Hm... interesantno je ovo za Aziju, Radic kada je pokusao da dekonstrujise mit o doseljivanju Albanaca od Vizantinaca sa Silicije, pominje samo nekakvo predanje koje je zabelezio neko nas pre stotinak godina kod Albanaca, koje govori da su poreklom iz Azije. Ovo je pak prvi put da sam naleteo na to u nekom istorijskom izvoru, bice da ga je Radic smetnuo s uma kada je pisao "Klia".
Pa od hajde da kažemo uslovno govoreći najranijih početaka albanologije, dakle od XV stoleća, razmatra se odakle bi oni mogli biti. Papa Pije II (1458-1464) je da je meni poznato prvi koji je izbacio to kao mišljenje, da je Albania iza Kolhide i Azijske Skitije, njihova pradomovina.
To su renesansni pokušaji da se preko pučke etimologije pokušaju stvari povezati i tako neka drevnija prošlost odgonetnuti. No, ono što je vrlo bitno za podvući jeste da ti autori koji su zapisivali o tom drevnom poreklu iz Azije, to čine u kontektu drevne biblijske vavilonske kosmogonije; koje, dakle, u tamo vidi posle Nojevog potopa poreklo svih naroda. To ne znači da, kako su se tog podatka uhvatili naši novoromantičari, znači nešto tipa eee vidi ipak nisu sa Balkana, već u iz Azije kao i svi drugi, pa i slovenski narodi, samo u prema mnogim izvorima došli ovamo pre predaka Slovena.
Druga stvar koja je prmetna jeste da tu konstrukciju o vezi sa kavkaskom Albanijom pominju sa rezervom ili čak odbacivanjem, oni koji su malčice više kritični. Tako Mazarek kaže da se to u njegovo vreme tvrdi, a početkom XVI stoleća, o poreklu naših Albanaca piše Ludovik Crijević Tuberon (1459-1527) sledeće, u segmentu u kojem se osvrće u komentrarima o njegovom vremenu na Skenderbega i tu dotiče pitanja ko li su ti Albanci i odakle tačno:
I tako, premda je nesumnjivo, koliko je to do neprijatelja, Turke moglo plena lišiti i s malom četom vojnika, Aleksandru nije bila naneta nikakva, ili jeste bila tek neznatna šteta. Naime, dvesta konjanika, koje nazivamo Albancima, a Italijani se koriste njihovom pomoći ponajviše u okršajima s Turcima, napali su zadnji neprijateljski red i nešto Turaka pobili, a nešto ih živih i zarobili.
Reč je o jednom vrlo borbenom narodu, čija se područja pružaju na istok od dalmatinskih gradova Skadra i Ulcinja do planinskih područja Makedonije, Epira i Grčke. Njihov jezik nije ni grčki, ni jezik stanovnika Ilirika, premda u govoru upotrebljavaju posuđenice iz oba spomenuta jezika, pomešane s većim brojem italijanskih riječi. Pa budući da je dobro poznato, kako nam u Kurcijevom delu svedoči Aleksandar Veliki, da su se Makedonci služili nekim domaćim jezikom koji nije bio ni grčki, ni ilirski, naslućujem da su ovi Albanci oni stari Makedonci, koje su Bugari, narod iz azijskog dela Sarmatije, iz kontinentalnih predela proterali u obalna područja Makedonije. Dobro mi je, naime, poznato da su one koji su nekad naseljavali područje oko rijeke Volge, a danas ih delom nazivaju Srbima, a delom Bugarima, Tatari proterali s očinskih ognjišta, te su, stigavši kao izbeglice do Dona, a potom i do Dunava, prvo zauzeli Trakiju i Ilirik, a zatim pod svoju vlast podvrgnuli i unutrašnjost Makedonije. Nužno je zbog toga usledilo to da su Albanci, napustivši nizinske delove Makedonije, naselili planinska područja gotovo čitave Grčke. Osim toga, pre sam sklon poverovati da taj narod vuče poreklo od Makedonaca, nego od nego od Albanaca koji u Aziji naseljavaju područja preko rijeke Kure, a pružaju se do Kaspijskog mora.
Naime, ni grčki, ni latinski autori, ni oni iz Ilirika nigde, koliko znam, ne spominju da su Albanci nekada došli iz Azije u Evropu, a dobro je opet poznato da je Alban, vrlo ugledan grad Makedonije, bio smešten iznad Drača, nedaleko od planina koje razdvajaju stanovnike Dalmacije i Dardanije od stanovnika Makedonije. Isto tako, zna se da stanovnici Ilirika obalu Makedonije od Lješa do Keraunijskih planina, koju oplakuje Jonsko more, a posebno krajeve uz grad Alban, koje su nekad držali Dasareti i Bilioni, i danas nazivaju Albanijom. Uz to, i sami Albanci ponosno tvrde da je grad Alban, jednako kao i Drač, rimska kolonija, koju su po mišljenju jednih, razorili Sloveni, a po mišljenju drugih Bugari.
