CATO Institute iz USA objavljuje:
Multipolarism sans the EU Pole? The Geopolitics of Europe's Economic Mess
Multipolarizam u EU bez pola? Geopolitika ekonomskog haosa u Evropi
www.cato.org/pub_display.php?pub_id=11813
Vise fragmentisana EU gde se vozi u pravcu ujedinjenja sa zadnjeg sedista da se stiti nacionalna bezbednost i ekonomski interesi njenih clanica kreira novu geopoliticku postavku u Evropi koja bi mogla da lici na sistem Realpolitike 19 veka umesto postnacionalisticke utopije zamisljene od strane nekih futurologa u 21 veku.
Nemacka ce moguce pokusati da prosiri njen uticaj u “Mitelevropi”, sto bi zahtevalo oprezno upravljanje odnosima sa Rusijom, dok Francuska moze pokusati da potvrdi svoju ulogu kao mediteranske sile koja treba da stiti svoje ekonomske i strateske interese na Bliskom i Srednjem istoku.
Ocekujte da Grcka i Srbija pocnu da gravitiraju prema Rusiji i formiraju jace veze sa Izraelom, kao nacin koji sadrzi zajednicku pretnju od oporavljanja Turske, a balticke drzave mogu gledati ka Poljskoj za podrsku protiv agresivne Rusije.
Britanija ce verovatno nastaviti da odrzava svoj dvostruki diplomatski pristup odrzavanja “posebnih odnosa” sa Vasingtonom i flerta sa Francuskom i Nemackom.
A sada dodajte rast zavisnosti Evropljana od stranih izvora energije sve ovo pomesajte sa balansom moci konkurencije, i to postaje ocigledno da za Sekretara USA Stejt departmenta ce verovatno nastaviti da odzvanja izjava doktora Henri Kisindzera iz 1970: “Kad zelim da zovem Evropu, ne mogu naci broj telefona”.
Multipolarism sans the EU Pole? The Geopolitics of Europe's Economic Mess
Multipolarizam u EU bez pola? Geopolitika ekonomskog haosa u Evropi
www.cato.org/pub_display.php?pub_id=11813
Vise fragmentisana EU gde se vozi u pravcu ujedinjenja sa zadnjeg sedista da se stiti nacionalna bezbednost i ekonomski interesi njenih clanica kreira novu geopoliticku postavku u Evropi koja bi mogla da lici na sistem Realpolitike 19 veka umesto postnacionalisticke utopije zamisljene od strane nekih futurologa u 21 veku.
Nemacka ce moguce pokusati da prosiri njen uticaj u “Mitelevropi”, sto bi zahtevalo oprezno upravljanje odnosima sa Rusijom, dok Francuska moze pokusati da potvrdi svoju ulogu kao mediteranske sile koja treba da stiti svoje ekonomske i strateske interese na Bliskom i Srednjem istoku.
Ocekujte da Grcka i Srbija pocnu da gravitiraju prema Rusiji i formiraju jace veze sa Izraelom, kao nacin koji sadrzi zajednicku pretnju od oporavljanja Turske, a balticke drzave mogu gledati ka Poljskoj za podrsku protiv agresivne Rusije.
Britanija ce verovatno nastaviti da odrzava svoj dvostruki diplomatski pristup odrzavanja “posebnih odnosa” sa Vasingtonom i flerta sa Francuskom i Nemackom.
A sada dodajte rast zavisnosti Evropljana od stranih izvora energije sve ovo pomesajte sa balansom moci konkurencije, i to postaje ocigledno da za Sekretara USA Stejt departmenta ce verovatno nastaviti da odzvanja izjava doktora Henri Kisindzera iz 1970: “Kad zelim da zovem Evropu, ne mogu naci broj telefona”.