Феникија - Пурпурни народ

Imali su oni dovoljno hrane i kod kuće, more je veliko i sada i tada. A ako je želja bila da se proširi pismenost i da se razmenjuje kultura bilo je dovoljno poslati emisare koji bi taj posao obavili. Sve se na kraju svodi da su hteli da se teritorijalno prošire na račun drugih naroda i civilizacija.
Ово прелази у надгорњавање, одговори ради одговора. Таква комуникација неће помоћи бољем сагледавању теме.
У историји уопште свака тежња поједностављивању или уоопштавању (а јесте ако користимо матрицу "све се своди да су хтјели...") у правилу води на погрешан колосјек. А када су Феничани у питању, барем градови на простору приобалног појаса Леванта како је примијетио форумаш Q. in perpetuum hibernum, и нисмо имали неких примјера освајања и присвајања туђих територија, ширења на рачун других, углавном водиља им бјеше кроз трговачке морске путеве и трговину остваривати профит и богатство, што су у једном периду и успјевали.

Наравно ни феничанске колоније не треба гледати уопштено, изузетак од те ајд да кажемо доста мирољубиве оријентације јесте Картагина, феничански град-колонија који су успоставили око 814.године п.н.е. мигранти из Тира, у почетку га је настањивало мање од 1.000 душа, но брзо се развијао, са само вијек нарастао је на 30.000 душа, а касније је само јачала, економски, војно, територијално, док није Картагина постала суперсилом античког свијета. И ту експанзију су обиљежили бројни ратови и сукоби, прво са Грцима и то већ уз учешће огроних војних ефектива а касније са новим такмацем Римом.
 
Imali su oni dovoljno hrane i kod kuće, more je veliko i sada i tada. A ako je želja bila da se proširi pismenost i da se razmenjuje kultura bilo je dovoljno poslati emisare koji bi taj posao obavili. Sve se na kraju svodi da su hteli da se teritorijalno prošire na račun drugih naroda i civilizacija.
То вуче корен од прсисторије неки цивилизованији народи су се ограђивали зидинама и бедемима о других од праисторије до позног средњег века.
Те имамо две паралелне историје историју људи иза зидова и историју номада и често је у градовима једно становништво освајало и замењивало друго.

Феничани врло рано доносе писмо и новац и живе уз мали појас на мору и снабдевају своје колоније и друге народе.

Исто ти је било са грчким полисима , јонски савез градова , ахајски и други тскође се ради о народима који су достигли виши цивилизацијски стрпен и издвојили се од других.
Оставили су другим народима више земље за сточарство и пољопривреду јер су се народи тско издефинисали они су схватили да могу добро живети од промета те робе и трговине.

@Khal Drogo минула лета су направила проблем да термин колонизација и геницид ружно звуче , парају уши и пале црвену лампицу.

Верујем да је форумаш у колонизацији данас препознао и нас Србе.
 
Poslednja izmena:
Узмимо други нама ближи пример.
Словени насељавају ове просторе или Румуни који говоре српски римска власт остаје у малом појасу приморја Далмације градивима и делу Италије.
Ово љубоморно чувају до 10.века једно племе које је избило на море и исамосталило се и помрсило им рачуне се Марјани или Неретвљани који праве куршлус у комуникацији између Венеције и Цариграда. Сва словенска писменост и цивилизација долази са мора и прве самосталне кнежевине се образују уз велике градове Улцињ , Котор , Дувровник , Сплит.
Мислим да са Феничанима исто догодило протерани су са Еритрејског мора и населили су се у Средоземљу.
 
Interesantno je jos ovde da se Fenicanska narodnost i jezik najduze odrzala na prostorima bivse Kartagine-Tunisa..tzv Neo-Punski se tu govorio sve do V veka nase ere Sveti Avgustin je mozda bio njihovog porekla ali se zna sigurno da je taj jezik govorio i upotrebljavao..Rimski Car Septimije Sever je takodje bio Fenicanskog porekla to se vidi iz toga sto je govorio Latinski sa teskim Fenicanskim naglaskom kako su zapisali stari autori.Mislim da su se zadnji ostatci Fenicana u Africi izgubili tek Arabizacijom i osvajanjem tih krajeva u 7-8 veku nase ere..Arabizacija je bila olaksana i time sto su u pitanju bili srodni semitski jezici..time mislim na Arapski i sve Kanansko-Fenicanske dijalekte..
 
Верујем да је форумаш у колонизацији данас препознао и нас Србе.
Ne, jer Srbu nisu kolonizovali Balkan ako se na to misli, već su se naselili uz dozvolu vizantijskog cara Iraklija, piše u DAI. A razlog preseljenja nije bila prenaseljenost već egzistencijalna ugroženost izazvana Seobom naroda. To nije kolonizacija već nešto sasvim drugo. Kao i sve ostala pomeranja koja su uzrokavana dolaskom Huna u Panonsku niziju. A to što su Srbi očuvali svoj jezik i identitet kroz vekove mogu Bogu da zahvale jer je bilo turbulentno zaista.
 
Poslednja izmena:
Феничани врло рано доносе писмо и новац и живе уз мали појас на мору и снабдевају своје колоније и друге народе.

Исто ти је било са грчким полисима , јонски савез градова , ахајски и други тскође се ради о народима који су достигли виши цивилизацијски стрпен и издвојили се од других.
Оставили су другим народима више земље за сточарство и пољопривреду јер су се народи тско издефинисали они су схватили да могу добро живети од промета те робе и трговине.
Добро запажање. Тако су функционисале у зачетку феничанске и грчке колоније. У тој кохабитацији колективитета сваки су испоручивао оно чега би имао довољно и преузимао оно у чему би оскудијевао. Ту би користи имали и колонисти и домицијално становништво.

Наравно, временом би се развојем колонија коју би некад пратио и нагли раст ропулације, могуће и приливом народа различитог етничког поријекла, јер сви селе тамо гдје је боље мјесто за живот, околности мијењале, а како сам већ написао у случају Картагине та је испрва колонија прерасла у економску, политичку и војну силу античког свијета.
 
Veoma dobra tema, hvala na otvaranju.

Poznavao sam neke Libance koji su mi rekli da određene porodice još uvek imaju feničanska prezimena kao što je Kanaan (možda Kanaan, rodonačelnik Hananaca), ili u početku verovatno "Bin Kanaan", što znači sin Hanana, kasnije samo Kanaan. Abizajd (na feničanskom, moj otac je zajd) a na arapskom se zove Abojezajd ili jednostavno Abozajd.

Uvek se smatralo da su Kanaanci nastali spajanjem drevnog neolitskog stanovništva sa grupama koje su migrirali sa istoka.

Međutim, Hananci se nisu stopili u etnički homogeno pleme, niti su razvili osećaj političke solidarnosti. Ipak, jedna hananska kultura se pojavila sa širokim uticajem, koja je između ostalog imala trajan uticaj na Jevreje (Izraelce) koji su se odnosili na jezik. U jevrejskoj tradiciji, Hanan je identičan "obećanoj zemlji" koju su izabrani Izraelci trebalo da poseduju prema Bibliji.

Davno uspostavljene hananske etničke grupe uključuju Amorete i Hurije, kao i Feničane. Oni bi se mogli opisati kao pomorski deo Hananaca, usko povezan sa Jevrejima koji su apsorbovali hanansko stanovništvo gradova-država tokom nekoliko vekova
 
Veoma dobra tema, hvala na otvaranju.

Poznavao sam neke Libance koji su mi rekli da određene porodice još uvek imaju feničanska prezimena kao što je Kanaan (možda Kanaan, rodonačelnik Hananaca), ili u početku verovatno "Bin Kanaan", što znači sin Hanana, kasnije samo Kanaan. Abizajd (na feničanskom, moj otac je zajd) a na arapskom se zove Abojezajd ili jednostavno Abozajd.

Uvek se smatralo da su Kanaanci nastali spajanjem drevnog neolitskog stanovništva sa grupama koje su migrirali sa istoka.

Međutim, Hananci se nisu stopili u etnički homogeno pleme, niti su razvili osećaj političke solidarnosti. Ipak, jedna hananska kultura se pojavila sa širokim uticajem, koja je između ostalog imala trajan uticaj na Jevreje (Izraelce) koji su se odnosili na jezik. U jevrejskoj tradiciji, Hanan je identičan "obećanoj zemlji" koju su izabrani Izraelci trebalo da poseduju prema Bibliji.

Davno uspostavljene hananske etničke grupe uključuju Amorete i Hurije, kao i Feničane. Oni bi se mogli opisati kao pomorski deo Hananaca, usko povezan sa Jevrejima koji su apsorbovali hanansko stanovništvo gradova-država tokom nekoliko vekova
Kad je stanovništvo tog dela sveta u pitanju postoji par radova koji se bave Y-DNK rezultatima, ali nisam vodio beleške o samim radovima pa bi mi trebalo dosta vremena da ih nađem. Na ovoj stranici nalaze se zbirni rezultati koji se donose manje više sve rezultate vezane za područje današnjeg Libana. neki od njih potiču i iz predahmenidskog perioda. Štaviše, vidim da je u drevnom Sidonu pronađena i J2b M205 koja je predačka našoj Y22066 grani

https://haplotree.info/maps/ancient...column=Country&searchfor=Lebanon&ybp=500000,0
 
Има једно пророчанство Језикиља пошто је он баш апокалиптични пророк где проклиње Тир и први пут га ставља у истоветност са нечастивим говорећи да је он био херувим у Еденском врту.
Најавио је уништење Тира(Сура) "издигао си се изнад свих сам за себе ди помислио да си Бог"
Сад мало парафразирам јер је нејасно да ли говори о Тирском принцу или самом Тиру или највероватније и једно и друго.

Библисти си мислили да је пророк омануо наишли су да Тир није срушен од Асираца.
Касније су нашли да је Тир на обали неолитски срупен од Асираца али је опстао онај у мору као острвце прави престолни.

Не предуго затим осваја га Александар Македонски који користи рушевине старог Тира као стазу у мору од каменолома да би пришао морском граду и осваја га.

Данашњи остаци Тира идентично изгледају остао је спојен са копном каменим рушевинама приобалног Тира како га је оставио Александар Македонски.

Тако да су библисти на крају утврдили да пророк није омануо ипак.
 
Kad je stanovništvo tog dela sveta u pitanju postoji par radova koji se bave Y-DNK rezultatima, ali nisam vodio beleške o samim radovima pa bi mi trebalo dosta vremena da ih nađem. Na ovoj stranici nalaze se zbirni rezultati koji se donose manje više sve rezultate vezane za područje današnjeg Libana. neki od njih potiču i iz predahmenidskog perioda. Štaviše, vidim da je u drevnom Sidonu pronađena i J2b M205 koja je predačka našoj Y22066 grani

https://haplotree.info/maps/ancient...column=Country&searchfor=Lebanon&ybp=500000,0

Veoma zanimljivo. Treba imati na umu da je malo Feničana živelo na trgovačkim mestima raštrkanim po Mediteranu. Kao trgovci, vodili su obimnu mediteransku trgovinu i činili samo vrlo tanak sloj stanovništva u svojim trgovačkim bazama. Čak i u severnoafričkim dominijama Kartagine, Feničani su bili u manjini, pošto je dugo uspostavljeno stanovništvo uvek činilo ogromnu većinu.

Stoga se mora pretpostaviti da su se nakon pada Kartagine Punjani spojili sa autohtonim i rimskim stanovništvom tokom narednih nekoliko vekova i s obzirom na njihov relativno mali broj, nisu ostavili nikakve dalje tragove. Potomci Feničana su stanovništvo regiona porekla, odnosno regiona Libana gde su Feničani dokumentovani 1000 godina, kako arheološki tako i kroz obimni pisani izvorni materijal.
 
Дакле видимо генезу народа за Јевреје Феничани су најстарија цивилизација.
Нешто слично налазимо код Грка нарочито Атињана који на неке догађаје имају митско сећање на пример Хетитске државе и лиђанским краљевима па Хераклидима до Аргона(биће Саргон) дакле имају митско сећање и на асирску власт.

Међутим главна грешка Талеса да је у почетку човеково схватање било митолошко мислим да није баш оправдано.
Јер у пољима грчког митолошког схватања и времена су постојали владари са писаним законима на истоку.
 
Па колико видимо Феничани су били принуђени на колонизацију и повезали су тадашњи читав свет.
Оно што се може запазити од старог света антике да је поморска сила била увек незсвисна.
Лидијски краљ Крез покушава да сагради флоту што изазива немир међу острвљанима који му на крају говоре да га неће напасти ако не сагради флоту и Крез одустаје постаје савезник острвљана са повластицама у трговини.
Но овај случај подсећа на Британију 19.века.
А такође на Венецију.
Персија се није усуђивала да покорава острва док није склопила савез са Феничанима није имала флоту кад су Феничани пришли одбили су да нападну Картагину је Картагина поштеђена.

Франци не могу освојити Цариград без Млечана Венецијанаца јер немају флоту.

Венеција је била наследник Феникије и важност губи открићем Америке и алтернативних путева до тада је била неприкосновени господар Јадрана.

Међутим да ово нисам поставио мој пост не би имао никаквог смисла а за сваку реченицу би морао нешто да цитирам скидам доказујем ...стога ценим да је једноставније кад је предмет на табли.

Velika je tragedija što je ova civilizacija nestala, ali uzroci su na prvi pogled malo magloviti. Imali su boju drveta i ljubičastu boju i zanate i sposobnost da jedre i trguju sa svima ostalima. Tako su otplovili pa skoro na Atlantik i uspostavili trgovačku luku danas manje poznatu Gadir, ali datum je neizvestan.

Jedan izveštaj iz Herodota (Historije) opisao je fonečanske trgovačke prakse kao veoma neobične. Oni su jednostavno postavili svoju robu duž obale bilo koje lokacije na koju su se dogovorili radi razmene i pustili domorocima sa kojima su trgovali da biraju između njih, ostavljajući samo predmete za koje su smatrali da su jednake vrednosti. Nakon što su starosedeoci napustili mesto događaja, feničanski trgovci bi se iskrcali da pokupe sve ostavljene stvari, uključujući sve ono što su domoroci razmenili za fonečansku robu. Iako zvuči pomalo fantastično (naročito zbog činjenice da su stari Heleni poput Herotoda generalno sve negrčke narode smatrali "varvarima" i pripisivali im sve vrste neobičnih običaja i nečuvenog ponašanja), to bi imalo neku vrstu logičnog smisla u pogledu jezičkih barijera koje su postojale u to vreme.

Naravno, ni u savremenom vremenu nije nedostajalo fantastičnih prikaza fonečke kulture. Još osamdesetih godina prošlog veka, mogu da se setim da sam čitao teoriju o transatlantskim putovanjima feničanskih mornara. Rečeno je da je put kojim je krenuo pratio obalu Afrike do Azora, a zatim je plovio transatlantskim strujama na jugu prema obali Južne Amerike, gde je mogla biti postavljena trgovačka stanica u današnjem Brazilu.

Povratak bi sledio otprilike isti put koji su mnogi istraživači i trgovci iz doba otkrića koristili prilikom vožnje Golfskom strujom u preovlađujuće zapadnjake i plovidbe nazad ka kući. Ne obazirite se na probleme sa logistikom i vodosnabdevanjem na koje ste ukazali; ovi momci su zaista verovali u te stvari.

Naravno, bilo je malo verovatno da bi feničanska galija preživela transatlantsko putovanje. Osim nedostatka sveže vode za takvo putovanje, postojao bi rizik da budete uhvaćeni na putu uragana ili da vas preplave veliki talasi. Ako su mediteranske oluje mogle da unište čitave flote brodova u antici, one ne bi imale nikakve šanse protiv Atlantskog okeana.
 
Velika je tragedija što je ova civilizacija nestala, ali uzroci su na prvi pogled malo magloviti. Imali su boju drveta i ljubičastu boju i zanate i sposobnost da jedre i trguju sa svima ostalima. Tako su otplovili na Atlantik i uspostavili trgovačku luku danas manje poznatu Gadir, ali datum je neizvestan.

Jedan izveštaj iz Herodota (Historije) opisao je fonečanske trgovačke prakse kao veoma neobične. Oni su jednostavno postavili svoju robu duž obale bilo koje lokacije na koju su se dogovorili radi razmene i pustili domorocima sa kojima su trgovali da biraju između njih, ostavljajući samo predmete za koje su smatrali da su jednake vrednosti. Nakon što su starosedeoci napustili mesto događaja, feničanski trgovci bi se iskrcali da pokupe sve ostavljene stvari, uključujući sve ono što su domoroci razmenili za fonečansku robu. Iako zvuči pomalo fantastično (naročito zbog činjenice da su stari Heleni poput Herotoda generalno sve negrčke narode smatrali "varvarima" i pripisivali im sve vrste neobičnih običaja i nečuvenog ponašanja), to bi imalo neku vrstu logičnog smisla u pogledu jezičkih barijera koje su postojale u to vreme.

Naravno, ni u savremenom vremenu nije nedostajalo fantastičnih prikaza fonečke kulture. Još osamdesetih godina prošlog veka, mogu da se setim da sam čitao teoriju o transatlantskim putovanjima feničanskih mornara. Rečeno je da je put kojim je krenuo pratio obalu Afrike do Azora, a zatim je plovio transatlantskim strujama na jugu prema obali Južne Amerike, gde je mogla biti postavljena trgovačka stanica u današnjem Brazilu.

Povratak bi sledio otprilike isti put koji su mnogi istraživači i trgovci iz doba otkrića koristili prilikom vožnje Golfskom strujom u preovlađujuće zapadnjake i plovidbe nazad ka kući. Ne obazirite se na probleme sa logistikom i vodosnabdevanjem na koje ste ukazali; ovi momci su zaista verovali u te stvari.

Naravno, bilo je malo verovatno da bi feničanska galija preživela transatlantsko putovanje. Osim nedostatka sveže vode za takvo putovanje, postojao bi rizik da budete uhvaćeni na putu uragana ili da vas preplave veliki talasi. Ako su mediteranske oluje mogle da unište čitave flote brodova u antici, one ne bi imale nikakve šanse protiv Atlantskog okeana.
Ја бих рекао оно најгрубље да се трансформисала у Венецију.
 
И Византију наравно јер је читава територија са Картсгином ушла у њен састав.
Кад погледамо да је престоница Лиђана , Персије и Хетита вероватно био Сардика онда можемо рећи да га је Константинопољ само заменио и вратио баланс власти у Малој Азији како је било од почетка до античког Рима.
 
И Византију наравно јер је читава територија са Картсгином ушла у њен састав.
Кад погледамо да је престоница Лиђана , Персије и Хетита вероватно био Сардика онда можемо рећи да га је Константинопољ само заменио и вратио баланс власти у Малој Азији како је било од почетка до античког Рима.

Pa recimo feničanska kultura je trajala nakon persijskih osvajanja, ono što je zadalo smrtonosni udarac originalnoj feničanskoj kulturi bilo je osvajanje od strane Aleksandra i širenje helenizma koje je usledilo. Politički, Feničani nikada nisu bili mnogo čak ni pre Persijanaca, bili su važni kao trgovačke/pomorske sile i u toj ulozi su igrali važnu ulogu kroz istoriju raznih carstava koja su ih osvajala, bilo da su Vavilonci, Asirci ili Persijanci.

Pogeledaj recimo današnje "Sirijce“, uključujući ovde Feničane, Jevreje i prave Sirijce, pratili su migracije i osnivanje novih trgovačkih centara tokom Rimskog carstva, za vreme kalifata i ponovo sa Otomanskim carstvom, i ponovo iz nekog nepoznatog razloga tokom 20. veka

Feničani (Libanci) i drugi "Sirijci" proširili su se tokom 20. veka širom Afrike. Početkom 20. veka dobili su Kanarska ostrva, odakle su mnogi poznati trgovci tog porekla. Libanci su bili ugledna zajednica vrhunskih trgovaca od nekoliko hiljada članova, njihova tendencija je bila da imaju bliske zajednice. U taj deo Afrike stigli su sredinom veka, iako su ih starosedeoci Afrikanci pomalo mrzeli. Libanci su se takođe nalazili u celoj zapadnoj Africi.

Ništa nije preživelo iz prošlosti što bi nam pomoglo da definišemo granice Fenikije, tj svakako će današnji Liban uključiti neke od drevnih Fenikija, ali drevne granice su se verovatno promenile sa političkim savezima kao i sa većinom političkih granica. Uglavnom smo upoznati sa Fenikijom iz 11.-10. veka pre nove ere, ali postoje drevne egipatske reference iz 18. dinastije koje se odnose na narod negde u Libanu po imenu Fenhu. Sličnost suglasnika između Fenkhu i Phoenic je vredna pažnje.

Feničani iz 11.-10. veka pre nove ere se generalno smatraju egeanizovanim Kanaancima i verovatno su samo politički izbledeli, ali su još uvek postojali kao deo zapadne Sirije da bi se danas pojavili uglavnom, ali ne ograničavajući se na Liban. Današnja iskopavanja u Doru, južno od Haife, opisuju slojeve iz 11.-10. veka pre nove ere kao feničanske, a Dor je južno od današnjeg Libana.
 

Back
Top