Kao što sam rekao, nemam konkretnih dokaza, ali me puno stvari navelo na takav zaključak. Možda i nisam u pravu, ali mi smeta licimerje kada se kaže da su lovci-sakupljači (nosioci hg I) bili reproduktivno inferiorni u odnosu na "farmere" (misli se na nosioce hg R1b). To još manje ima smisla. Kako nosioci hg I2a1b nisu bili reproduktivno inferiorni? Nosioci R1b su praktično progutali sve I2a1a, osim onih koji su ostali zaštićeni na Siciliji. Ali dobro, ovo nije toliko bitno za ovo o čemu konkretno pričamo.
Ono što mene kopka to je sledeće - zašto bi mi lovce-sakupljače uopšte morali postovjećivati sa nekom određenom haplogrupom?

Kad je čovjek nastao, jednog dana mu je palo na pamet da bi mogao nešto da ulovi i da to što ulovi pojede - ne vidim kakve veze tu ima ko je kakve bio haplogrupe? A znajući strukturu ratničkih družina u Zeti tokom poznog srednjeg vijeka, od kojih su nastala kasnija plemena, uvidio sam da je ljude u tim grupama povezivao INTERES, a ne nikakva haplogrupa, krvna grupa, boja kose, očiju, oblik glave ili nešto slično tome. Evo, da li je danas Legija stranaca, koja je jedna moderna ratnička družina, neka homgena grupa ljudi istih haplogrupa? Kada bi danas svijet pogodila neka kataklizma koja bi zbrisala najveći dio svjetske populacije i vratila nas u pećinsko doba, preostale grupe ljudi bi se kao u "Pobješnjelom Maksu" počele udruživati, svakako i po krvnom srodstvu (porodice), ali ne isključivo po tom kriterijumu - možda bi ja upao u neku hordu đe su moje preostale komšije, pa bi se spajali sa drugim hordama - neke bi opstale, neke nestale, neke se transformisale, bilo bi pojedinaca koji bi ulazili, izlazili, umirali itd.
Ako je tako bilo u srednjem vijeku, ako bi tako bilo u nekoj neprijatnoj budućnosti (daleko bilo) - zašto sumnjamo da tako nije bilo i u dalekoj prošlosti?
Što se tiče nekog genocida, neke skupine ljudi nad drugom skupinom ljudi na ovom prostoru u prošlosti, problem je što nikakvih, ne dokaza, već indicija nemamo za tako nešto. Što se tiče pretpostavki, ah - sad ja mogu pretpostaviti da su I2a potomci preostalih preživjelih stanovnika Atlantide koji su se potom prebacili negdje na kopno, pa su tumarali tamo-amo i evo ih danas na Balkanu
Ne vidim šta je tu sporno. Opšte je prihvaćeno da su haplogrupe I, I2 i I2a nastale na Balkanu još u vreme paleolita, kada je krenulo i širenje te haplogrupe na sever, zapad i istok. Za nosioce hg I smatra se i da su nosioci Gravettianske kulture, koja je bila najrazvijenija u oblasti Češke i Moravske. To još uvek nije dokazano, ali mnogi smatraju da je hg I2a nosilac (ili bar jedan od nosilaca) kulture Lepenskog vira i Starčevačke kulture. Ono što je naširoko prihvaćeno je da je hg I2a1 nosilac Cucuteni-Tripoljske kulture. Oblast u kojoj se ta kultura razvijala je upravo ona u kojoj je najviši diverzitet (varijansa) hg I2a1b i gde je drugi frekvencijski pik te hg. Na tom području su i nastale hg I2a1 i I2a1b. Onda odnekud (sa istoka ili sa juga, sa Balkana, nije važno odakle) dolaze nosioci hg R1a i dolazi do mešanja hg I2a1b sa njima. Verujem da je u toj prvoj mešavini, ili u nekom njenom znatnom delu, udeo I2a1b bio veći od udela R1a, i da se takav odnos kod dela te populacije zadržao i do perioda velikih migracija. Od tog dela je kasnije nastala Dulebska grupa plemena (kasnije Sklavini), i najvećim delom su upravo plemena iz te grupe migrirala na Balkan. Sa druge strane, ne treba da čudi i da je bilo i etničkih grupacija kod kojih je R1a bio brojniji, i ta njihova brojnost je lako mogla biti pojačana injekcijama novog R1a koji je dolazio sa istoka. Prema tome, ništa nije čudno u tome da I2a1b1 u velikom procentu imamo kod Slovena na Balkanu, a u manjem procentu kod ostalih Slovena u istočnoj i zapadnoj Evropi. Međutim, 21% kod Ukrajinaca, 18% kod Belorusa, 10,5% kod Rusa, 10% kod Slovaka, 9% kod Poljaka i Čeha uopšte nisu mali procenti. Imaj u vidu da kada se to prevede na broj ljudi, dobija se oko 30 miliona muškaraca, od čega je tek nešto manje od trećine na Balkanu.
Odakle bi mi uopšte mogli pouzdano znati da je baš ta i ta haplogrupa nastala baš na Balkanu u doba paleolita? Pazi šta na wikipediji piše o paleolitu:
"Палеолит или старије камено доба је прериод који се протеже од пре 2,6 милиона година до 10.000. године п. н. е." Možemo li da pretendujemo da znamo što se na Balkanu uopšte dešavalo prije 10 000 godina, a kamo li da pozdano znamo koji su ljudi koje haplogrupe tada ovdje živjeli? Homo sapiens je po naučnim saznanjima nastao prije 35 000 godina - da li je u tih 25 000 godina moglo doći do kakvih miješanja ljudi? Evo mi znamo da su se u ovih proteklih 2000 godina ljudi strahovito izmješali - pogledajmo šta se samo desilo sa američkim kontinentom u poslednjih 500 godina? A da ne govorimo o raznoraznim miješanjima po Evropi u doba tzv. "seobe naroda"?
I što bi morali određene kulture da poistovjećujemo isključivo sa ljudima određenih haplogrupa? Evo, imamo danas "američku kulturu" ili recimo "zapadno-evropsku" kulturu - znamo da njih danas ne čine pripadnici jedne haplogrupe? U prošlosti imamo "vizantijsku kulturu" - ni nju ne možemo vezati za nosioce određene haplogrupe: Onda imamo "helenističku kulturu" - ni nju ne možemo da vežemo za nosice iskjučivo jedne haplogrupe itd.
Što se tiče brojki, one mogu da varaju - mi govorimo o procentualnom udjelu u nekoj populaciji, koji je inače bitan za našu priču, a ne o apsolutnim brojevima koji su u stvari irelevantni za ovu priču. Zamisli da sada SAD izbombarduju atomskim bombama Rusiju i desetkuju im stanovništvo - onda bi dobili broj Rusa recimo koliko i Srba, ali bi Rusi procentualno opet imali samo 10% I2a? Veličina određene populacije je relativna stvar - u nekim krajevima može doći do demografske eksplozije, u drugim do pada ukupne populacije, na određenom prostoru u određenom vremenu. Nekad su London i Pariz bili obična sela za neke vizantijske ili bliskoistočne gradove, a Njujork i Tokijo nisu ni postojali.
Ne sporim ja prisustvo I2a kod današnjih istočnih i zapdnih Slovena u nekom procentu koji varira od 10-20%, što nije mali i zanemarljiv procenat, ali mi je simtomatično da je taj procenat samo na Balkanu kod južnih Slovena duplo veći, a R1a kod njih najmanje duplo manji nego kod zapadnih i istočnih Slovena. Računajući na činjenicu da su Sloveni na Balkanu zapravo potomci ovih istočnih i zapadnih Slovena odakle su se doselili, onda mi taj nesrazmjer između I2a i R1 između ovih swlovenskih grupacija zaista čudan.
Naravno da je bilo migracija. Prvo, kako se srednjovekovna Srpska država širila, tako su i Srbi iz zapadnih krajeva migrirali u istočne, u današnju Srbiju i Makedoniju, i u svoj korpus su uključili Slovenska plemena koja su bila tamo naseljena. Sa Turskim nadiranjem, smer migracija se preokrenuo, pa se iz sadašnje Srbije i Makedonije migriralo u zapadne krajeve (Crna Gora, Hercegovina, Dalmacija, Slavonija) i severne krajeve (Mađarska). I opet kasnije, smer migracija se opet preokrenuo, i najvećim delom je narod iz Hercegovine migrirao u današnju Srbiju. Naravno da je to uticalo na genetsku strukturu, pa o tome se ovde non-stop govori. Konačno, nemoj da smetneš sa uma da je u prvom svetskom ratu poginulo više od polovine muške populacije u današnjoj Srbiji, i to je imalo veliki uticaj. Što se naziva "Vlah" tiče, on je korišćen sa toliko različitih značenja da je veoma teško ustanoviti ko je ko bio.
Nije sporan smjer migracija srpskog naroda i ostalih hrišćana pred Osmanlijama tokom XIV, XV i XVI vijeka, nego mi je malo čudno da neko bježi recimo sa Kosova ili sjeverne Makedonije pred Osmanlijama u Crnu Goru ili Hercegovinu, a potom kada Osmanlije krenu da upadaju i potom osvajaju i ova područja, onda odluči da više ne bježi, već se pomiri sa tim da ga Osmanlije pokore? Valjda su ti koji su pred Osmaljiama dobjegli do Crne Gore ili Hercegovine, nasatvili da bježe pred njima kada su ovi pokucali na vrata tih prostora? Jedino ako nećemo da uzmemo mitomaniju za istorijsku nauku, pa utvrdimo da Crna Gora i nije pala pod Turke, već je bila bogom dano utočište srpskih vitezova sa Kosova da Turcima u narednim vijekovima odatle zadaju muke?
Problem genetske strukture Slovena koji su se doselili na Balkan je po mom mišljenju solidno rešen. Ono što ostaje kao veoma važno otvoreno pitanje je: Ko su bili Tračani i Dačani (sa genetskog aspekta)?
Ja mislim da taj problem nije rješen, jer je pred nama čitav niz nepoznatih faktora da bi ta jednačina mogla biti pred rješenjem. Mi samo pretpostavljamo ko je sve došao, koliko je bilo talasa doseljavanja, najprije onih neslovena, pa potom Slovena, kakva je struktura doseljenih, kad su došli, koga se zatekli, koliki je bio odnos doseljenih i zatečenih itd.
Pretpostavke su jedna stvar i one su svakako korisne, ali daleko od toga da ćemo samo na osnovu pretpostavki doći do rješenja.