Jasan je naslov. Dobila ideju za temu: skoro bila u Sloveniji, pa se nešto mislila o svemu tome dok sam se uveče šetala Ljubljanom.
Evidentno je da je ceo 20. vek politika Srpske države takva, da budem fina, da ne zna šta hoće, tj da ne budem fina - kao lud čovek, ne zna gde udara. Velika stradanja, razaranja, gubitak stanovništva, prihvatanje komunizma, granice autonomnih pokrajina, odbacivanje raznih planova, do na kraju sukoba sa najvećim svetskim vojnim savezom. To je ono što se dešavalo. Ali ima onih koji sve to vide kao niz uspeha, neki vide kao niz neuspeha.
Glupo je odmah u prvom postu da ja kažem već neke od tih grešaka, prema mom sudu a i ne samo mom, ali je pitanje za korisnike ovog foruma da nabroje ne uspehe, to je uglavnom poznato, već neuspehe, političke promašaje, loše odluke srpske države itd.. koje su dovele do situacije koju imamo u 21. veku.
Zašto bi to moglo biti važno? Pa jednom bismo i mi mogli imati državu koja zna kuda ide? Ili nikad?
(p.s. ako je bila neka ovakva tema slobodno je spojite. Ili ako je za drugi pdf, prebacite. Ali jeste tema politička.)
Imam osecaj da je vekovna pokorenost u odnosu na Tursku u Srba razvila odnos prema naciji ali nije razvila odnos prema zajednici, okruzenju i drzavi.
Od vajkada, od kada pamti nas narod, drzava ti ulazi na kapiju a ti bezis kroz prozor. Bezis jer ta drzava od tebe nesto grozno trazi. Dete, harac, kasnije sina za rat, porez, glad, nemastinu, pilice za vojsku, jaja, brasno.
Mi jesmo prilicno uspesno zadrzali odnos prema narodu, prema veri, premda je i vera kod nas deo nacionalnog identiteta.
Nemamo mi odnos prema pravoslavcima uopste vec da bi bio nas brat, Srbin, mucena dusa pod jarmom okupatora (Turaka, Bugara, Austrougara...) ti moras biti pravoslavac.
Iz takvog mentaliteta, iz takvih generacijskih strahova, iz nemastine, ratova i prakticno gladi, ne mozes ocekivati odnos prema drzavi koji uvek ali uvek znaci - ograniciti svoja prava zarad opsteg dobra.
Bez da se covek grabi, bez da mulja, bez da trazi malu, ekstra podrsku ili veliku, mega podrsku dok se mali njemu priklanjaju da bi dobili beneficiju.
Ako hocemo drzavu, moramo da razvijemo odnos prema okruzenju vise nego prema istomisljenicima.