Грб и застава Србије

Новаковићев предлог новог грба Краљевине Србије
261661_216888138348742_177309975639892_506417_2320753_n.jpg

Zanimljiv predlog za grb. Posebno mi je zanimljiva upotreba urborusa - čitao sam skoro rad Aleksandra Berkuljana "Gnostički simboli u crnogorskoj tradiciji", Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, knjiga III, Cetinje, 2007, str. 69-98. U radu autor prikazuje Njegošev prijedlog crnogorskog novca Perun iz 1851. godine sa ucrtanim urborusom, koji povezuje sa crnogorskim guvnom. Rad je jako zanimljiv, iako ima netačnosti i grešaka u njemu:

http://www.mnmuseum.org/Publications/Glasnik/GLSIII/Glasnik3.htm
 
А шта ако су наши стари били у трипу да су белоглави супови орлови и да су их зато уцртавали на грбове? :think:

Мислим не би им била прва грешка.

Ne vjerujem da je iko od ne samo tvojih nego bilo čijih starih imao pojma o nekakvim orlovima niti ih je to zanimalo. To se ticalo samo vladara a narod niej imao pojma ko im je vladar niti ih je interesovalo bez da se vesele kad ode na onaj svijet.
 
Ne vjerujem da je iko od ne samo tvojih nego bilo čijih starih imao pojma o nekakvim orlovima niti ih je to zanimalo. To se ticalo samo vladara a narod niej imao pojma ko im je vladar niti ih je interesovalo bez da se vesele kad ode na onaj svijet.
Па верујем да су се моји барем мало интересовали за орлове. :mrgreen:
 
Posle 120 godina srpski grb je prvi put u skladu sa srpskim heraldičkim pravilima i Zakonom o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne. Vlada Srbije je 11. novembra konačno usvojila redizajnirani Grb.

Prvim rešenjem iz 1882. godine se u simboličkom smislu novovekovna Srbija povezala sa srednjevekovnom: beli dvoglavi orao spuštenih krila iz Srednjeg veka, sa štitom kneževine, krst sa četiri ocila i između nogu dva zlatna krina, takođe simbol iz Srednjeg veka.

Štit je postavljen u vladarski paviljon (vrstu plašta koji se koristi i za državne i za kraljevske grbove), a iznad štita i paviljona je moderna evropska kruna, simbol stare državnosti. Međutim, kako je grafički izgled tada bio poveren Australijancu Ernstu Kralu, rešenje je bilo pod uticajem nemačke heraldike, koja nije u duhu srpskih istorijskih primera.

Usled naše burne istorije, grb je pretrpeo mnoge promene, čak jedno vreme nije bio u upotrebi. Na preporuku Narodne skupštine, 2004. godine, vraćen je jedini srpski grb – iz 1882. Redizajn je bio poveren poznatom heraldičaru, profesoru Ljubodragu Grujiću, koji je u saradnji sa Dragomirom Acovićem, predsednikom Srpskog heraldičarskog društva „Beli Orao“, trebalo da ispravi nedostatke da bi grb bio u skladu sa Zakonom iz 2009.

Profesor Grujić, heraldičar, potpredsednik društva srpskih grbonosaca “Miloš Obilić” i član više heraldičkih udruženja u zemlji i inostranstvu, kaže da je to bio veoma odgovoran zadatak, jer osim ispravki grešaka, morale su da se uzmu u obzir i jasan opis grba u Zakonu i istorijski primeri. „Redizajn orla je bio najizazovnija i najkontraverznija stavka na kom smo radili dva meseca. Usvojeno rešenje orla je inspirisano domaćim grafičkim rešenjima iz prve Jugoslavije i modernim rešenjima Srpskog Heraldičkog Društva u poslednjih dvadeset godina“, rekao je za “Blic”.

Najznačajnije promene na grbu
1. Orao je sada nacrtan da liči na prirodnog orla
2. Ocila su dobila karakteristični oblik ćiriličnog S
3. Pera na orlu su jasnija sa manje detalja
4. Jezik orla je sada u duhu srpske heraldike
5. Noge orla su imale neorlovska pera koja se nisu spuštala do kandži
6. Krinovi su sada usklađeni sa našim istorijskim primerima
7. Zlatne rese na paviljonu su predstavljene pocepane
8. Kruna iznad štita ranije je bila presečena na pola, što je simbolički loše za suverenitet države.
 
morale su da se uzmu u obzir i jasan opis grba u Zakonu i istorijski primeri.

Ово је најважније у целој причи. Ово је требало заобићи или пронаћи истину. Зашто то није урађено требало би да то Грујић и Ацовић објасне.
 
Престо је био царски. Нормално би било да се користио царском титулом, а зашто није? Можда се може наћи у житију или код сина му Стевана.

Carski prijesto je bio u Skoplju a Lazar ga nije ni očima viđeo a kamo li zasio na njemu. Nije imao pravo ni na naslijeđe Nemanjića jer bi makar imao titulu kralja a ovako je bio jedan od pomjesnih gospodara i ništo više, čak je bio i Dukljanin po narodnosti. Uostalom ni titule se ne mogu koristiti kako je kome volja već kako mu dozvoli "međunarodna" zajednica odnosno drugi vladari. Cara Dušana nijesu odbili da bude zet Austrijskih vldara zato što je pravoslavac već zato što je na neregularan način koristio titulu cara, u srednjevjekovnoj Evropi je to bio strašan grijeh. Druga je stvar kasnije smišljanje i tumačenje koje nema veze sa nekadašnjom stvarnošću. Ne vjeruješ valjda žitijama, one su kao narodna pjesma oddnosno umjetničko djelo to jeste potpuni proizvod umjetničkog nadahnuća, mašte i političkih izmišljotina.
 
Poslednja izmena:
Carski prijesto je bio u Skoplju a Lazar ga nije ni očima viđeo a kamo li zasio na njemu. Nije imao pravo ni na naslijeđe Nemanjića jer bi makar imao titulu kralja a ovako je bio jedan od pomjesnih gospodara i ništo više, čak je bio i Dukljanin po narodnosti. Uostalom ni titule se ne mogu koristiti kako je kome volja već kako mu dozvoli "međunarodna" zajednica odnosno drugi vladari. Cara Dušana nijesu odbili da bude zet Austrijskih vldara zato što je pravoslavac već zato što je na neregularan način koristio titulu cara, u srednjevjekovnoj Evropi je to bio strašan grijeh. Druga je stvar kasnije smišljanje i tumačenje koje nema veze sa nekadašnjom stvarnošću. Ne vjeruješ valjda žitijama, one su kao narodna pjesma oddnosno umjetničko djelo to jeste potpuni proizvod umjetničkog nadahnuća, mašte i političkih izmišljotina.
Ko bre, bio Dukljanin? Car Dušan ili Knez Lazar?
 
Carski prijesto je bio u Skoplju a Lazar ga nije ni očima viđeo a kamo li zasio na njemu. Nije imao pravo ni na naslijeđe Nemanjića jer bi makar imao titulu kralja a ovako je bio jedan od pomjesnih gospodara i ništo više, čak je bio i Dukljanin po narodnosti. Uostalom ni titule se ne mogu koristiti kako je kome volja već kako mu dozvoli "međunarodna" zajednica odnosno drugi vladari. Cara Dušana nijesu odbili da bude zet Austrijskih vldara zato što je pravoslavac već zato što je na neregularan način koristio titulu cara, u srednjevjekovnoj Evropi je to bio strašan grijeh. Druga je stvar kasnije smišljanje i tumačenje koje nema veze sa nekadašnjom stvarnošću. Ne vjeruješ valjda žitijama, one su kao narodna pjesma oddnosno umjetničko djelo to jeste potpuni proizvod umjetničkog nadahnuća, mašte i političkih izmišljotina.

Царски престо је тамо где је и цар: Све што знаш о Дукљи и Дукљанцима стигло је до тебе преко житија, (Vie) а мржњу си створио сам.
 
Samo malo. Jasno je da je sveti Lazar Kosovski bio knez.

E, druga je stvar što ga je kasnije narodna tradicija proglasila carem. U pitanju je romansijerski nastrojeno pesništvo...

Razlog za to je naravno činjenica da je sveti knez uspeo poslednji put pred okupaciju da okupi većinu srpske elite pod jedan barjak a za borbu protivu Osmanlija.

Sad, koliko je to bilo veliko delo možemo da raspravljamo.
S jedne strane on je, istina, uradio to što je uradio i to se može smatrati uspehom jer je naša vlastela "vukla svako na svoju stranu". Zato je i došlo do raspada velike države...
S druge strane, setimo se da je bilo naših oblasti koje su padale i pre Kosova 1389. Despot Jovan Uglješa je pao u Maričkoj bitci skoro 20 godina pre toga itd.
Osim toga, za borbu protiv Osmanlija bio je nužan mnogo veći konsenzus. Reklo bi se evropski. Bilo je još tada svesti o tome da svi hrišćani treba da se okupe za borbu protiv islamskog neprijatelja koji navire...
Setimo se između ostalog činjenice da su zvona na pariskoj Bogorodičinoj crkvi slavila hrišćansku pobedu na Kosovu...

E, sveti knez to nije uspeo. Da je možda uspeo da organizuje jedan takav evropski savez, bilo bi umesno prikačiti mu i carsku titulu ;)
 
Царски престо је тамо где је и цар: Све што знаш о Дукљи и Дукљанцима стигло је до тебе преко житија, (Vie) а мржњу си створио сам.

Žitija su poetizovane biografije koje su pisane uglavnom u dalekoj budućnosti u odnosu na osobu o kojoj su pisane pa kao istorijski izvor neupotrijebljive. O duklji imamo Ljetopis popa dukljanina, Kraljevstvo Slovena i još poneđe ponešto po arhivima starih civilizacija, što je mnogo pouzdanije nego li žitija.

Carski prijesto nije đe je car nego đe je krunisan prvi car. Zašto se Dušan krunisao u Skoplju? Pa zato što je Skoplje već bilo carska prijestonica što predstavlja kontinuitet carskog dostojanstva. Turci nijesu imali carstvo dok nijesu ušli u Konstantinopolj. Čak ni Papa (ili kako nikšićani posprdno kažu Rara) iako bi mogo priušti sebi od Sejšela do Abu Dabija rezidenciju da grije reumatične kosti ne misli da se makne iz Rima, a Rim je središte svijeta i prvog carstva, zar ne?
 
Poslednja izmena:
Žitija su poetizovane biografije koje su pisane uglavnom u dalekoj budućnosti u odnosu na osobu o kojoj su pisane pa kao istorijski izvor neupotrijebljive. O duklji imamo Ljetopis popa dukljanina, Kraljevstvo Slovena i još poneđe ponešto po arhivima starih civilizacija, što je mnogo pouzdanije nego li žitija.
Carski prijesto nije đe je car nego đe je krunisan prvi car. Zašto se Dušan krunisao u Skoplju? Pa zato što je Skoplje već bilo carska prijestonica što predstavlja kontinuitet carskog dostojanstva. Turci nijesu imali carstvo dok nijesu ušli u Konstantinopolj. Čak ni Papa (ili kako nikšićani posprdno kažu Rara) iako bi mogo priušti sebi od Sejšela do Abu Dabija rezidenciju da grije reumatične kosti ne misli da se makne iz Rima, a Rim je središte svijeta i prvog carstva, zar ne?

Много знања теби још фали, али мржње имаш на претек.
 
ја само дајем тумачење блазона. као што сам горе и рекао, то је време пре модерне ботанике и научне поделе биљних врста. врло је могуће да су мислили да је јаблан врста чемпреса, јер им је стабло идентично.

и написао сам: ''врло је могуће да нису знали латински израз за јаблан'', не за чемпрес.

Тражио сам у хералдичком речнику и нисам нашао, али сам нашао латинско име за чемпрес ( Cupressus ) а може и оморика али не и јаблан.
 
nisu morali da vrše sistematizaciju biljaka po rodovima i vrstama. Čempres i jablan su široko rasprostranjene biljne vrste i nemoguće je da je došlo do takve zamene....stablo im je možda slično i tu se svaka sličnost završava. jedno je listopadno, drugo nije....Ja sam ubeđen da nikakva greška nije načinjena kod preciznih Habsburgovaca, nego čempres verovatno ima neko simbolično značenje.

Има везе са Христом и цветницом
 
Ne vjerujem da je iko od ne samo tvojih nego bilo čijih starih imao pojma o nekakvim orlovima niti ih je to zanimalo. To se ticalo samo vladara a narod niej imao pojma ko im je vladar niti ih je interesovalo bez da se vesele kad ode na onaj svijet.

Pricas kojesta. Gdje su prezivjela mitoloska bica do u narodnom usmenom pripovijedanju.

olbia002.jpg


Sarmatski jelen i dvoglavi orao, kurgan Olba, 2. vijek st. ere.
 
Poslednja izmena:
Грб Кнежевине Србије, на застави у Народној скупштини Србије, детаљ узет са снимка свечане церемоније, поводом доделе одликовања на Сертење 2012. године.




Застава Кнежевине Србије, 1838.



кликни на слику за већу резолуцију
 
Poslednja izmena:



Грб и застава Кнежевине Србије по опису у Сретенском уставу 1835. године



http://www.dodaj.rs/f/1a/4V/4NmWBEPN/1835-.png


кликни на грб или заставу за већу резолуцију

http://www.dodaj.rs/f/3K/wg/1RTIp31S/standarta-preds-skupstin.png


Застава Кнежевине Србије 1837. године



кликни на заставу за већу резолуцију

Изглед заставе је представљен на званичној интернет презентацији Њ.К.В. Престолонаследника Александара II Карађорђевића...​


Грб и застава Кнежевине Србије 1838. године


http://www.dodaj.rs/f/1O/yT/1u6u7yj8/-1838.png

кликни на грб или заставу за већу резолуцију




.....​

...No namesnickim ustavom 1869. godine Knjazevina Srbija je dobila konacnu pomorsku zastavu, a to je narodna trobojka sa srpskim stitom i tri zvezde iznad. Koliko sam cuo one predstavljaju monarhije podredjene Osmanlijskom carstvu (Srbija, Moldavija, Vlaska), ali tu onda fali npr. Crna Gora...nisam siguran za ove zvezde...

cs-sr869-1.gif

кликни на заставу за већу резолуцију​
 
Poslednja izmena:

не знам где сте ово пронашли?! Србија никад није имала овакве заставе. након што је укинут Сретењски устав из 1835. (а тиме и застава коју је предвиђао), Србија најпре добија трговачко-поморску заставу султановим ферманом од 23. дана месеца шевала 1251. године по Хиџри, тј. 9. фебруара 1836. године по новом календару. она је описана овако:
''A kao što je ta dozvola data za trgovačke lađe Moldavije, Vlaške i ostvra Samoskoga, tako je zaključeno, da se od visokog Dostojanstva moga dade i srpskom narodu trobojni barjak, na kome će gornja čast biti crvene boje, srednja plave a najdonja biće bele boje, a o ovome je već visoka zapovest već izašla.''
http://forum.krstarica.com/showthre...ике-Србије?p=19236850&viewfull=1#post19236850
према томе, српска трговачка застава је била једноставна тробојка без икаквих обележја.

ферманом из 1838. (у половини месеца шевала 1254. године по Хиџри) застава је делимично измењена (''поправљена'') тако што су на тробојку додати грб и 4 звезде:
''Kako prispe ovai visokočeiši carski znak, treba da bude izvestno i znano, da, premda e odapre edan Ferman proistekao o zastavi Srbskoi, da bi mogli moi podanici Srbli dolaziti, odlaziti i voditi trgovinu na morima i rekama moga carstva, a i premda smo mi dali ovu milost pokrai drugih preimućstava, davši im ednu zastavu od tri cveta t.e. odozgori crvenog u sredi plavog a odozdoli belog, no međutim budući da ovai vid zastave pričinava tegobe u delima narodnim te e rešeno, da se stavi cvetu crvenom, naigoriem, četiri zvezde, a na sredim plavom, grb nacionalni.''
http://forum.krstarica.com/showthre...ике-Србије?p=19345090&viewfull=1#post19345090

дакле, ове заставе горе су обични фалсификати. па чак ни ова застава испод није потпуно тачна, јер се грб налазио на плавом пољу, а не преко сва три поља:

 
Poslednja izmena:
Valdorf je u pravuna crvenom u kantonu četiri bijele šestokrake zvijezde ili heraldičku rečeno muleta argent 2,2. ne znam što znače te zvijezde niti one tri zvijezde ili tri mjesečeva srpa za koje bih rekqao da ih je koristio neko neodgovoran ili da nijesu bile državne zatsave nego zastave za neku drugu upotrebu.
 

Back
Top