Gde su prelazne karike? Tvoje prazne i besmislene priče nisu autoritet.
Prati temu, već sam dve naveo: Darwinius masillae i Panderichthys.

Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Gde su prelazne karike? Tvoje prazne i besmislene priče nisu autoritet.

Bulletdodger ti je lepo rekao. A tebi bih preporucio da procitas nesto drugo osim biblije i tekstova odobrenih od strane tvojih gospodara. Biologija za osnovne skole bi bila dobar pocetakPo čemu ti ima više smisla ?
To što je nemoguć proces nastanak ičega iz ničega bez utjecaja nečega.
To što je nemoguć proces da živo nastane iz neživog bez inteligentnog utjecaja.
To što je nemoguć proces da informacija u DNK nastane iz ničega bez utjecaja inteligencije.
To što je nemoguć proces da mutacija stvara novu informaciju, nego gubi postojeću.
To što nepostoje trenutne prelazne vrste, a trebale bi postojati.
A stvaranje odgovor daje na sva ova pitanja. Pa ti vjeruj onome što si zadrto predodredio.
![]()
![]()


Ovo je abiogeneza, nema veze sa evolucijom.Po čemu ti ima više smisla ?
To što je nemoguć proces nastanak ičega iz ničega bez utjecaja nečega.
To što je nemoguć proces da živo nastane iz neživog bez inteligentnog utjecaja.
To što je nemoguć proces da informacija u DNK nastane iz ničega bez utjecaja inteligencije.
Tacno je da je svaka nova vrsta genetski siromasnija od majcinske - zato sto pocinje od jedne jedinke. Genetska raznovrsnost oznacava raznovrsnost gena unutar cele vrste. Boja ociju, recimo, je zavisna od gena koji su raznovrsni unutar ljudske vrste. Ako bi uzeo grupu crnookih ljudi i izolovao ih od ostatka ljudske rase, oni bi posle nekoliko stotina hiljada godina postali nova vrsta - sa mnogo manjom genetskom raznovsnoscu, izmedju ostalog svi pripadnici ove nove vrste bi imali crne oci (smanjena raznovrsnost).To što je nemoguć proces da mutacija stvara novu informaciju, nego gubi postojeću.
Da, na desetine hiljada. Uzmimo sisare, recimo: prvi sisari su legli jaja; vecina je izumrla, ali je prezivelo par vrsta: kljunar i ehidna.To što nepostoje trenutne prelazne vrste, a trebale bi postojati.
Stvaranje predstavlja odgovor po principu zašto=zato!A stvaranje odgovor daje na sva ova pitanja. Pa ti vjeruj onome što si zadrto predodredio.
![]()
![]()
Što si zadojen nacionalizmom ? Ako baš hoćeš da ti kažem, ja sam Srbin.
Ako imaš kakav komentar na moje izlaganje, vezano za sadržaj, slobodno reci, no ovako što stalno nešto konstatiraš o meni, nije poučno.
![]()
![]()
evo mene si ubijedio potpuno
caliburne ti si spinner i razvratnik i vidio sam videoklip sa tobom i anakondom
i lazesi krades..
m.v. ti si genije i svjetski uberkajzer
![]()

Po čemu ti ima više smisla ?
To što je nemoguć proces nastanak ičega iz ničega bez utjecaja nečega.
To što je nemoguć proces da živo nastane iz neživog bez inteligentnog utjecaja.
To što je nemoguć proces da informacija u DNK nastane iz ničega bez utjecaja inteligencije.
To što je nemoguć proces da mutacija stvara novu informaciju, nego gubi postojeću.
To što nepostoje trenutne prelazne vrste, a trebale bi postojati.
A stvaranje odgovor daje na sva ova pitanja. Pa ti vjeruj onome što si zadrto predodredio.
![]()
![]()
Prvi „dan”![]()
1. Mojsijeva 1:3,5 -’Neka bude svjetlost’. I postala je svjetlost. Bog je nazvao svjetlost dan, a tamu je nazvao noć. I došla je večer, i došlo je jutro, dan prvi”.
Naravno, Sunce i Mjesec bili su u svemiru daleko prije prvog „dana”, no njihova svjetlost nije dopirala do površine Zemlje ili u vidokrug zemaljskog promatrača. No, sada, prvoga „dana”, svjetlost je očito postala vidljiva na Zemlji, a Zemlja je svojom rotacijom omogućila izmjenu dana i noći.


Po svemu sudeći, svjetlost je nastajala postepenim procesom, tokom dugačkog vremenskog perioda, a ne trenutačno, kao kad bi upalio svjetlo žarulje električnim prekidačem. To se vidi i iz prijevoda Knjige Postanka od W. Wattsa: „I postepeno je počela nastajati svjetlost” (A Distinctive Translation of Genesis). To je bila sunčeva svjetlost, dok se ono samo nije moglo vidjeti kroz oblake. Zato je svjetlost koja je tada pristigla na Zemlju bila „difuzna svjetlost” kao što se označava u primjedbi na 3. redak u Roterhamovoj Emphasised Bible.


Drugi „dan”![]()
Treći „dan”
1. Mojsijeva 1:9,10 -’Neka se vode ispod nebesa sakupe na jedno mjesto i neka se pojavi suho kopno.’ I bilo je tako. I nazvao je Bog suho kopno zemlja, a sakupljene vode morâ”.
Zanimljivo, zemljina je kora poput uglavljenih „podnožja” mnogo deblja pod kontinentima, a još i više pod gorskim lancima kamo se pruža duboko u donji sloj kao korijenje drveća u tlu. „Predodžba da planine i kontinenti imaju korijene provjerava se uvijek iznova i pokazuje se valjanom”, kaže se u izdanju Putnam’s Geology. Zemljina kora ispod oceana debela je samo oko 8 kilometara, no temelji kontinenata debeli su približno 30 kilometara, dok temelji planina dosižu i dva puta toliko. Sve zemljine naslage pritišću prema unutra iz svih pravaca na njenu jezgru, čineći je tako ogromnim „ugaonim kamenom” potpore.
Bez obzira koje se sredstvo koristilo da se uzdigne suho kopno, važno je slijedeće: I Biblija i znanost priznaju tu pojavu kao fazu u oblikovanju Zemlje.

Bilje trećeg „dana”
U biblijskom se izvještaju stvaranja nastavlja: „’Neka zemlja prouzroči da iznikne trava, bilje koje nosi sjeme, voćke koje donose plod prema svojim vrstama, u kome je njegovo sjeme, na zemlji.’ I bilo je tako” (1. Mojsijeva 1:11, NS).
Tako su do kraja trećeg stvaralačkog perioda stvorene tri velike klase kopnenih biljaka. Difuzna svjetlost postala je do tada dosta snažnom za fotosintezu neophodnu zelenim biljkama. Uzgred, u izvještaju se ne spominje svaka „vrsta” bilja koja se pojavila na Zemlji. Mikroorganizmi, vodeno bilje i drugo nije posebice navedeno, no vjerojatno je stvoreno toga ”dana”.

Četvrti „dan”
Neka postanu svijetleća tijela u proširenju nebeskom da čine razdiobu između dana i noći; moraju služiti kao znaci godišnjih doba i dana i godina. Moraju služiti kao svijetleća tijela u proširenju nebeskom da sjaje nad zemljom.’ I bilo je tako. I stvorio je Bog dva velika svijetleća tijela, veće da prevladava danju i manje da prevladava noću, i zvijezde.

Prvoga „dana” bilo je rečeno: „Neka bude svjetlost”. Hebrejska riječ upotrebljena za „svjetlost” glasi ’or, što znači svjetlo u općenitom smislu. No, četvrtog „dana” hebrejska riječ za svjetlo mijenja se u ma’or, što znači izvor svjetla. U fusnoti Roterhamova prijevoda Emphasised Bible u vezi „svijetlećeg tijela” stoji: „U 3. retku, ’or — se odnosi na difuznu svjetlost.” Zatim pokazuje da ma’or u 14. retku označava nešto što „proizvodi svjetlost”. Prvoga dana difuzna je svjetlost očito prodirala kroz zračni omotač, no izvore svjetla ne bi mogao vidjeti zemaljski promatrač jer su slojevi oblaka još uvijek okruživali Zemlju. Četvrtog „dana” stvari su se po svemu sudeći promijenile.

Da je tada postojao zemaljski promatrač, on bi sada mogao razabrati Sunce, Mjesec i zvijezde koje su ’služile kao znaci godišnjih doba, dana i godina’. Mjesec je označavao protjecanje lunarnih mjeseci, a Sunce protjecanje solarnih godina. Godišnja doba koja su „nastala” tog četvrtog dana nesumnjivo su bila mnogo blaža nego ona kasnija.


Dakle, ako ti izoluješ grupu crnookih, apsolutno ti znaš , a Boga mi i svi ateisti, da će oni za hiljadu godina sigurno biti...ko zna kakvi...
pa eto, ako bi mogao da mi javiš , koji brojevi izlaze noćas u LOTO-u, ne moraju oni koji će izaći za hiljadu godina, to javi ovima koje ćeš da izoluješ. Crnookima.

Jeste da su profesori, po prirodi stvari matori ljudi, ali mislim da će da se naljute, ako saznaju šta si govorio o njima! Da su otprilike u rangu sa fosilnim ostacima.
Ne vidim, koje bi drugo iskustvo mogli da upotrebe. Ma ti sigurno misliš da su oni vršnjaci odredjenih fosilnih ostataka, pa se tako oni prisećaju, svog dečačštva i izleta , na kojima su se igrali upravo sa tim pužovima.
Stvarno, bez zajebancije cenim, što si se potrudio da sve ovo skineš sa neta, ali mogu ti otkriti tajnu, da se čuvene metode profesora, sastoje u tome, da starost stena odredjuju po fosilnim ostacima koji se nalaze u njima, a starost fosilnih ostataka, po stenama u kojima su pronadjeni!!!
Misliš da ono što piše na netu, mora po difoltu , da bude tačno i istinito?

u tvom postu 1353 si izolovao grupu crnookih ljudi na hiljadu godina!!!????
Jel nisi?
Je sad vidiš kakav si glupakŽ
Samo sam te naveo, na žalost ne i citirao, ali ti si uporan, jako!









Priznajem grešku!!
Nisam glup, ti si glup!
I navedi te hiljade i hiljade naučnika...!
Tu se pecaš ko najobičnija budala!
(mašem i ja tebi)

Korak 3 - stvorena svetlostZnanstveni princip vjerojatnosti u matematici pruža snažan dokaz da je izvještaj stvaranja u Knjizi Postanka došao sa izvora poznavanja događaja. U izvještaju se nabraja 10 glavnih faza ovim redoslijedom: (1) početak; (2) Zemlja u prvotnoj tami, obavijena teškim plinovima i vodom; (3) svjetlo; (4) proširenje ili atmosfera; (5) velika područja suha kopna; (6) kopnene biljke; (7) Sunce, Mjesec i zvijezde zamjetljivi u proširenju; počeci godišnjih doba; (8) morske nemani i leteća stvorenja; (9) divlje i pitome zvijeri, sisavci; (10) čovjek. Znanost se slaže da su spomenute faze uslijedile takvim općenitim redoslijedom. Koja je vjerojatnost da pisac izvještaja stvaranja pogodi taj redoslijed? Jednaka je mogućnosti da nasumce izabereš brojeve od 1 do 10 iz kutije i postaviš ih u brojčani niz. Vjerojatnost da to učiniš u prvom pokušaju iznosi 1 prema 3 628 800! Dakle, reći da je pisac slučajno naveo prethodne događaje pravilnim redoslijedom, a da prethodno nije dobio činjenice od nekoga, nije realno.![]()
![]()
Mislim da ti je dovoljno puta rečeno da se teorija evolucije ne bavi nastankom života.Usprkos tome, evolucionom teorijom ne dopušta se postojanje Stvoritelja koji je poznavao činjenice i mogao ih je otkriti ljudima. Umjesto toga, pojava života na Zemlji pripisuje se spontanom nastajanju živih organizama iz beživotnih kemijskih tvari. No, jesu li nekontrolirane kemijske reakcije samo slučajem mogle proizvesti život? Jesu li znanstvenici uvjereni da je to moguće? Molimo te, pročitaj slijedeće poglavlje.![]()
![]()
Odakle potječe izvještaj stvaranja?
Mnogi nalaze teškim prihvatiti izvještaj stvaranja. Tvrde da potječe iz mitova stvaranja starih naroda, prvenstveno iz starog Babilona. Međutim, u jednom novijem biblijskom rječniku stoji: „Do sada nije pronađen mit koji se izričito odnosi na stvaranje svemira.” „Obilježje mitova je politeizam i borba božanstava za prevlast, a to je u značajnoj suprotnosti s hebrejskim monoteizmom Knjige Postanka 1-2.”3 U vezi babilonskih legendi stvaranja, kuratori Britanskog muzeja su izjavili: „Temeljna zamisao babilonskih i hebrejskih izvještaja stvaranja u osnovi je različita.”
Iz ovoga što smo vidjeli proizlazi da je izvještaj stvaranja znanstveno jasan dokument. Otkriva veće klase biljnih i životinjskih vrsta s njihovom množinom različitosti i sposobnosti razmnožavanja samo u okviru ’svoje vrste’. Fosilna svjedočanstva to potvrđuju. Ona zapravo pokazuju da se svaka „vrsta” pojavila iznenada, bez pravih prelaznih oblika koji bi ih povezivali s nekom prethodnom „vrstom”, kao što smatra evoluciona teorija.

Cjelokupno znanje egipatskih mudraca nije moglo osposobiti Mojsija, pisca Knjige Postanka, i dati mu uputstva kako opisati proces stvaranja. Mitovi stvaranja drevnih naroda nisu slični onome što je Mojsije zapisao u Knjizi Postanka. Gdje je onda Mojsije naučio te stvari? Očito od nekoga tko je u svemu bio prisutan.
Znanstveni princip vjerojatnosti u matematici pruža snažan dokaz da je izvještaj stvaranja u Knjizi Postanka došao sa izvora poznavanja događaja. U izvještaju se nabraja 10 glavnih faza ovim redoslijedom: (1) početak; (2) Zemlja u prvotnoj tami, obavijena teškim plinovima i vodom; (3) svjetlo; (4) proširenje ili atmosfera; (5) velika područja suha kopna; (6) kopnene biljke; (7) Sunce, Mjesec i zvijezde zamjetljivi u proširenju; počeci godišnjih doba; (8) morske nemani i leteća stvorenja; (9) divlje i pitome zvijeri, sisavci; (10) čovjek. Znanost se slaže da su spomenute faze uslijedile takvim općenitim redoslijedom. Koja je vjerojatnost da pisac izvještaja stvaranja pogodi taj redoslijed? Jednaka je mogućnosti da nasumce izabereš brojeve od 1 do 10 iz kutije i postaviš ih u brojčani niz. Vjerojatnost da to učiniš u prvom pokušaju iznosi 1 prema 3 628 800! Dakle, reći da je pisac slučajno naveo prethodne događaje pravilnim redoslijedom, a da prethodno nije dobio činjenice od nekoga, nije realno.

Usprkos tome, evolucionom teorijom ne dopušta se postojanje Stvoritelja koji je poznavao činjenice i mogao ih je otkriti ljudima. Umjesto toga, pojava života na Zemlji pripisuje se spontanom nastajanju živih organizama iz beživotnih kemijskih tvari. No, jesu li nekontrolirane kemijske reakcije samo slučajem mogle proizvesti život? Jesu li znanstvenici uvjereni da je to moguće?
O čemu bulazniš?ja stvarno ne znam za koga ti sebe smatraš, da li za Boga ili Metuzalema (čovek je živeo skoro hiljadu godina), ili su to tvoji ortaci, za koje ti sa sigurnošću tvrdiš da će oni za hiljadu godina, biti ovakvi ili onakvi!!!
Na koje ti ne odgovaraš kontra dokazima, već argumentum ad hominem filozofijom.Pa ovo je najsmešnija rasprava u poslednje vreme, zahvaljujući ovim tvojim tvrdnjama.
Ako imaš neki problem iznesi kontra činjenice kojim amožeš da osporiš datu tvrdnju.Dakle, ako ti izoluješ grupu crnookih, apsolutno ti znaš , a Boga mi i svi ateisti, da će oni za hiljadu godina sigurno biti...ko zna kakvi...
pa eto, ako bi mogao da mi javiš , koji brojevi izlaze noćas u LOTO-u, ne moraju oni koji će izaći za hiljadu godina, to javi ovima koje ćeš da izoluješ. Crnookima.


Je li život mogao nastati slučajno?
KAD je Charles Darwin izložio teoriju evolucije, priznao je da je „život prvobitno mogao udahnuti Stvoritelj u nekoliko ili samo jednoj formi”. No, suvremena evoluciona teorija odbacuje bilo kakav spomen o Stvoritelju. Umjesto toga, jednom odbačena teorija o spontanom stvaranju života nanovo se uvodi u nešto izmijenjenu obliku. Vjerovanje u određeni oblik spontanog stvaranja seže stoljeća unatrag. U 17. stoljeću naše ere, uvaženi znanstvenici, uključujući i Francisa Bacona i Williama Harveya, prihvatili su ovu teoriju. Međutim, u 19. stoljeću Louis Pasteur i ostali znanstvenici zadali su joj naizgled smrtni udarac. Eksperimentalno su dokazali da život jedino nastaje iz već postojećeg života. Usprkos tome zbog potrebe evoluciona teorija pretpostavlja da se jednom davno mikroskopski život nekako razvio spontano iz nežive materije.![]()
![]()
Da li je život mogao nastati slučajno??
Kad je Čarls Darvin unapređivao svoju teoriju evolucije, on je priznao da je život možda "prvobitno udahnuo stvoritelj u nekoliko oblika ili jedan" (rezonovanje otvorenog uma!)
Interesantno je da savremena teorija evolucije obično eliminiše svako spominjanje stvoritelja(mmi ljudi smo veoma interesantna vrsta, mislimo da ako kažemo da nešto ne postoji to je definitivno, znači da to zaista ne postoji - smešni smo mi ljudi!)
Da vidimo šta kaže istorija! Verovanje u neki oblik spontanog nastanka može da se prati vekovima unazad. U 17. veku n.e. čak su i poštovani ljudi od nauke, uključujući Fransisa Bekona i Vilijama Harvija prihvatili tu teoriju. Međutim u 19. veku su joj Luj Paster i drugi naučnici na izgled zadali smrtonosan udarac dokazavši putem eksperimenata da život dolazi samo iz prethodno postojećeg života. Ipak zbog potrebe evoluciona teorija pretpostavlja da je pre mnogo vremena mikroskopski život morao da nastane iz nežive materije.



Hajdemo još jednom.Je li život mogao nastati slučajno?
KAD je Charles Darwin izložio teoriju evolucije, priznao je da je „život prvobitno mogao udahnuti Stvoritelj u nekoliko ili samo jednoj formi”. No, suvremena evoluciona teorija odbacuje bilo kakav spomen o Stvoritelju. Umjesto toga, jednom odbačena teorija o spontanom stvaranju života nanovo se uvodi u nešto izmijenjenu obliku. Vjerovanje u određeni oblik spontanog stvaranja seže stoljeća unatrag. U 17. stoljeću naše ere, uvaženi znanstvenici, uključujući i Francisa Bacona i Williama Harveya, prihvatili su ovu teoriju. Međutim, u 19. stoljeću Louis Pasteur i ostali znanstvenici zadali su joj naizgled smrtni udarac. Eksperimentalno su dokazali da život jedino nastaje iz već postojećeg života. Usprkos tome zbog potrebe evoluciona teorija pretpostavlja da se jednom davno mikroskopski život nekako razvio spontano iz nežive materije.![]()
![]()






Novi oblik spontanog stvaranja
Sadašnji stav evolucione teorije o početku života rezimirao je Richard Dawkins u svojoj knjizi The Selfish Gene (Sebični gen). On nagađa da je u početku atmosfera Zemlje bila sastavljena od ugljičnog dioksida, metana, amonijaka i vode. Posredstvom energije sunčeve svjetlosti, te možda munja i eksplozivnih vulkana, ti su se jednostavni sastojci rastavili i preoblikovali u aminokiseline. Različite aminokiseline postepeno su se nakupljale u moru i udruživale u spojeve slične bjelančevinama. Nakon svega, navodi on, ocean je postao „organskom juhom”, no još uvijek bez života.![]()
Zatim, prema opisu Dawkinsa, „slučajno se oblikovala naročita i čudesna molekula” — molekula sposobna reproducirati samu sebe. Iako dopušta da je takva slučajnost krajnje nevjerojatna, on tvrdi da se to ipak moralo dogoditi. Slične su se molekule skupljale zajedno, a zatim su se, ponovo krajnje nevjerojatnom slučajnošću, obavile zaštitnim slojem drugih proteinskih molekula, tj. staničnom membranom. Tako je, kaže on, sama od sebe nastala prva živa stanica.![]()
Ovdje čitatelj možda počinje shvaćati Dawkinsov komentar u predgovoru njegove knjige: „Ova se knjiga treba čitati gotovo kao naučna fantastika.” No, čitatelji ove teme u nastavku će opaziti da njegov pristup nije jedinstven. I mnoštvo drugih knjiga o evoluciji zadire u taj važan problem pojave života iz nežive materije. Tako je William Thorpe, profesor odjela zoologije Sveučilišta Cambridge, rekao znanstvenicima: „Sva nagađanja i diskusije, objavljene zadnjih deset do petnaest godina o načinu postanka života, prejednostavna su i slabo dokazana. Problem je od rješenja izgleda udaljen isto kao što je i bio.”![]()
Suvremen eksplozivan porast znanja samo je poslužio uvećanju ponora između živih i neživih tvari. I u najstarijih poznatih jednostaničnih organizama utvrđena je neshvatljiva složenost. „Problem je biologije dostići jednostavan početak”, rekli su astronomi Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe. „Fosilni ostaci drevnih životnih oblika nađenih u okaminama ne otkrivaju taj jednostavan početak... stoga evolucionoj teoriji nedostaje pravi temelj.” I kako se znanje množi, sve je teže objasniti kako su se mikroskopski životni oblici — tako nevjerojatno složeni — mogli razviti slučajno.![]()
Glavni koraci na putu nastanka života zamišljeni evolucionom teorijom slijedeći su: (1) Prvobitno postojanje prikladne atmosfere i (2) koncentracija „jednostavnih” molekula potrebnih za život u oceanskoj organskoj juhi. (3) Iz toga su proizašli proteini i nukleotidi (složeni kemijski spojevi), a koji su se (4) posložili i stvorili staničnu membranu, a nakon toga (5) razvili genetski kôd i počeli samoreprodukciju. Jesu li ovi koraci u skladu s raspoloživim činjenicama?![]()
![]()

Would you not say to yourself, "Some super-calculating intellect must have designed the properties of the carbon atom, otherwise the chance of my finding such an atom through the blind forces of nature would be utterly minuscule." Of course you would . . . A common sense interpretation of the facts suggests that a superintellect has monkeyed with physics, as well as with chemistry and biology, and that there are no blind forces worth speaking about in nature. The numbers one calculates from the facts seem to me so overwhelming as to put this conclusion almost beyond question.
"The Universe: Past and Present Reflections", Hoyle F., Engineering and Science, November, 1981. p 8-12
vorki, sada recikliraš svoje poruke sa drugih foruma?
http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=90&idt=199462&sp=22253748
Da ti ponovimo, teorija evolucije se ne bavi nastankom života.
Uzgred, astronom Fred Hojl je bio veliki ekspert na polju... biologije.
I pored nesumnjivih dostignuća na polju kosmologije, kao što je teorija nukleosinteze zvezda i razvoja veoma složenog matematičkog aparata koji je bio neophodan za dalji razvoj kosmologije Hojl je zagovarao Vaseljenu nepormenljivog stanja, odnosno Vaseljenu bez početka i bez kraja, generalno nepormenljivu, dok je crveni pomak i druge opservacije u suprotnosti sa tom hipotezom pokušavao da objasni lokalnim odstupanjima.

Potrebno je da i drugim korisnicima date reputaciju pre nego što je ponovo dodelite korisniku Caliburn.
