pazite se Srbi, pojest ćemo vas 

Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Reci ti meni Slavene....Koje su zlocine cinili Hrvati u I sv. ratu nad srpskim civilima?
1848 je izbila revolucija u Severnoj Italiji za otcepljenje od Austrije tkzv. Milanski ustanak, Hrvati su na celu sa banom Jelacicem poslati da uguse taj ustanak, gde stu pocinili stravicna zverstva. Tom prilikom Marks i Engels napisali su sledece stihove:
Peitschen Gesindel in die Donau
Staupen fort das Freche Lumpenpack
Die Bettler, hongrig, inres Lebens mude
Ein Schwarm Landlaufer, Schelme, Vagabunden,
Kroatenabschaum, niedre Bauernaknechte
Die ausgespien ihr ubersatigt land
Zu tollen Abend tuuern Sicherm untergang
u prevodu na sprski:
Batinom oterati te bitange u Dunav
Sibajuci odgurati od sebe ovu drsku poganiju
Gladne prosjake, umorne od zivota
Copor Begunaca, nevaljalaca, hulja, probisveta
Hrvatska govna ljudskoga roda, niske seljacke slugenjare
Koje je izbljuvala wihova presita zemlja
Da bi postali besni pustolovi i da bi sigurno propali
Od svih naroda na zemaljskom saru, Hrvati su najgrozniji"(Karl Marx)
________________________________________
Prvi svetski rat:
Austrougarski vice-maršal Gherter:
"Ja nisam video u svome životu, ni čuo za zveri u ljudskom obličiju poput hrvatskih vojnika. Mada su ratovali sa nama i prvenstveno služili za zastrašivanje i represiju nad narodom, ja kao čovek se stidim sto su stajali u našim redovima. U samoj borbi bi napuštali položaje, dok bi veoma vešto izbegavali protivničku vojsku i uvek se kretali ka zbegovima koje su sačinjavali goloruki ljudi, žene i deca. Kada bi ih ponekad i stizali činili su strahote od kojih se i nama dizala kosa na glavi. Oni su pogan svetu i evropskoj kulturi."
Hrvate treba staviti pod starateljstvo"(Teodor Ruzvelt).
Hrvati nikada u historiji nisu imali vladara koji je govorio njihovim jezikom"(Franjo Josif)
Hrvati to su dronjci"(Franjo Josif)
A na kraju najupecatljive, da se ne zaboravi:
Živojin Mišić (1855 – 1921)
O Hrvatima
Izveštaj kralju Aleksandru po povratku iz Splita
(Iz beleške sekretara Živojina Mišića, g. Milorada Pavlovića)
„Iz svega sto sam čuo i video ja sam duboko zažalio sto smo se mi na silu Boga obmanjivali nekakvom idejom bratstva i zajednice… Svi oni jednako misle, to je svet za sebe, ma sa kakvim predlogom da se pojaviš….. stvar je propala…..
Ništa se ne može zajaziti, ničim što bi joj se ponudilo.
Ja sam sa tim načisto. Dvoje nam kao neminovno predstoji: potpuno se otcepiti od njih, dati im državu, nezavisnu samoupravnu, pa neka lome glavu kako znaju, a drugo je, upravo prvo, da u zemlji zavedemo vojnu upravu za dvadeset godina i da se zemlja sva baci na privredno i ekonomsko podizanje, daleko od svih politickih uticaja. Ako to ne može, onda se otcepiti, dati im njihovu državu.
Granice će biti gde ih mi povucemo, a mi ćemo ih povuci ne onde gde naše ambicije izbijaju na povrsinu, nego onde gde istorija i etnografija kažu; gde kaže jezik i običaji, tradicija i najzad gde se sam narod po slobodnoj volji opredeli, pa će biti i pravo i Bogu drago.
A Italijani? Neka im je sa srećom. Neka se oni Hrvatima usreće. Ja sam duboko uveren da se mi njima nećemo usrećiti... Ti su ljudi svi odreda, prozirni kao čaša, nezajažljivi i u toliko meri lažni i dvolični da sumnjam da na kugli zemaljskoj ima većih podlaca, prevaranata i samoživih ljudi.
Ne zaboravite Visočanstvo, moje reči. Ako ovako ne postupite siguran sam da ćete se ljuto kajati.”
Znači - nisi imenovao niti jedan jedini zločin Hrvata iz 1848. godine i u vrijeme 1. sv. rata. Toliko teksta a - ćorak.![]()
1848 – Le Cinque giornate di Milano. Fu vera gloria?
Mille popolani mandati a morire per difendere gli interessi dei signori ( del "diritto divino")
di PAOLO DEOTTO
...
Infatti i soldati di stanza erano quattordicimila (contro i "centomila" gabellati a scopo intimidatorio) e molti di questi si rivelarono impreparati ad una guerra che si combatteva non su un campo di battaglia, ma tra mille vie e viuzze, sottoposti all’insidia che poteva venire da un tetto, da un balcone, da un angolo nascosto, magari sotto forma di un vaso da fiori gettato dall’alto, o di un pentolone di liquido bollente versato all’improvviso da una finestra. Quando la parola passa alla violenza, tutto può accadere. Le atrocità dei soldati croati vennero rintuzzate con pari impeto e si iniziò, corollario inevitabile di ogni rivoluzione, la caccia al "collaborazionista". La città era presa da una specie di frenesia e forse lo stesso agitatore ed agitato Cernuschi si rese conto che si stava superando ogni limite, visto che abbandonò i suoi tonitruanti proclami per accettare di far parte di un Consiglio di Guerra composto, oltre che da lui, da Carlo Clerici, Giulio Terzaghi e presieduto da Carlo Cattaneo. Il Consiglio cercò di moderare gli animi, evitare giustizie sommarie e dare un minimo di coordinamento ad una rivolta confusa e convulsa. Fu un "cavalcare la tigre" che sembrò dare frutti, almeno nell’intento di moderazione. Nel frattempo si muovevano però le acque dei diversi interessi in gioco. Radetzky, resosi conto che non riusciva a resistere, aveva proposto un armistizio di tre giorni, che Cattaneo aveva respinto, nella convinzione che fosse il momento di dare la spallata finale al nemico.
Il conte Carlo Camillo di Rudio nacque a Belluno in una famiglia di nobili: il padre era il conte Ercole Placido e la madre la contessa Elisabetta de Domini. Detto "Moretto" per i suoi capelli neri corvini, assieme al fratello Achille, fu avviato, appena quindicenne, alla carriere militare presso il Collegio di San Luca a Milano. Nel 1848 fu coinvolto nei moti lombardi delle cinque giornate di Milano e uccise, sempre con il fratello, un soldato austriaco croato responsabile di uno stupro e del conseguente assassinio di due donne.
Anche le forme esterne della Cappella, vicina all'alto campanile romanico - dal quale durante le Cinque giornate del 1848 sparavano i soldati croati sui ribelli ...
Il comandante Luca Rokavina, dopo brevi interrogatori, ordinò l’immediata fucilazione di tutto il gruppo, senza alcun processo.
Condotti sulla riva destra del Po, in attesa di essere giustiziati, Ciceruacchio domandò che almeno la vita del figlio minore Lorenzo, potesse esser risparmiata.
Rokavina finse di acconsentire ed invece ordinò di sparare per primo proprio al povero ragazzo tredicenne, che accasciatosi a terra a causa dei colpi ricevuti, venne spietatamente finito dai calci dei fucili dei soldati croati.
Vennero poi uccisi anche gli altri, ed ivi, seppelliti.
(1848: un anno terribile ;dal Periodico DueSicilie 07/2001
http://www.tradizione.biz/varie/risorgimento-italiano/1848-un-anno-terribile.html)
i te kako sam rekao ovime...Cudno da se na taj nacin govori o Hrvatima u razlicitim vremenskim razdobljima...A i ovo nisu moje reci...
Batinom oterati te bitange u Dunav
Sibajuci odgurati od sebe ovu drsku poganiju
Gladne prosjake, umorne od zivota
Copor Begunaca, nevaljalaca, hulja, probisveta
Hrvatska govna ljudskoga roda, niske seljacke slugenjare
Koje je izbljuvala wihova presita zemlja
Da bi postali besni pustolovi i da bi sigurno propali
Od svih naroda na zemaljskom saru, Hrvati su najgrozniji"(Karl Marx)
________________________________________
Prvi svetski rat:
Austrougarski vice-maršal Gherter:
"Ja nisam video u svome životu, ni čuo za zveri u ljudskom obličiju poput hrvatskih vojnika. Mada su ratovali sa nama i prvenstveno služili za zastrašivanje i represiju nad narodom, ja kao čovek se stidim sto su stajali u našim redovima. U samoj borbi bi napuštali položaje, dok bi veoma vešto izbegavali protivničku vojsku i uvek se kretali ka zbegovima koje su sačinjavali goloruki ljudi, žene i deca. Kada bi ih ponekad i stizali činili su strahote od kojih se i nama dizala kosa na glavi. Oni su pogan svetu i evropskoj kulturi."
A, ne znam sta ti znaci da se pravis lud kada su u pitanju zlocini u Macvi, u I sv.ratu.
Upade austrougarskih trupa u Srbiju tokom leta i jeseni 1914. godine, karakterisao je i okrutan postupak prema civilnom stanovništvu, koji se može okarakterisati i kao genocid na određenim područjima. Iako su na zauzetim teritorijama ostali samo starci, žene i deca, pa i oni u srazmerno malom broju, okupator je zatvarao i streljao veće grupe ljudi, ne gledajući na uzrast. Kada je potom srpska vojska oslobađala ove krajeve, nailazila je na tragove teških zločina. U izvršenju ovih nedela, čak i dobrovoljno, za šta ima gomila zapisa i svedočanstava isticali su se "Švabe koji govore naški", odn. Hrvati i bosanskohercegovački muslimani i sa kojima će taj isti narod samo nekoliko godina kasnije živeti u zajedničkoj državi. Đeneral Pavle Jurišić - Šturm je posle Cerske bitke izvestio: "Austrijska vojska počinila je u našim krajevima strahovita zverstva. Svuda po selima nalaze se omanje grupe pobijenih i unakaženih, većinom dece i žena. Vešana su i streljana i deca od 10 godina!!!"
Sta sad treba da ti pisem romane...![]()
http://www.careno-zambra.it/Doc-careno-1848.htm
Si narrava, infatti, che gli austriaci, dopo essere stati presi di mira a colpi di cannone (di sambuco) dalle sponde del lago, sbarcassero a Careno minacciando, per ritorsione, di mettere il paese a ferro e fuoco e di far violenza alle persone. Probabilmente la gravissima minaccia era volta ad ottenere qualcosa di più concreto: pare infatti che il Comandante del battaglione di Croati si sia lasciato convincere abbastanza rapidamente ad accettare, in una spece di patteggiamento, la salvezza della popolazione e delle case in cambio di un certo quantitativo di oro o preziosi.
e moj kocho.....
ispalo je da nevalja sto ubiste naseg kralja
dali ti znbas sta je zapravo bio letnji pohod na srbiju?
schtraf expedition...ili to kaznena ekspedicija u kojoj je srbiju,srpski narod i uopste drzavu trebalo maksimalno kazniti zbog potstrekivanja te otvorenog ucesca u atentatu na franca ferdinanda
isti ti vojnici,ubrzo su otisli na uistocni front,a potom u italiju...i nigde nisu nikome nista uradili
a to sto je uradjeno po srbiji,shvati....rekoh ti u uvodnom stihu
plundrade den katolska armén staden Magdeburg
and let in the whole imperial army and the forces of the Catholic League, - Hungarians, Croats, Poles, Walloons, Italians, Spaniards, French, North and South Germans.
The destruction of Magdeburg in 1631 by a Catholic army
Sam vojvoda piše kako su žene i devojčice utrčale u crkvu, a Hrvati zanjima, gde je sam pukovnik više njih ubio ubodom bodeža u trbuh.http://www.lexikus.de/Mecklenburg-im-dreissigjaehrigen-Kriege/Abschnitt-6
Neue Kriegsfluthen überschwemmten Mecklenburg, als 1640 der Kampf auch zwischen Dänemark und Schweden ausbrach, die Schweden, nach Banèrs Tode unter Torstenson und Wrangel, wieder neue Streitkräfte über Wismar an sich zogen und den Krieg nach Holstein trugen. Auch dorthin folgte ihnen der unermüdliche Gallas, und bald in Holstein, dann wieder in Mecklenburg drängten sich die Heere. Entscheidende Schläge fanden auch jetzt nicht statt, nur zahlreiche Garnisonen in den mecklenburgischen Landstädten wurden ausgehoben. Wie es dabei zuging, davon hier ein Beispiel. Oberst Goldacker hatte von Gallas den Befehl erhalten, mit zwei deutschen und zwei kroatischen Regimentern Wittenburg und Boizenburg von den Schweden zu säubern. In der Nacht vom 2./3. Februar überrumpelte er Wittenburg. Der dortige Stadtvoigt Holstein berichtet darüber an den Herzog:
„- - keine Türken oder Heiden können es ärger machen,
als allhier gehauset, insonderheit die Krabaten, und wenn
der redliche Cavallier Obr. Goldacker es nicht gethan,
hieselbst
wol kein Mensch lebendig geblieben, der auch
meinethalben mit dem Crabaten-Oberst Kugeln
wechseln wollen - -, haben mir das Geringste nicht
gelassen, Alles aus dem Hause hinweg, die Kirche ist
nicht verschont, Kelche und Alles was in der Kirche
gewesen, zerhauen und weggenommen, uns nicht eine
Krume Brot oder Fleisch gelassen, meine Pferde sind
dahin, Bürger und Rath nackend ausgezogen, verwundet,
jämmerlich zugerichtet, ich habe 4 ganze Stunden die
Todten bis in die finstere Nacht auf den Kirchhof auf
Schlöpen nackend und bloß zusammenfahren lassen,
unter den Schwangern und Säugern ein solch’ Schreien
und Jammern gewesen, daß es einen Stein in der Erden
hätte erbarmen mögen, viele Bürger weg, man weiß
nicht ob am Leben oder todt, Rathsherr Hennecke
Krüger auf den Tod verwundet nackend im Stalle
liegend befunden; Obr. Goldacker ist in meinem Hause
gewesen, sein Quartier gehabt, aber mir Nichts gelassen,
2 Wagen voll geladen, wie sie keine Säcke gehabt,
Betten aufgeschnitten und in die Bühren geschüttet,
mein Haus ist über 15 mal ausgeplündert u. s. w.“
Der Herzog selbst schreibt, daß die Frauen und Mädchen in die Kirche geflüchtet, die Kroaten ihnen nachgesetzt, und der Oberst selbst mehrere der letzteren auf den Leibern der Weiber mit seinem Degen erstochen habe. - Am nächsten Tage gings nach Boizenburg, wo die Schweden aber besser auf der Hut waren und den Angriff blutig zurückwiesen.
...
Dakle, učestvovao nije ni jedan jedini pravoslavni Srbin, to je beton, jer Tridesetogodišnji rat je prě svega bio rat između katolika i protestanata. "Katolička Liga", protiv protestanata.![]()
na čijoj strani je u ratu učestvovala Francuska (ako ona nije bila katolička, onda ne znam koja je!).
Dr Prvoslav Grisogono: Nijemci govore da su Hrvati ovo radili i za vrijeme tridesetogodišnjeg rata i da je od toga doba postala u Njemačkoj izreka: “Sačuvaj nas, Bože, kuge, gladi i Hrvata”. Srijemski Nijemci preziru nas radi toga i postupaju sa Srbima čovječno.
Nije poenta u (běloj) kafi već u dnevnim novinama.![]()
Poanta je, Savo, u činjenicama.
Matija, ako budeš korektno diskutovao, ja ću ti staviti još dokaza na uvid.
Tako je. Jesu li Hrvati, ili nisu, ubijali, silovali, spaljivali i klali žene i děcu u Magdeburgu?
Jesu.
Dokazasmo da su bili Hrvati, a jesi li ti dokazao da su bili Srbi?
Svakako bi bilo lakše naći među silom Hrvata jednog Srbina, nego naći potvrdu da ni jednog Srbina u Katoličkoj Ligi nije bilo. Nađe li, Mate, tog jednog Srbina koji je klao, silovao, spaljivao děcu i žene u Magdeburgu zajedno s braćom Hrvatima?
Matija, ako budeš korektno diskutovao, ja ću ti staviti još dokaza na uvid.
Tako je. Jesu li Hrvati, ili nisu, ubijali, silovali, spaljivali i klali žene i děcu u Magdeburgu?
Jesu.
Dokazasmo da su bili Hrvati, a jesi li ti dokazao da su bili Srbi?
Svakako bi bilo lakše naći među silom Hrvata jednog Srbina, nego naći potvrdu da ni jednog Srbina u Katoličkoj Ligi nije bilo. Nađe li, Mate, tog jednog Srbina koji je klao, silovao, spaljivao děcu i žene u Magdeburgu zajedno s braćom Hrvatima?
....sve nekako po potrebi![]()
sve nekako po potrebi, kako se namisti u taj čas.... rekla bi jedna pjesma!
MatijaKupa: Pa nisam nigdje jednim slovom spominjao Srbe, dapače, pogledaj malo bolje.