Ja samo pitam Persidu koji dokazi postoje za to da je dotični germanski tekst baš delo Gota, Urfile i Teodorika. Persida ne zna da da odgovor, i u takvim situacijama se koristi prostačkim tehnikama optužujući sagovornika da je neobrazovan
Da li je baš delo Vulfile nisi uopšte pominjao; to doslovno tek sad prvi put spominješ. Ali na druga pitanja, dobio si odgovore i to vrlo precizne. Ono što je problem je u tome što ih ti sve svesno ignorišeš, pa onda kada ja objavim nešto, praviš se kao da doslovno uopšte nisi ni video.
Evo, još jednom, ukratko:
The Gothic witnesses to the Gospels and Pauline Epistles
Rukopisi Gotske Biblije do sada su bili podvrgnuti
svakom zamislivom ispitivanju: hemijska, paleografska, kodikološka i kulturološka analiza upućuju prilično kristalno jasno na prvu polovinu VI stoleća. Radiokarbonska analiza delića
Codex Argenteus dala je upravo te rezultate. Latinsko pismo tj. pravopisna škola i latinski jezik, na gotsko-latinskim bilingvalima, potpuno nedvosmisleno govore o ranim 500-im godinama. Svaki oblik danas poznatog istraživanja, izvršen je i rezultati su vrlo konluzivni, beć prostora za veće dileme.
Što se tiče pitanja
gde su oni nastali? Odgovor i na to pitanje je poprilično jasan. U ovo vreme, za razliku od Vizigotskog kraljevstva — kojim ionako upravlja Teodorik Veliki kao regent, ostvarujući
de facto ujedinjenje gotovo svih Gota — u Ostrogotskom se u ovo vreme dešava pravi kulturni preporod. Teodorik je obnovio Pompejevo pozorište. Održavao je velike igre. Za arijanske hrišćane, podigao je 7 novih crkava u Raveni. Na Teodorikovom dvoru bilo je puno geografa, najučenijih ljudi tog vremena; Kasiodor Senator, Boetije i Simah. Vrlo je jasno da je u vrem vlasti kralja Teodorika Velikog (493-526) u severnoj Italiji postojao jedan gotovo pravi preporod. Onakav kakav bi proizveo
Srebrnu Bibliju.
Još bitnije od svega toga jeste činjenica da gotski rukopisi
odgovaraju drugim rukopisima iz Italije, što će reći da su i, geografski govoreći, severnoitalijanskog tipa. Srebrna Biblija sadrži dosta sličnosti sa latinskim
Codex Brixianus; nastalom u približno slično vreme i takođe na purpurnom pergamentu:
Nadalje,
putanja rukopisa može se relativno uspešno rekonstruisati uz oslanjanje na pisane izvore. Naime,
Cod Gis bio je otkriven
u Antinopolju.
U vreme Justinijanovih ratova, Ostrogotsko kraljevstvo je bilo uništeno i kulturna dobra rasuta. Vrlo mogući put
Cod Giss do doline Nila otkriva nam Prokopije iz Cezareje u Ratovima; VIII knjiga:
Later on, however, Ildigisal began to make the complaint that both his rank and his maintenance were not commensurate with his worth and the good name of the Romans and appeared to be exceedingly dissatisfied. Now this was observed by Goar, a Goth, who had long ago come there from Dalmatia as a captive taken in this war, at the time when Vittigis, king of the Goths, was carrying on the war against the Romans; and being an impetuous and exceedingly active fellow, he was in constant rebellion against the fate which was upon him. But when the Goths, after the overthrow of Vittigis, planned a revolution and took up arms against the emperor, he was clearly caught working against the state. And being condemned to exile, he proceeded to the city of Antinoüs in Egypt, where he spent a long time under this punishment.
https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Procopius/Wars/8H*.html
Šta kaže Prokopije o Gotu koji je bio zarobljen za vreme rata u Dalmaciji, u našim krajevima, između 536. i 539. godine? I gde piše Prokopije da je Goar bio, po osudi za zaveru, prognan iz Konstantinopolja?
