Prvi „dan”
1. Mojsijeva 1:3,5 -’Neka bude svjetlost’. I postala je svjetlost. Bog je nazvao svjetlost dan, a tamu je nazvao noć. I došla je večer, i došlo je jutro, dan prvi”.
Naravno, Sunce i Mjesec bili su u svemiru daleko prije prvog „dana”, no njihova svjetlost nije dopirala do površine Zemlje ili u vidokrug zemaljskog promatrača. No, sada, prvoga „dana”, svjetlost je očito postala vidljiva na Zemlji, a Zemlja je svojom rotacijom omogućila izmjenu dana i noći.
Po svemu sudeći, svjetlost je nastajala postepenim procesom, tokom dugačkog vremenskog perioda, a ne trenutačno, kao kad bi upalio svjetlo žarulje električnim prekidačem. To se vidi i iz prijevoda Knjige Postanka od W. Wattsa: „I postepeno je počela nastajati svjetlost” (A Distinctive Translation of Genesis). To je bila sunčeva svjetlost, dok se ono samo nije moglo vidjeti kroz oblake. Zato je svjetlost koja je tada pristigla na Zemlju bila „difuzna svjetlost” kao što se označava u primjedbi na 3. redak u Roterhamovoj Emphasised Bible.
Drugi „dan”
1. Mojsijeva 1:6-8 - Neka nastane proširenje između vodâ i neka se pojavi razmaknuće između vodâ i vodâ’. I stvorio je Bog proširenje, te načinio razmaknuće između vodâ koje su trebale biti ispod proširenja i vodâ koje su trebale biti iznad proširenja. I bilo je tako. A proširenje je Bog nazvao nebo”.
Neki prevoditelji koriste riječ „firmament” (nebeski svod) umjesto „proširenje”. Iz toga se zaključuje da je izvještaj stvaranja posuđen iz mitova stvaranja koji prikazuju taj „nebeski svod” kao metalnu kupolu. No, čak i u prijevodu Biblije King James, gdje se upotrebljava izraz „firmament”, u marginalnoj bilješci označava se proširenjem. To je zato što hebrejska riječ raqia’, prevedena s „proširenje”, znači protezanje, širenje ili rasprostiranje.
U izvještaju stvaranja govori se da je Bog stvarao, ali ne i kako je stvarao. Kako se god opisano razdvajanje dogodilo, izgleda kao da su ’vode iznad’ bile potisnute prema gore sa Zemlje. I za ptice se kasnije kaže da su letjele u „proširenju nebeskom”.
Treći „dan”
1. Mojsijeva 1:9,10 -’Neka se vode ispod nebesa sakupe na jedno mjesto i neka se pojavi suho kopno.’ I bilo je tako. I nazvao je Bog suho kopno zemlja, a sakupljene vode morâ”.
Kao i obično, u izvještaju se ne opisuje kako je to učinjeno. Nesumnjivo su u oblikovanju kopnenih područja sudjelovala golema zemaljska gibanja. Geolozi bi takve velike prevrate označili katastrofalnim. No u izvještaju stvaranja se ukazuje na vodstvo i nadzor Stvoritelja.
U biblijskom izvještaju koji opisuje kako Bog ispituje Jobovo znanje o Zemlji prikazuju se različiti podaci o povijesti Zemlje: njen opseg, mase oblaka, mora i kako su morski valovi ograničeni suhim kopnom — mnoštvo općenitih stvari o stvaranju tokom dugačkih vremenskih razdoblja. Među njima, uspoređujući zemlju s građevinom, stoji kako je Bog upitao Joba: „Na čemu su podnožja njena uglavljena? ili tko joj je metnuo kamen ugaoni?”
Zanimljivo, zemljina je kora poput uglavljenih „podnožja” mnogo deblja pod kontinentima, a još i više pod gorskim lancima kamo se pruža duboko u donji sloj kao korijenje drveća u tlu. „Predodžba da planine i kontinenti imaju korijene provjerava se uvijek iznova i pokazuje se valjanom”, kaže se u izdanju Putnam’s Geology. Zemljina kora ispod oceana debela je samo oko 8 kilometara, no temelji kontinenata debeli su približno 30 kilometara, dok temelji planina dosižu i dva puta toliko. Sve zemljine naslage pritišću prema unutra iz svih pravaca na njenu jezgru, čineći je tako ogromnim „ugaonim kamenom” potpore.
Bez obzira koje se sredstvo koristilo da se uzdigne suho kopno, važno je slijedeće: I Biblija i znanost priznaju tu pojavu kao fazu u oblikovanju Zemlje.
Bilje trećeg „dana”
U biblijskom se izvještaju stvaranja nastavlja: „’Neka zemlja prouzroči da iznikne trava, bilje koje nosi sjeme, voćke koje donose plod prema svojim vrstama, u kome je njegovo sjeme, na zemlji.’ I bilo je tako” (1. Mojsijeva 1:11, NS).
Tako su do kraja trećeg stvaralačkog perioda stvorene tri velike klase kopnenih biljaka. Difuzna svjetlost postala je do tada dosta snažnom za fotosintezu neophodnu zelenim biljkama. Uzgred, u izvještaju se ne spominje svaka „vrsta” bilja koja se pojavila na Zemlji. Mikroorganizmi, vodeno bilje i drugo nije posebice navedeno, no vjerojatno je stvoreno toga ”dana”.
