Filozofija religioznog kod visokoobrazovanih pojedinaca

Jok, promasio si :)
Ipak ostade bez teksta. :lol: Oziman je mnogo dosledniji jer uvijek ima stav i još sa neprikosnovenom logikom. Indirekno, a Krinka otvoreno, si priznao da ne poznaješ nauku ali da vjeruješ u tačnost njenih tvrdnji. Ja, na pr. vjerujem da će nauka najprije dokazati postojanje Boga! Ima tema na Prirodnim naukama, pa koga interesuje može se uključiti.

http://forum.krstarica.com/showthread.php/492223-Može-li-se-Bog-spoznati-kroz-prirodne-nauke
 
Poslednja izmena:
Ipak ostade bez teksta. :lol: Oziman je mnogo dosledniji jer uvijek ima stav i još sa neprikosnovenom logikom. Indirekno, a Krinka otvoreno, si priznao da ne poznaješ nauku ali da vjeruješ u tačnost njenih tvrdnji. Ja, na pr. vjerujem da će nauka najprije dokazati postojanje Boga! Ima tema na Prirodnim naukama, pa koga interesuje može se uključiti.

http://forum.krstarica.com/showthread.php/492223-Može-li-se-Bog-spoznati-kroz-prirodne-nauke

Priznao sam da ne znam konkretno pitanje ; " Зашто сила гравитације делује тако да тело веће масе прилачи они мање?"
I ko može da zna sva naučne istine ? , svakako da neke naučne istine uzimamo nekritički , sa poverenjem . Ko ovde zna detaljno kako funkcioniše kompijuter ? Sem programera to niko ne može da zna , ali mi taj kompjuter prihvatamo sa poverenjem (kao deo naučno-tehničke istine ) i ne pitamo se da li nad njim uopšte mi upravljamo , da li on uopšte postoji, itd.
 
Neki nikada nece shvatiti da jednostavnost recnika, uverenja i zivota koji (nam) "nudi" religija nemaju veze sa intelektualnoscu osnosno stepenom obrazovanja.

Religija je jednaka za sve i ona poziva ljude da veruju da postoji zivot posle zivota a sto nauka nije ni opovrgla ni dokazala, niti ce.

A sto se foruma (pa i RL) tice, takvi su odavno "ustuknuli" pred nerazumnim zahtevima ostalih (ateista i sl) koji uporno traze dokaze u onome sto se ne moze dokazati vec samo verovati.

Ovo demanti?
Tema je o izboru intelektualaca između znanja i neznalačkog verovanja...
Jer da bi u nešto verovao-potrebno je da to ne znaš već u najboljem slučaju samo slutiš,a čovek od nauke teži znanju-saznavanju...
Dakle :Kako nazvati težnju verovanju drukčije osim težnje neznanju koja je nespojiva s naučnim pozivima...
Mala obnova znanja o silogizmima ne bi naškodila rekao bih...:lol:
 
Poslednja izmena:
Priznao sam da ne znam konkretno pitanje ; " Зашто сила гравитације делује тако да тело веће масе прилачи они мање?"
I ko može da zna sva naučne istine ? , svakako da neke naučne istine uzimamo nekritički , sa poverenjem . Ko ovde zna detaljno kako funkcioniše kompijuter ? Sem programera to niko ne može da zna , ali mi taj kompjuter prihvatamo sa poverenjem (kao deo naučno-tehničke istine ) i ne pitamo se da li nad njim uopšte mi upravljamo , da li on uopšte postoji, itd.
U predizbornoj trci menja tabore...:hahaha:
Zvaćemo ga ubuduće Rista idealista...:eek::rotf:
 
Ovo demanti?
Tema je o izboru intelektualaca između znanja i neznalačkog verovanja...
Jer da bi u nešto verovao-potrebno je da to ne znaš već u najboljem slučaju samo slutiš,a čovek od nauke teži znanju-saznavanju...
Dakle :Kako nazvati težnju verovanju drukčije osim težnje neznanju koja je nespojiva s naučnim pozivima...
Mala obnova znanja o silogizmima ne bi naškodila rekao bih...:lol:


Nisam se tebi obratila. :)
 
Ipak ostade bez teksta. :lol: Oziman je mnogo dosledniji jer uvijek ima stav i još sa neprikosnovenom logikom. Indirekno, a Krinka otvoreno, si priznao da ne poznaješ nauku ali da vjeruješ u tačnost njenih tvrdnji. Ja, na pr. vjerujem da će nauka najprije dokazati postojanje Boga! Ima tema na Prirodnim naukama, pa koga interesuje može se uključiti.

http://forum.krstarica.com/showthread.php/492223-Može-li-se-Bog-spoznati-kroz-prirodne-nauke

Ni ti nisi razumeo pitanje, evo jos preciznije: kako neko ko poznaje drustvene procese, tvorevine i institucije (pa izdvajam pojmove: drzave, vlasti, obrazovanja, nacije, religije, itd.) kroz sociologiju, psihologiju i druge teoretske okvire moze verovati u hriscanske, islamske ili neke druge dogme? Ovde nije pitanje da li ja poznajem nauku ili samo verujem u nju jer je to nonsens a ti razmisli zbog cega. Npr. tvoja tvrdnja "Ja, na pr. vjerujem da će nauka najprije dokazati postojanje Boga!" pretpostavlja da se nauka bavi trazenjem Boga. Koja? Metodologija, metode, tehnike? Teoretski okvir, eksperimenti? I ne vidim poentu u supljoj filozofiji nego pitam da li je neko sa pozicije egzistencijalizma i fenomenologije ili analiticke filozofije razmisljao o ovome, da pomogne prijatelju na forumu :) Pa polako, korak po korak. A ne "prvo te ubijem pa ti onda sudim"

I nije stvar u ostajanju bez teksta nego na neka pitanja nema smisla odgovarati
 
Poslednja izmena:
Priznao sam da ne znam konkretno pitanje ; " Зашто сила гравитације делује тако да тело веће масе прилачи они мање?"
I ko može da zna sva naučne istine ?

Није овде поента у мени или теби и нашем познавању ' непознавању свих научних истина већ о познавању научног метода закључивања уопште.
Тај метод можемо знати и на основу њега судити на која питања је у науци могуће одговорити а на која није без да познајемо све оно до чега се тим методом дошло..

Узимо за пример за пример ,аналогију, рецимо двоглед. Он је пронађен пре више векова. Многи људи су гледали кроз тај апарат разне призоре и сцене које не можемо ни да замислимо. Дакле, ко може знати шта су сви људи од проналаска двогледа до данс кроз њега видели??? Нико. Али итекако можемо знати принцип његовог фуккционисања и његове могућности. Па иако не знамо шта је све свако видео кроз њега, знамо итекако шта није могао видети. Није могао кроз кроз двоглед посматрати дно океана рецимо. Или посматрати спуштање астронаута на Месец, И слично.

Исто је и са науком. Иако не знамо ко је све и шта служећи се научним методом истраживања открио. Итекако знамо шта није могао открити а само познавајући само метод и начин његовог функционисања.

Па тако знамо да на питање "Зашто силе функционишу тако како функциишу" метод закључивања који се ослања на каузулитет и индукцијом долази до својих судова.. не може дати одговор .

А за то знање ти нису потреби "Њутнови Принципи" већ обично распитивање шта је индуктивни метод закључивања па да знаш шта је Њутн могао изнети у истима а шта не.
 
Није овде поента у мени или теби и нашем познавању ' непознавању свих научних истина већ о познавању научног метода закључивања уопште.
Тај метод можемо знати и на основу њега судити на која питања је у науци могуће одговорити а на која није без да познајемо све оно до чега се тим методом дошло..

Узимо за пример за пример ,аналогију, рецимо двоглед. Он је пронађен пре више векова. Многи људи су гледали кроз тај апарат разне призоре и сцене које не можемо ни да замислимо. Дакле, ко може знати шта су сви људи од проналаска двогледа до данс кроз њега видели??? Нико. Али итекако можемо знати принцип његовог фуккционисања и његове могућности. Па иако не знамо шта је све свако видео кроз њега, знамо итекако шта није могао видети. Није могао кроз кроз двоглед посматрати дно океана рецимо. Или посматрати спуштање астронаута на Месец, И слично.

Исто је и са науком. Иако не знамо ко је све и шта служећи се научним методом истраживања открио. Итекако знамо шта није могао открити а само познавајући само метод и начин његовог функционисања.

Па тако знамо да на питање "Зашто силе функционишу тако како функциишу" метод закључивања који се ослања на каузулитет и индукцијом долази до својих судова.. не може дати одговор .

А за то знање ти нису потреби "Њутнови Принципи" већ обично распитивање шта је индуктивни метод закључивања па да знаш шта је Њутн могао изнети у истима а шта не.
Manjkavo znanje o gravitaciji ne znači ikakvo znanje Šopenhauera,Kanta,Bergsona...o postojanju...
Naprotiv,Znanje Isaka Njutna će se dopuniti,a ovih mudrijaša...Pa možeš dopunjavati i bunar bez dna-isto je...:hahaha:
 
Није овде поента у мени или теби и нашем познавању ' непознавању свих научних истина већ о познавању научног метода закључивања уопште.
Тај метод можемо знати и на основу њега судити на која питања је у науци могуће одговорити а на која није без да познајемо све оно до чега се тим методом дошло..

Узимо за пример за пример ,аналогију, рецимо двоглед. Он је пронађен пре више векова. Многи људи су гледали кроз тај апарат разне призоре и сцене које не можемо ни да замислимо. Дакле, ко може знати шта су сви људи од проналаска двогледа до данс кроз њега видели??? Нико. Али итекако можемо знати принцип његовог фуккционисања и његове могућности. Па иако не знамо шта је све свако видео кроз њега, знамо итекако шта није могао видети. Није могао кроз кроз двоглед посматрати дно океана рецимо. Или посматрати спуштање астронаута на Месец, И слично.

Исто је и са науком. Иако не знамо ко је све и шта служећи се научним методом истраживања открио. Итекако знамо шта није могао открити а само познавајући само метод и начин његовог функционисања.

Па тако знамо да на питање "Зашто силе функционишу тако како функциишу" метод закључивања који се ослања на каузулитет и индукцијом долази до својих судова.. не може дати одговор .

А за то знање ти нису потреби "Њутнови Принципи" већ обично распитивање шта је индуктивни метод закључивања па да знаш шта је Њутн могао изнети у истима а шта не.

Razumem šta želiš da kažeš . Znači granice nauke su pojavni svet , ono što nazivamo realnim svetom tj. svetom objekata jer kauzalitet važi samo u okvirima sveta objekata .
Nego ostavimo za trenutak nauku da te pitam šta kažeš za umetnost ?, granice umetnosti ?
 
I pored svog ogromnog napretka nauka je i dalje ostala nemocna.Ona i danas mnogo toga uopste ne moze objasniti(poreklo materije-bivstva,beskrajnost vasione,nastanak zivota,energija koja bica cini zivim i sta biva sa njom po prestanku zivota ...),pa je sasvim razumljivo sto ljudi traze konacne odgovore u filozofiji i u religiji.No,i pored svih naprezanja coveku nije dato da shvati poreklo i sustinu svekolikog bivstva.

Postoji razumna osnova u psihologiji za ponovno okretanje Bogu u XXI veku (naravno, ne po svim pitanjima koje si izneo), ali smatram da nista ne sme nadvladati logiku racionalnog rasudjivanja kod ovih ljudi.
Koliko sam ja razumeo temu, radi se o nacinu misljenja .

Ne vidim zasto bi neko, ko je visoko-obrazovan ( cesto usko u struci obrazovan ) morao da razmislja ne - dogmatski ?! Narocito kada se uzmu u obzir i drugi faktori ( duzina studiranja, uspesnost, fakultet...itd.,).

Taj dogmatski nacin misljenja ( nekad vezan za religiozno misljenje ) se danas prosirio na mnoge nauke ( drustvene, prirodne, tehnicke...) i , jos se, pritom, neguje, umnozava, proizvodi... ta iskljucivost , netolerancija, ne-dijalekticnost, dogmatskog misljenja ( u stilu , ili je crno ili belo, treceg nema, a, jos gore, najcesce, danas - sve je belo, drugog nema ! ).

" Starom " Spinozi je nekad bilo lako da taj religiozni nacin misljenja ( = dogmatski ! ) nazove ignorantiae asylum ( utociste neznanja ) i da ga jasno locira.

Danas je to mnogo teze. Jer ga ima svuda. Mozda i zbog toga sto se takav nacin misljenja, sa utocistem, i diskvalifikacijom drugacijeg, pokazivao uspesnim i zahvalnim, vekovima, pred publikom i za publiku ( za mase ). Pa, kada se u polemici, na primer, pozove na takav autoritet ( opste-prihvacen od masa, poput, recimo Boga, na primer ) , i bez argumenata, ko ce to i sa argumentima da mu ospori ?!

A kada je rec o ovom pdf-u, ne bih ozbiljno uzimao misljenja onih, srecom retkih, majonez - "filozofa" ( koji se, pritom, poput onog majoneza iz reklame u sve mesaju i razumeju - naravno, poput tog istog majoneza kvareci originalni i pravi " ukus " svake teme ), koji, opet, i sami sve kritikujuci religiozno ( dogmatsko ) misljenje, ne vide da su pravi zastupnici istog.

Lep post. Slazem se da je nauci tesko biti nepristrasan no ovde se radi o necem drugom: svestan si mogucnosti onostranog odlucivanja o tebi ali redukujes tu svest radi : 1. interesa 2. drustvene sredine i uslova, ili 3. dovodis sve sto si ucio u pitanje/ imas intrapersonalnu raspravu?
 
Razumem šta želiš da kažeš . Znači granice nauke su pojavni svet , ono što nazivamo realnim svetom tj. svetom objekata jer kauzalitet važi samo u okvirima sveta objekata .
Nego ostavimo za trenutak nauku da te pitam šta kažeš za umetnost ?, granice umetnosti ?

Pisao sam dosta o tome. Оно из чега уметност црпи своју грађу није појавни свет, већ управо трансцендентни свет ствари по себи. Он је извориште уметничких дела и захваљујући томе пред ументошћу много лакше долазимо у додир са својом правом природом. То је "естетска контемплација".

Овај блог који сам одавно написао представља добру илустрацију тог питања.
http://forum.krstarica.com/entry.php/7712-Estetska-kontemplacija-mrtve-prirode

А имаш и тему:
http://forum.krstarica.com/showthread.php/381151-Estetska-kontemplacija
 
Postoji razumna osnova u psihologiji za ponovno okretanje Bogu u XXI veku (naravno, ne po svim pitanjima koje si izneo), ali smatram da nista ne sme nadvladati logiku racionalnog rasudjivanja kod ovih ljudi.


Lep post. Slazem se da je nauci tesko biti nepristrasan no ovde se radi o necem drugom: svestan si mogucnosti onostranog odlucivanja o tebi ali redukujes tu svest radi : 1. interesa 2. drustvene sredine i uslova, ili 3. dovodis sve sto si ucio u pitanje/ imas intrapersonalnu raspravu?

Ama nema nikakve redukcije! S tim si "zapeo" od samog pocetka, pogresno.
 
.. to .. da bi pravi naučnik trebaio biti veoma blizu misli o bogu .. izgleda mi logično .. .. a tako je valjda i bilo .. .. kod tesle ili ajnštajna .. ?
.. to je zato što nauka dolazi do granica .. očitih .. .. ona ne zna šta je sila .. recimo .. .. nije nauka loša .. oni koji budu od nje dalje tražili boga .. moraju uzeti u obzir sve što ona zna ..

.. svako onaj koji boga traži u religiji .. taj se zajebao .. .. u religiji kao organizaciji ..
.. ali je istina da su izvorne knjige .. vjerojatno .. prilično blizu bogu .. .. biblija ili kuran .. .. izvorna tumačenja iz vjera .. imaju svoju logiku ..
 
..........Mene interesuje kako Vi objasnjavate svakodnevne primere iz zivota i sa foruma, da osobe koje su visokoobrazovane, racionalne, razlozne i prakticne, zestoko brane svoja religiozna ubedjenja? .........

..djete je otac odraslog .. bez obzira na kasnije obrazovanje osobe, veoma često, zapravo poput pravila čovjek se vraća prvobitnim uvjerenjima koja su prožimala njegov Id..ego ima tu funkciju da otklanja konflikte..ukoliko su nekoga učili u djetinjstvu da bog postoji i oblikovali mu vrijednosti, superego, metod nagrada-kazna prema principu 'božje pravde' čovjek će usvajajući nova saznanja stalno biti u stanju da preispituje prvobitna uvjerenja te kako je nauka 'otvorena knjiga' sa više neispisanih no ispisanih stranica uvijek će postojati mjesta da pored svih najnovijih mogućih saznanja i dokaza na ono neispisano čovjek ubaci poznata i bliska uvjerenja iz djetinjstva te 'riješi' konflikt koji izazivaju dva suprotna gledišta iz dva različita vremenska perioda razvoja čovjeka ...
..ukoliko nema ovakvog učenja u najranijoj dobi..ukoliko se djete vaspitava ateistički..pojam boga će mu uvijek biti stran i čudan ... vrijednosti superega i moralnost se mogu 'utkati' u djete i bez pojma boga ...ali da sad ne ulazim u svrhu religije ... uvijek je spoznato kod čovjeka značilo prepoznato..u ovom slučaju, kao i mnogim drugim, prepoznato iz djetinjstva ....
 
Citat Original postavio NEREJ Pogledaj poruku
Koliko sam ja razumeo temu, radi se o nacinu misljenja .

Ne vidim zasto bi neko, ko je visoko-obrazovan ( cesto usko u struci obrazovan ) morao da razmislja ne - dogmatski ?! Narocito kada se uzmu u obzir i drugi faktori ( duzina studiranja, uspesnost, fakultet...itd.,).

Zaboravio sam..slazem se, cak sam i presiroko postavio okvir pa sam ga naknadno suzio na drustvenjake. Prevashodno sociolozi, politolozi, filozofi. Ekonomista ili masinac je sitna boranija za pomenuta pitanja.
Npr razmislis o nekom politickom kadru iz doba komunizma, drustvenjaku, teskom ateisti, koji se danas pred izbore slika na verskim obredima, sa svestenim licima..sve radi interesa i politicke igre a ne iz ubedjenja. Ili nekim hrvatskim akademicima koji objavljuju npr u Glasu koncila radi drustvene prihvatljivosti koju je pritisak katolicanstva nametnuo, a opet iz vlastitog interesa, ne verovanja.
 
..djete je otac odraslog .. bez obzira na kasnije obrazovanje osobe, veoma često, zapravo poput pravila čovjek se vraća prvobitnim uvjerenjima koja su prožimala njegov Id..ego ima tu funkciju da otklanja konflikte..ukoliko su nekoga učili u djetinjstvu da bog postoji i oblikovali mu vrijednosti, superego, metod nagrada-kazna prema principu 'božje pravde' čovjek će usvajajući nova saznanja stalno biti u stanju da preispituje prvobitna uvjerenja te kako je nauka 'otvorena knjiga' sa više neispisanih no ispisanih stranica uvijek će postojati mjesta da pored svih najnovijih mogućih saznanja i dokaza na ono neispisano čovjek ubaci poznata i bliska uvjerenja iz djetinjstva te 'riješi' konflikt koji izazivaju dva suprotna gledišta iz dva različita vremenska perioda razvoja čovjeka ...
..ukoliko nema ovakvog učenja u najranijoj dobi..ukoliko se djete vaspitava ateistički..pojam boga će mu uvijek biti stran i čudan ... vrijednosti superega i moralnost se mogu 'utkati' u djete i bez pojma boga ...ali da sad ne ulazim u svrhu religije ... uvijek je spoznato kod čovjeka značilo prepoznato..u ovom slučaju, kao i mnogim drugim, prepoznato iz djetinjstva ....

Slazem se za arhetip, i psiholoske teorije ..bold je interesantan i da se fino raspravljati o tome. Problem je sto se (pre) cesto radi o osobama koje su Boga upoznale u burnim devedestim, zbog trenda..
 
..djete je otac odraslog .. bez obzira na kasnije obrazovanje osobe, veoma često, zapravo poput pravila čovjek se vraća prvobitnim uvjerenjima koja su prožimala njegov Id..ego ima tu funkciju da otklanja konflikte..ukoliko su nekoga učili u djetinjstvu da bog postoji i oblikovali mu vrijednosti, superego, metod nagrada-kazna prema principu 'božje pravde' čovjek će usvajajući nova saznanja stalno biti u stanju da preispituje prvobitna uvjerenja te kako je nauka 'otvorena knjiga' sa više neispisanih no ispisanih stranica uvijek će postojati mjesta da pored svih najnovijih mogućih saznanja i dokaza na ono neispisano čovjek ubaci poznata i bliska uvjerenja iz djetinjstva te 'riješi' konflikt koji izazivaju dva suprotna gledišta iz dva različita vremenska perioda razvoja čovjeka ...
..ukoliko nema ovakvog učenja u najranijoj dobi..ukoliko se djete vaspitava ateistički..pojam boga će mu uvijek biti stran i čudan ... vrijednosti superega i moralnost se mogu 'utkati' u djete i bez pojma boga ...ali da sad ne ulazim u svrhu religije ... uvijek je spoznato kod čovjeka značilo prepoznato..u ovom slučaju, kao i mnogim drugim, prepoznato iz djetinjstva ....

Slazem se za arhetip, i psiholoske teorije ..bold je interesantan i da se fino raspravljati o tome. Problem je sto se (pre) cesto radi o osobama koje su Boga upoznale u burnim devedestim, zbog trenda..

Ovo jednostavno nije istina, jer time negirate da covek moze da se preobrazi, da poveruje (u bilo sta).

Trend je nesto sasvim drugo.
 

Back
Top