Hrvati vs Srbi

[Škutor Kićo]

оно мало што је постојала.

Sta imas taj narativ da je srbija postojala puno dulje od hrvatske
Ignoriras njenu autonomiju u okviru ugarske
S druge strane konsantno forsirate ideju o sretenjskon ustavu,karadordu,...autonomiji u OC

 

[Mej bregami]

Причам о Хрватској а не Морављанима.
Пакта конвента је фалсификат из 14. века, управо настао јер то све Хрвати нису имали.
И ти који верујеш у бајке солиш нама памет овде, како бре.

Taj zapis nije falsifikat jer je samo zapis u jednom ljetopisu. Što se tu ima falsificirati.

Ugarski parlament nije imao ovlasti u Hrvatskoj, niti su njegovi zakoni vrijedili u Hrvatskoj. Za to je bio zadužen Sabor.

 

[Ovi jedan]

The Early Medieval Balkans A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century

"Dalmacija je uglavnom bila u rukama slavenskih plemena. Sjeverno od Dubrovnika oni su došli pod hrvatski župani i na kraju su se počeli smatrati Hrvatima, dok su se mnogi od onih južno od Dubrovnika počeli smatrati Srbima."

Nadam se da znate di su sjever i jug na mapi

 

[Лекизан]

Taj zapis nije falsifikat jer je samo zapis u jednom ljetopisu. Što se tu ima falsificirati.

Ugarski parlament nije imao ovlasti u Hrvatskoj, niti su njegovi zakoni vrijedili u Hrvatskoj. Za to je bio zadužen Sabor.

Фалсификат из 14. века који треба да прикаже стање са почетка 12-тог.
Не, угарски краљеви су постављали бана тамо, који му је био чак и рођак.

 

[Лекизан]

The Early Medieval Balkans A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century

"Dalmacija je uglavnom bila u rukama slavenskih plemena. Sjeverno od Dubrovnika oni su došli pod hrvatski župani i na kraju su se počeli smatrati Hrvatima, dok su se mnogi od onih južno od Dubrovnika počeli smatrati Srbima."

Pogledajte prilog 1815026

Nadam se da znate di su sjever i jug na mapi

Да, Дубровник и све около српске земље, требало је да буде предстолница.

 

[Škutor Kićo]

Да, Дубровник и све около српске земље, требало је да буде предстолница.

Od kad srbi koriste naš lokativ kao sto je drzic koristio? U travam, po stolovim, sa šćapovim...
Nemaju ni istu gramatiku

 

[Лекизан]

Od kad srbi koriste naš lokativ kao sto je drzic koristio? U travam, po stolovim, sa šćapovim...
Nemaju ni istu gramatiku

Од када га користе и Дубровчани.

 

[Mej bregami]

Фалсификат из 14. века који треба да прикаже стање са почетка 12-тог.
Не, угарски краљеви су постављали бана тамо, који му је био чак и рођак.

Ne u Hrvatskoj, u Slavoniji je u početku bilo tako da je nasljednik krune imao titulu hercega Slavonije, ali to je bilo dok nije došlo do sukoba krajem 12.st. među braćom kraljem i hercegom.

 

[Škutor Kićo]

Од када га користе и Дубровчани.

Od 16. stoljeća

 

[Škutor Kićo]

Ne u Hrvatskoj, u Slavoniji je u početku bilo tako da je nasljednik krune imao titulu hercega Slavonije, ali to je bilo dok nije došlo do sukoba krajem 12.st. među braćom kraljem i hercegom.

Kad se prvi put javlja titula herceg?

 

[Ovi jedan]

Да, Дубровник и све около српске земље, требало је да буде предстолница.

A i to "srpske zemlje" mi je komedija svoje vrste jer mislite ako ste osvojili i uspostavili vlast nad nekom zemljom taman na 10 godina to znači da je zauvik možete zvat "srpska zemlja"

Nema veze šta je bila 500 godina prije i posli nečija druga zmlja jer kod vas se gleda samo onih 10 godina kad je bila vaša. A kad smo kod srpskih zemalja iz gore spomenutog djela gosp. Paula Stephensona:

Još nisan naiša nekog ko puši vašu mitomaniju i ko se slaže s vašim posrbljivanjem svakog slavenskog plemena od Soluna do Alpa, al valjda ovo nisu naučnici kalibra Ozrena Kašubskog pa nisu u stanju uvidit kako svi oni ustvari pričaju srpski

 

[Ovi jedan]

Sad mi palo na pamet kako se često titule naših vladara u kojima ih drugi ili oni sami sebe oslovljavaju s knezom Slavena(ili nekad knezom Hrvata) navodno dokaz da Hrvati ka narod tad nisu postojali jer bi se u suprotnom predstavljali ka Hrvati, a ne Slaveni dok se ja sad razmišljam i pitam ako su se već smatrali ili ako su ih drugi oslovljavali kao vladare Slavena ne uključuje li to malo širo grupu naroda koji su se doselili u ove krajeve? Ako tad nema dokaza o srpskim vladarima ne znači li to onda da su Domagoj ili Branimir vladali svim Slavenima? Zašto ne bi malo gledali iz tog za nas povoljnijeg kuta pogotovo šta imamo slučaj da se isti vladar naziva i knezom Slavena i knezom Hrvata. Govorim napamet, al možda je ovo knez Slavena bilo prije uspostave nekih drugih slavenskih država, a ovo knez Hrvata nakon toga


"Jedan od njih pronađen je u Ninu i naziva Branimira "vojvodom Slavena", dok ga drugi, iz Sopota blizu Benkovca, naziva "vojvodom Hrvata". Treći natpis s Branimirovim imenom pronađen je u Muću Gornjem blizu Splita i sadrži datum posvete, 888. godine. Papa Ivan VIII. također je napisao Branimiru kako bi mu zahvalio što je zemlju vratio u rimsko okrilje. Navodno je Branimir, nakon pobjede nad Sedesklavom, poslao pismo papi u kojem je izrazio svoju odanost Rimu. Zauzvrat, papa Ivan VIII. priznao je neovisnost Branimirove kneževine i nazvao ga "izvrsnim čovjekom"."

Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250

 

[Ovi jedan]

Iz gorespomenutog djela Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250 Rumunjsko-američkog povjesničara i Slaviste Floriana Curte donosim par rečenica o naseljavanju Srba na ove prostore(obzirom da je tekst znatno kraći nego onaj o nama i to očito s razlogom).

Iako on nigdi decidirano ne govori di su se naselili Hrvati, a di Srbi više nego očito je šta misli kad u dijelu teksta posvećenog nama spominje arheološke nalaze od Dubrovnika do Istre ili kad spominje nalaze i sve one države iz DAI-a(Zahumlje, Travunija, Konavle..) pa i samu Bosnu ili Slavoniju. Ili to šta uz nas veže Franački "proboj" na istok pa i dolazak kršćanstva i brojne Benediktinske samostane koji su nicali na ovom prostoru itd.

S druge strane arheološki nalazi u vezi vas upućuju i njega na to da ste živili baš tamo di vas i ostali povjesničari redom vide, a to je oko onih par rijeka u Raškoj i okolici. S tim da je Curta na još zanimljivijem tragu o kojem sam danas iz zahebancije nešto napisa, al srića po vas nema dovoljno arh. tragova da se to potvrdi. Nalijte Rašku betonom dok je na vrime


"Unatoč njihovom ranom spominjanju u franačkim analima, povijest Srba iz devetog stoljeća
je slabo shvaćena. Prema Konstantinu Porfirogenetu, poglavica Srba po imenu Vlastimir uspio je u nekom trenutku 840-ih godina pobijediti bugarsku vojsku. Iako car više puta koristi riječ "Srbija" u svom djelu "De administrando imperio", nije sasvim jasno gdje se točno nalazilo poglavarstvo Vlastimira. Međutim, poznato je da je svoju kćer udao za Krajinu, "sina Belaesa, župana Terbounije", što ukazuje na to da je njegovo područje možda bilo u zaleđu Trebinja, u dolinama gornjeg Drima i Lima (jugoistočna Bosna i jugozapadna Srbija).

Vlastimirovi sinovi, Mutimir, Strojmir i Gojnik, porazili su još jednu bugarsku vojsku koju je protiv njih poslao Boris, pa čak i zarobili sina bugarskog vladara. Ubrzo nakon toga, Mutimir je preuzeo kontrolu nad poglavarstvom i potisnuo svoju braću, koja su pronašla utočište u susjednoj Bugarskoj. U nekom trenutku tijekom prvih godina vladavine cara Bazilija I., možda kao posljedica nedavnog preobraćenja Bugarske, srpski izaslanici stigli su u Carigrad tražeći misionare. Kada je Mutimir postao jedini vladar, Gojnikov sin Petar pobjegao je u Hrvatsku, kao i njegov suparnik Prvoslav, Mutimirov sin, kada ga je Petar porazio u bitci u nekom trenutku 1900. godine. To što su politički suparnici smatrali lakšim preseljenjem u Hrvatsku nego u Bugarsku snažan je pokazatelj da je srpska država možda bila i susjed teritorija kojim su upravljali hrvatski knezovi. Međutim, odsutnost korelata materijalne kulture reprezentacije moći sličnih onima identificiranim u Hrvatskoj otežava procjenu na sličan način je li "Srbi" etnička ili društvena oznaka.


Brojna groblja iz osmog do devetog stoljeća iskopana su u sjevernoj i sjeverozapadnoj Bosni, južno od rijeke Save, naime u regiji u koju je Ljudevit vjerojatno pobjegao nakon što je protjeran iz svog uporišta u Sisku.Za razliku od suvremenih pogrebnih skupova u Hrvatskoj, nema oružja povezanog prvenstveno s prikazom muške moći. Međutim, slično kao i u suvremenoj Bugarskoj na istoku, rodne razlike posebno su vidljive u većem broju i raznolikosti grobnih predmeta, uglavnom modnih dodataka, pronađenih u grobovima s ferulama. Najmanje jedno važno gradište identificirano je u sjeverozapadnoj Bosni u Vrbljanima na rijeci Sani, a nalazi s tog nalazišta u mnogočemu su usporedivi s onima s dalmatinske obale. Nasuprot tome, takvi nalazi nisu poznati iz istočne regije Bosne i središnjeg dijela današnje Srbije. Keramički skupovi iz brojnih naselja i groblja pronađenih oko Knjaževca, blizu srpsko-bugarske granice, izvanredno su slični onima iz bolje istraženog područja podunavlja na sjeveru.

Dugotrajna iskapanja gradine na brdu Gradina blizu Pazarišta, oko šest milja sjeverno od Novog Pazara, u jugozapadnoj Srbiji, otkrila su ranosrednjovjekovnu fazu naseljavanja koja datira najranije u drugu polovicu devetog stoljeća. Ovo je najvjerojatnije tvrđava Ras na zapadnoj granici srednjovjekovne Bugarske, do koje je, prema Konstantinu Porfirogenetu, knez Boris došao nakon poraza od Mutimira i njegove braće oko 860. godine poslije Krista. Slično kao i na suvremenim nalazištima u sjeveroistočnoj Bugarskoj, stanovnici Rasa iz devetog stoljeća ponovno su upotrijebili ranobizantsko gradište popravivši neke od njegovih bedema suhozidom i dodavši palisade. Naselje se sastojalo od nekoliko kuća razasutih unutar područja okruženog zidovima, uglavnom izgrađenih uz bedeme.


Osim lokalno proizvedene keramike, keramički nalazi iz Gradine uključuju ulomke amforoidnih vrčeva najtipičnijih za regiju Pliska i Preslav u sjeveroistočnoj Bugarskoj. U istom smjeru upućuje nekoliko metalnih nalaza i lončanica s bugarskim runskim natpisima. Susjedna gradina na Gradini blizu Postenja pružila je slične dokaze o okupaciji iz devetog stoljeća. Nasuprot tome, na Gradini blizu Vrsenica, nedaleko od modernog naselja Sjenica (na granici s Crnom Gorom), faza okupacije iz devetog stoljeća nije uključivala nikakve materijale usporedive s onima iz sjeveroistočne Bugarske. Iz rasprostranjenosti nalaza iz devetog stoljeća u regiji, Marko Popović je zaključio da je krajem 1000-ih godina područje Rasa bilo veći okrug Bugarske, možda sjedište lokalnog vladara koji je kontrolirao gornji tok rijeke Lim. Gradina blizu Pazarišta stoga se može smatrati arheološkom ilustracijom rastuće moći Bugarske devetog stoljeća koja se proteže daleko u središnja područja Balkana."



I koje sad ovde lud, svi svjetski priznati povjesničari(pa čak i oni iz vama bliskih država ili bar bližim nego nama) odbacuju onu čuvenu rečenicu iz DAI-a i smatraju kako ste se naselili samo u Raškoj dok nas uglavnom vide u velikoj većini današnje RH i BiH, ali i u nekim susjednim državama šta oće reć dokle su sezale etničke granice Hrvata po dolasku ovde.

 

[Лекизан]

A i to "srpske zemlje" mi je komedija svoje vrste jer mislite ako ste osvojili i uspostavili vlast nad nekom zemljom taman na 10 godina to znači da je zauvik možete zvat "srpska zemlja"

Nema veze šta je bila 500 godina prije i posli nečija druga zmlja jer kod vas se gleda samo onih 10 godina kad je bila vaša. A kad smo kod srpskih zemalja iz gore spomenutog djela gosp. Paula Stephensona:

Pogledajte prilog 1815064

Još nisan naiša nekog ko puši vašu mitomaniju i ko se slaže s vašim posrbljivanjem svakog slavenskog plemena od Soluna do Alpa, al valjda ovo nisu naučnici kalibra Ozrena Kašubskog pa nisu u stanju uvidit kako svi oni ustvari pričaju srpski

Нисмо то освојили него населили што је битна разлика, тако да није ни чудо што је језик тог народа исти.
Мало си се зезнуо, не посрбљује овде нико никога, него Хрвати похрваћују све редом, е сад у зависности од апетита до Дрине, Ибра или Старе планине, па до Алпа о Драве.О твојој Великој Хрватској разних боја од Балтика до Црног мора да не говорим.

 

[leki1]

Najstarija knjiga pisana na češkom jeziku je iz 14.veka... najstarija sačuvana......... Dalimilova hronika:

U njoj jasno piše:

U srpskom narodu postoji zemlja
Hrvatska joj je ime

V srbském národě jest země, (У српском народу постоји земља,)
jížto Charváty jméno je, (Хрватска јој је име,)