Nina
Da li je samo zima pokosila Napoleonovu vojsku ?
Odgovora
9
Pregleda
451
Mrkalj
Mrkalj
M
Da li je Tito najbolji državnik u modernoj istoriji srpskog naroda?
7 8 9
Odgovora
200
Pregleda
2.302
Casual Observer
Casual Observer

Back
Top