Etimolomija

prasl. i stsl. pritъča: prispodoba (rus. prítča, bug. pritča) ≃ prasl. *pritъknǫti: udariti, dogoditi se (polj. spotkać: sresti)

*pritъknǫti sę (“to happen”).

Imaš kao sinonim istog "logičkog" porekla u slovenačkoj reči zgodovina (istorija, pripovest) ako sumnjaš. ;) A reč istog korena u reči pritka, u značenju "prituka", ono čime pritučeš.

Да, хвала, лепо си ми разјаснио... лако је разумети да је згодити=догодити (се)=“to happen”

Но, није ми легла pritъča..вероватно зато што ми је прва асоцијација "туча"= гром и туча (град), невоља са неба, наравно и туча као битка..
па ми је и *pritъknǫti: udariti, dogoditi se ..посебно значење "ударити" опет везано за исто..Не кажем да знам друго значење, него не повезујем ово са приповедањем, осим ако се прича искључиво односи на бијење/војевање/мегдане/окршаје и томе сл.

Sreća od sresti; odnosи se na kontakt sa drugim čovekom.

Баш је много лепо ..у сусрету, очи у очи, размениш речи.

Sreca vs scastje?

Счастије и несчастије? Нечаст доноси несрећу а (одржана) част утиче на срећу, доноси и почаст понекад?
 
Poslednja izmena:
Но, није ми легла pritъča..вероватно зато што ми је прва асоцијација "туча"= гром и туча (град), невоља са неба, наравно и туча као битка..
па ми је и *pritъknǫti: udariti, dogoditi se ..посебно значење "ударити" опет везано за исто..Не кажем да знам друго значење, него не повезујем ово са приповедањем, осим ако се прича искључиво односи на бијење/војевање/мегдане/окршаје и томе сл.

Такнути, таћи. :roll:

Счастије и несчастије? Нечаст доноси несрећу а (одржана) част утиче на срећу, доноси и почаст понекад?
:roll:
Руско 'часть' и српскохрватско 'част' нису етимолошки повезани.
Руско 'часть' потиче од прасловенскога 'čęstь', а отуда и српскохрватско 'чест', 'честица'.
Српскохрватско 'част', пак, потиче од прасловенскога 'čьstь', а отуда и руско 'честь'.
 
Poslednja izmena:
Част и чест нису синоними? Топла вода, и њено откриће.
А где споменух да јесу или да нису? :kafa: Сребрена не зна за топлу воду, те повезује рус. счастье са сх.част. Ваљало је да јој се укаже на грешку.
 
Poslednja izmena:
Ja sam isčitao iz tvog upisa da prasrbi nisu gledali na ljude nego na životinje kad su pipali iliti kako ti reče brkali dlake na glavi.

Nema ovde nikakve predaje niti pobede , ta nismo budale nego dokoni forumaši koji se bave totalno nebitnim stvarima za ovaj dunjaluk kao što su jezičke nedoumice.

Brkati jeste mešati,čačakati,....ali to dolazi od "bure" , od čije osnove je kad se čovek "brčka u uzburkanoj vodidok puše bura".

Mene lično glagol "brkati" označava nešto nekontrolisano kako od same osobe tako i od same prirode koja čoveka stavlja u takav položaj , pa čovek zbog radosti nekontrolisano mlati rukama po vodi tj."brčka se" iliti čačka,meša,...vodu ili šta mu padne pod ruke , ali takođe voda,vetar,...i mnoge prirodne pojave se "uzburkaju i prave buru" , a takođe i čovek "burno" reaguje što opet govori o nekontrlisanosti čoveka i prirode.

E sad odakle sama reč izvorno potiče to ne znam , ali biće da je u pitanju neki klasični onomatopejski minimum praSrba tipa kad ti je hladno pa kažeš "Brrrr".:D

Ta rec ima mnogo znacenja, ponajmanje ima veze sa brkovima i nekakvim dlakama;)


Niman niš parićano za jist, pa ću na šparhet stavit padelu s kušćićon špeha, malo ula, ne previše vodi, i još ću čagod brknut [/B]nutra, pa neka se topi i prži i dugotrajno kuha na slaboj vatri – neka se cmari kako god ume i ...




Kazemo nekome ko je sludjen nekim informacijama da je sve pobrkao, a tu ti ovi brkovi ili ovo brrr ne igraju nikakvu ulogu.
 
српскохрватско

:dash:

- - - - - - - - - -

Да, хвала, лепо си ми разјаснио... лако је разумети да је згодити=догодити (се)=“to happen”

Но, није ми легла pritъča..вероватно зато што ми је прва асоцијација "туча"= гром и туча (град), невоља са неба, наравно и туча као битка..
па ми је и *pritъknǫti: udariti, dogoditi se ..посебно значење "ударити" опет везано за исто..Не кажем да знам друго значење, него не повезујем ово са приповедањем, осим ако се прича искључиво односи на бијење/војевање/мегдане/окршаје и томе сл.



Баш је много лепо ..у сусрету, очи у очи, размениш речи.



Счастије и несчастије? Нечаст доноси несрећу а (одржана) част утиче на срећу, доноси и почаст понекад?

https://www.krstarica.com/zivot/ziveti-zivot/novac-za-srecu-nije-nimalo-bitan-evo-sta-je-presudno/
 
Сребрена не зна за топлу воду, те повезује рус. счастье са с.част. Ваљало је да јој се укаже на грешку.

Наравно да грешке треба исправљати, иначе живот остане потпуно без смисла и постане врло несчастив.
Но, ја написах:

Счастије и несчастије? Нечаст доноси несрећу а (одржана) част утиче на срећу, доноси и почаст понекад?
Требало је да напишем и :Счастије и несчастије? Нечаст доноси несчастије, а (одржана) част утиче на счастије, доноси и почаст понекад?, у стилу ових одломака https://www.google.rs/search?rlz=1C......0...1c.1.64.psy-ab..0.0.0....0.i1UXmBOL7GI

....пре свега, повезујући значење части са срећом, у психолошком и филозофском смислу.

Колико заиста имају језичке сродности ? Три иста сугласника Ч_С_Т испуњена самогласницима?:think:

Вероватно да руска "срећа" нема ниједан синоним "части", као што је српска "част" неповезива са "срећом":neutral:
https://ru.wiktionary.org/wiki/счастье


П.С.
Да узмемо и термин "нечастивог" у обзир. https://sr.wiktionary.org/sr/нечастиви
Да ли нам та реч сугерише да се ради о непоштењаку или о несрећнику, оном који доноси несреће и невоље ?
Је ли такав и нечасан (непоштен, лажов итд..) и несрећан (несчастив) истовремено?
Јесу ли ти појмови сродни или нису ?
 
Poslednja izmena:
А где споменух да јесу или да нису? :kafa: Сребрена не зна за топлу воду, те повезује рус. счастье са сх.част. Ваљало је да јој се укаже на грешку.
А где ја споменух да јеси?

Исто си могао учинити и на пристојнији начин. Својим приступом си далеко више рекао о самом себи него Сребрани.
 
Ovo brknuti iz gornjeg recepta iz Istre isto je sto i turiti u mom kraju ( istocna Srbija), ali je brknuti zaista samo
kada stavis prst u vodu da proveris da li je vrela, vruca ili mnogo ladna.
Турити је присутно и у западнијим крајевима - истина, с нешто другачијим значењем.
 
Наравно да грешке треба исправљати, иначе живот остане потпуно без смисла и постане врло несчастив.
Но, ја написах:

Требало је да напишем и :Счастије и несчастије? Нечаст доноси несчастије, а (одржана) част утиче на счастије, доноси и почаст понекад?, у стилу ових одломака https://www.google.rs/search?rlz=1C......0...1c.1.64.psy-ab..0.0.0....0.i1UXmBOL7GI

....пре свега, повезујући значење части са срећом, у психолошком и филозофском смислу.

Колико заиста имају језичке сродности ? Три иста сугласника Ч_С_Т испуњена самогласницима?:think:

Вероватно да руска "срећа" нема ниједан синоним "части", као што је српска "част" неповезива са "срећом":neutral:
https://ru.wiktionary.org/wiki/счастье

П.С.
Да узмемо и термин "нечастивог" у обзир. https://sr.wiktionary.org/sr/нечастиви
Да ли нам та реч сугерише да се ради о непоштењаку или о несрећнику, оном који доноси несреће и невоље ?
Је ли такав и нечасан (непоштен, лажов итд..) и несрећан (несчастив) истовремено?
Јесу ли ти појмови сродни или нису ?
Сребрена, руско счастье нема везе с нашом речју част. Да ти нацртам:
прсл. čęstь > рус. часть, сх. чест
прсл. čьstь > рус. честь, сх. част

Дакле нема никакве етимолошке везе између рус. счастье и сх. част, али има са рус. часть и сх. чест.
Могла би отворити књигу и научити нешто о словенским језицима уместо што затрпаваш форум нетачним тврдњама.
А оне своје "сугласнике испуњене самогласницима" окачи мачку о реп - прво што то не постоји и нема везе с морфологијом словенских и других индоевропских језика, а друго -не умеш доследно користити сопствену измишљотину, јер прсл. čęstь, од кога потичу рус. часть и сх. чест, је *čenstь.
 
Poslednja izmena:
Сребрена, руско счастье нема везе с нашом речју част. Да ти нацртам:
прсл. čęstь > рус. часть, сх. чест
прсл. čьstь > рус. честь, сх. част

Дакле нема никакве етимолошке везе између рус. счастье и сх. част, али има са рус. часть и сх. чест.
Могла би отворити књигу и научити нешто о словенским језицима уместо што затрпаваш форум нетачним тврдњама.
А оне своје "сугласнике испуњене самогласницима" окачи мачку о реп - прво што то не постоји и нема везе с морфологијом словенских и других индоевропских језика, а друго -не умеш доследно користити сопствену измишљотину, јер прсл. čęstь, од кога потичу рус. часть и сх. чест, је *čenst.

Sad još dodaj opservaciju sinonima čast-čest i i homonima čest-čest u srpskom, pa da ti čovek poveruje da si razumeo gde (tvoja) zabuna nastaje. :aha:
 
Sad još dodaj opservaciju sinonima čast-čest i i homonima čest-čest u srpskom, pa da ti čovek poveruje da si razumeo gde (tvoja) zabuna nastaje. :aha:
Која забуна, молим лепо? Моје тврдње потпуно су тачне, те прецизно и јасно објашњење. Црквенославизме рускословенскога карактера част 'део' и чест 'част' нема потребе спомињати будући да су позајмљенице. Осим тога, јасно је да Сребрена не мисли на част 'honoris'. Једина забуна која постоји јесте она произашла из Сребренинога непознавања историје прасловенскога, српскохрватскога и рускога језика.

tlSV7Vx.png


Rick Derksen - Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon, 2008
 
Poslednja izmena:
Uvek me je zbunjivala reč "brkovi" zbog svoje množine , jer jednina "brk" se koristi samo kad se nekom "nasmeje brk" a nism video da neko nosi "jedan brk".:D

Nisam stručnjak , ali mi se čini da to ima veze sa arhaičnom dvojinom koja je kod nas nestala tipa "oko,očesa,oči" "uho,ušesa,uši",....
E sad ako su "brkovi" dvojina šta bi onda bila prava množina od brka?!:D
Ja sam isčitao iz tvog upisa da prasrbi nisu gledali na ljude nego na životinje kad su pipali iliti kako ti reče brkali dlake na glavi.

Nema ovde nikakve predaje niti pobede , ta nismo budale nego dokoni forumaši koji se bave totalno nebitnim stvarima za ovaj dunjaluk kao što su jezičke nedoumice.

Brkati jeste mešati,čačakati,....ali to dolazi od "bure" , od čije osnove je kad se čovek "brčka u uzburkanoj vodidok puše bura".

Mene lično glagol "brkati" označava nešto nekontrolisano kako od same osobe tako i od same prirode koja čoveka stavlja u takav položaj , pa čovek zbog radosti nekontrolisano mlati rukama po vodi tj."brčka se" iliti čačka,meša,...vodu ili šta mu padne pod ruke , ali takođe voda,vetar,...i mnoge prirodne pojave se "uzburkaju i prave buru" , a takođe i čovek "burno" reaguje što opet govori o nekontrlisanosti čoveka i prirode.

E sad odakle sama reč izvorno potiče to ne znam , ali biće da je u pitanju neki klasični onomatopejski minimum praSrba tipa kad ti je hladno pa kažeš "Brrrr".:D
Заиста те добро служи осећај, свака част. Једино бих те исправио што се буре тиче, та реч је другачијега порекла.
i0zbTrG.png


4PGcEmt.png

Petar Skok - Etimologijski rječnik hrvatskoga i srpskoga jezika, knjiga druga, JAZU, Zagreb 1972
 
Poslednja izmena:
Осим тога, јасно је да Сребрена не мисли на част 'honoris'.

На основу чега си то закључио?:eek:
Де, размотри пажљивије https://forum.krstarica.com/showthread.php/737258-Etimolomija?p=35174365#post35174365

Ако желиш да будеш прецизан и јасан, молим те наведи ми у којој повељи или на ком камену , могу да видим да су праоци Словена разликовали
čęstь и čьstь..у ком су то веку записали "латинична старословенска слова", где је то посведочено ?
..од прасловенскога 'čęstь'
.. од прасловенскога 'čьstь',

прсл. čęstь > рус. часть, сх. чест
прсл. čьstь > рус. честь, сх. част
*čenstь.

А оне своје "сугласнике испуњене самогласницима"
Драго дете, па и у ове твоје цртеже је неко угуравао самогласнике и полугласнике, да ли ти знаш ко је то био?
Уопште нисам оригинална са тим испунама:besna:. нетко се сетио пре мене да испуњава сугласнике самогласницима.


.....а из Сребренинога непознавања историје прасловенскога, српскохрватскога и рускога језика
Признајем у потпуности : од ова три језика руски ми је најбољи, с обзиром да постоји у реалности и настао је природним путем, без интервенције политичара нечастивих Великих сила.
Историју прасловенског бих, уствари, волела да сазнам. То ми делује јако бајковито, да непостојећи и неговорени језик још може и историју да има.
Кад решиш поново да црташ туђе (анонимне?) измишљотине, Игоре, молим те, насликај историју непостојећег прасловенског језика у димовитом стилу, 'оћу рећи, сфумато техници. Нека буде магла у магли!




Да. говорих баш о тој срећи- о духовном и душевном испуњењу. Чак је и Дерксен Рик сазнао да је, бар на неким територијама и бар у неким групацијама, част изузетно битна за срећу.
 
Poslednja izmena:
Отвори књигу, за промену, и потражи старословенске речи чѧсть 'чест, део' и чьсть 'част, поштовање', те и сазнај како постоји стандардизовано писмо за писање прасловенских и преслов старословенских речи. Пресмешно је како не умеш признати да си погрешила.
руски ми је најбољи
Одлично, можеш Мркаља научити да волок не значи 'мали во'.
 
Poslednja izmena:
Још се говори о неком 'српскохрватском'. Србима заиста нема лека.

Ma, to su vlasi. ;) Biti Srbin - to mora da se zasluži.


Ime jezika

Meni je jedan naš istaknuti jezikoslov u liku forumskog diskutanta postavio pitanje zašto srpski jezik ne bi mogao biti - i hrvatski, aludirajući pritom i na opravdanost srpskohrvatskog naziva za srpski jezik.

Ne može biti - "i hrvatski" jer je književna upotreba srpskog jezika od strane nosilaca hrvatskog imena bila isključivo u cilju misionarsko-prozelitističke aktivnosti rimokatoličkog klera. Ovaj jezik nije koristio hrvatski narod, već rimokatolički kler. Ne samo srpski jezik, već i srpsko pismo (ćirilica; vidi Matija Divković - Nauk krstjanski) kao i nemali broj srpskih rečnika upotrebljavani su sa ciljem preobraćanja srpskog parvoslavnog naroda u rimokatolike koji su kasnije uopšteni kao "hrvatski narod" (Svehrvatski katolički kongres 1900.) sa posledičnom tendencijom preimenovanja srpskog jezika u hrvatski. Eto, zato naziv "hrvatski", makar se našao i u kovanici "srpskohrvatski" nije istorijsko-faktički opravdan.

Irci koriste engleski jezik, govore i pišu engleskim jezikom, razvijaju njegovu književnost i jezik uopšte, ali Irci kao emancipovan, istorijski i identitetski utemeljen narod poštuju poreklo jezika koji upotrebljavaju, a nečija eventualna želja da engleski jezik nazove "engleskoirskim" ili "irskim jezikom" nikada ne bi naišla na opravdanje.
http://forum.krstarica.com/showthrea...1#post24204987

Slično je i slučaju kod Norvežana, koji su standardni jezik usvojili od Danaca ali ga, za razliku od kleroimperijalističke velikohrvatske ideologije, ne krste pogrešnim imenom:

Bokmål ([ˈbuːkmɔːl], lit. "book language") is one of two official Norwegian written standard languages, the other being Nynorsk. Bokmål is used by 85–90%[SUP][1][/SUP] of the population in Norway, and is the standard most commonly taught to foreign students of the Norwegian language.

Bokmål is regulated by the governmental Norwegian Language Council. A more conservative orthographic standard, commonly known as Riksmål, is regulated by the non-governmental Norwegian Academy for Language and Literature.

The first Bokmål orthography was officially adopted in 1907 under the name Riksmål after being under development since 1879.[SUP][2][/SUP] The architects behind the reform were Marius Nygaard and Jonathan Aars (no).[SUP][3][/SUP] It was an adaptation of written Danish, which was commonly used since the past union with Denmark, to the Dano-Norwegian koiné spoken by the Norwegian urban elite, especially in the capital. When the large conservative newspaper Aftenposten adopted the 1907 orthography in 1923, Danish writing was practically out of use in Norway. The name Bokmål was officially adopted in 1929 after a proposition to call the written language Dano-Norwegian lost by a single vote in the Lagting (a chamber in the Norwegian parliament).[SUP][2][/SUP]

http://en.wikipedia.org/wiki/Bokmål

Urdu /ˈʊərduː/ (اُردُو [ˈʊrd̪u] ), or more precisely Standard Urdu, is a standardized register of the Hindustani language (Hindi-Urdu). It is the national language and lingua franca of Pakistan. It is also widely spoken in India, where it is one of the 22 scheduled languages and an official language of five Indian states.

Based on the Khariboli dialect of Delhi, Urdu developed under the influence of Persian, Arabic, and Turkic languages over the course of almost 900 years.[SUP][5][/SUP] It began to take shape in the region of Uttar Pradesh in the Indian subcontinent during the Delhi Sultanate (1206–1527), and continued to develop under the Mughal Empire (1526–1858). Urdu is mutually intelligible with Standard Hindi spoken in India. Both languages share the same Indo-Aryan base, and are so similar in basic structure, grammar and to a large extent vocabulary and phonology, that they appear to be one language.[SUP][6][/SUP] The combined population of Urdu and Standard Hindi speakers is the fourth largest in the world.[SUP][7][/SUP]

http://en.wikipedia.org/wiki/Urdu
Koliko je hrvatomanija uzela maha vidimo po prisustvu radikalno-šovinističke struje hrvatskih jezikoslovaca od Murvara preko Kačića do Grčevića koja, suštinski priznajući gorerečeno, pokušava da dokaže kako su Srbi Hrvatima preko Vuka Karadžića ukrali jezik jer "srbi su do tada govorili rusko-srpskim", a da je "ovaj današnji jezik nastao na hrvatskoj književnosti". Ovaj smešni diskurs odbacuju iole pismeniji lingvisti (Katičić, Babić, Brozović) i istoričari književnosti (...), pa se autistično drže kursa da su u pitanju dva (brojem "2") slična jezika, ali ne jedan jezik. Treći priznaju da je u pitanju jedan standardni jezik i ne ulazeći u njegov istorijat autistično tvrde da dva naroda mogu imati isti jezik.

eBc03cV.jpg


zFDfpye.jpg
VMhYCaQ.jpg

HRVATI (I)JEKAVCI NE POSTOJE


- - - - - - - - - -

На основу чега си то закључио?:eek:

mt9A37k.jpg


- - - - - - - - - -

Одлично, можеш Мркаља научити да волок не значи 'мали во'.

:p

....
 
Reč utorak, utori. Kako je nastala?

Bla, bla: "✧ prasl. *vьtorъ: drugi (rus. vtorój, polj. wtóry) ≃ skr. vitaras: dalji "

Imam ideju, pa pitam kolege da li imate i vi?
 
Reč utorak, utori. Kako je nastala?

Bla, bla: "✧ prasl. *vьtorъ: drugi (rus. vtorój, polj. wtóry) ≃ skr. vitaras: dalji "

Imam ideju, pa pitam kolege da li imate i vi?
Pa logicno je da to bude drugi, koja je tvoja ideja?

Zanimljivi su ti dani ( a narocito utorak) i u drugim jezicima.
U germanskim, ali i romanskim jezicima imena imaju veze sa bogovima ( i boginjom Frajom), jedino je Sonntag ( engl. sunday)
nastao iz nekog inata ( rano hriscanstvo) prema Jevrejima.

Na italijanskom je ( a tako je i u franacuskom, spanskom):

lunedì - mesečev dan
martedì - Marsov dan
mercoledì - Merkurov dan
giovedì - Jupiterov dan (od lat. Iuppiter, genitiv Iovis)
venerdì - Venerin dan
sabato - od hebrejske reči šabat
domenica - Gospodov dan
Grci su jako zayebani jer je prvi dan nedelja, a ne ponedeljak (a tako je bilo i u nasem crkvenom kalendaru)
pa tako imamo:

kiriaki - gospodnji dan
deftera - ponedeljak (bukvalno - drugi, utorak)
triti - utorak (bukv. treci)
tetarti - sreda (bukv. cetvrti, cetvrtak)
pemti - cetvrtak (bukv. peti, petak)
paraskevi - petak (bukv. bogorodicin dan)
savato - subota
 
Pa logicno je da to bude drugi, koja je tvoja ideja?

Zanimljivi su ti dani ( a narocito utorak) i u drugim jezicima.
U germanskim, ali i romanskim jezicima imena imaju veze sa bogovima ( i boginjom Frajom), jedino je Sonntag ( engl. sunday)
nastao iz nekog inata ( rano hriscanstvo) prema Jevrejima.

Na italijanskom je ( a tako je i u franacuskom, spanskom):

lunedì - mesečev dan
martedì - Marsov dan
mercoledì - Merkurov dan
giovedì - Jupiterov dan (od lat. Iuppiter, genitiv Iovis)
venerdì - Venerin dan
sabato - od hebrejske reči šabat
domenica - Gospodov dan
Grci su jako zayebani jer je prvi dan nedelja, a ne ponedeljak (a tako je bilo i u nasem crkvenom kalendaru)
pa tako imamo:

kiriaki - gospodnji dan
deftera - ponedeljak (bukvalno - drugi, utorak)
triti - utorak (bukv. treci)
tetarti - sreda (bukv. cetvrti, cetvrtak)
pemti - cetvrtak (bukv. peti, petak)
paraskevi - petak (bukv. bogorodicin dan)
savato - subota

1. Znam da je drugi.

2. Zašto je "logično da bude drugi"?

3. Pitao sam: "kako je nastala reč utorak, uteri"?
 

Back
Top