Etimolomija

Није спорно да 'капитал' потиче од латинског 'caput', али свакако је нејасно да ли су наизглед сродне српске речи пореклом од латинске, или је реч о когнатима. Оба језика су индоевропска тако да та могућност увек постоји. Јеси ли на то мислила?
 
Poslednja izmena:
Није спорно да је 'капитал' потиче од латинског 'caput', али свакако је нејасно да ли су наизглед сродне српске речи пореклом од латинске, или је реч о когнатима. Оба језика су индоевропска тако да та могућност увек постоји. Јеси ли на то мислила?
Nisam uopste mislila:D U srpskom postoji i rec kaput ( oni zimski kaputi od teskog engleskog stofa, valjda je nekada ime za taj stof bilo nesto kao "grombi"
U nemackom rec kaput ima znacenje tipa " out of order" , nesto se syebalo, obicno neka tehnika, nikako ovaj kaput.
Ja ne verujem da sve ove eci , izrazi i pojmovi mogu da imaju veze sa latinskom " glavom".
 
Nisam uopste mislila:D U srpskom postoji i rec kaput ( oni zimski kaputi od teskog engleskog stofa, valjda je nekada ime za taj stof bilo nesto kao "grombi"
U nemackom rec kaput ima znacenje tipa " out of order" , nesto se syebalo, obicno neka tehnika, nikako ovaj kaput.
Ja ne verujem da sve ove eci , izrazi i pojmovi mogu da imaju veze sa latinskom " glavom".
Аха, значи, отприлике то што сам рекао само што не мислиш да је реч о когнату. Контам. Па, могуће је, бар кад је реч о речи 'капа'. 'Капут' је наводно италијанског порекла. Што се тиче немачке речи, у Дудену пише да потиче од француске речи нејасног порекла: http://www.duden.de/rechtschreibung/kaputt
 
Poslednja izmena:
Rec kapa nema nikakve veze sa kapitalizmom, pro capita, knjigovodstvom, ili bilo kakvm prihodima po glavi stanovnika,
nema veze ni sa C(K)apitolima, imaocigledno vze sa nekakvom glavom, ali ne i sa nekim kapama na glavi.

У прави си, капитал има везе са главом. Код нас би капитал (у финансијском смислу) требало преводити као главницу..
Приход по пореској глави је главница, која " опетерећује како богатије, тако и сиромашније.", а насмејах се кад прочитах да је у 19. веку важило:"'ко ти устражи више од пет талира порезе, узми пушку, па за крушку, па у леву сису'.https://sr.wikipedia.org/sr/Главница
Можда је ј ош подесније главарина, као друмарина, мостарина и слично.

У већини западних језика "капитал" је престоница, главни град, а једна од сродних речи, (https://hr.wiktionary.org/wiki/capital ), chapter, код нас је поглавље.

U srpskom postoji i rec kaput ( oni zimski kaputi od teskog engleskog stofa, valjda je nekada ime za taj stof bilo nesto kao "grombi"
U nemackom rec kaput ima znacenje tipa " out of order" , nesto se syebalo, obicno neka tehnika, nikako ovaj kaput.
Ja ne verujem da sve ove eci , izrazi i pojmovi mogu da imaju veze sa latinskom " glavom".

Тај громби капут ми је пробио мозак, колико пута је деда причао како је успео да купи громби тек кад се запослио, није од родитеља добио, све је морао сам да заради и обезбеди итд..итд.. Нашла сам га пре неколико година, полураспаднутог, у ћошку неке шупе и то је заиста пријатан материјал али изузетно тежак, као оне најтеже кожне тзв шоферске јакне од бокс-коже, треба да будеш снажан да би трпео терет тог громби капута .Био је неке неодређене боје, драп-браон, и у ткању имао нека ребра.
Основано претпостављам да се ради о енглеском произвођачу "Кромби" (фабрика основана 1805) и да је назив дат накарадно по имену произвођача па се проширио..као што је у прастарој песми, са синглица из детињства мога оца, женски гласић певао "Тата, купи ми ауто, бицикл ил'' ромобил..купи ми шареног зеку, колица југовинил":D што је само назив творнице http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/2079-jugovinil-jugovinil-jugovinil


А мој отац је био покретна ризница германизама, јер је стално нешто експериментисао и доказивао се у гаражи израђујући из хобија све и свашта, уз све те алате рогобатних назива типа шрафцигер, цвик-цангле и слично..Код њега је "капут!", као што ти кажеш, значило да је нешто страдало , цркло, покварило се заувек и нема наде да се оправи икада. Крај крајева.
Мора да опет има везе са латинском "главом", односно , кад оде глава, оде све. Код свих народа, одсецање главе је била коначна и дефинитивна пресуда непријатељу.
 
Poslednja izmena:
У прави си, капитал има везе са главом. Код нас би капитал (у финансијском смислу) требало преводити као главницу..
Приход по пореској глави је главница, која " опетерећује како богатије, тако и сиромашније.", а насмејах се кад прочитах да је у 19. веку важило:"'ко ти устражи више од пет талира порезе, узми пушку, па за крушку, па у леву сису'.https://sr.wikipedia.org/sr/Главница
Можда је ј ош подесније главарина, као друмарина, мостарина и слично.

У већини западних језика "капитал" је престоница, главни град, а једна од сродних речи, (https://hr.wiktionary.org/wiki/capital ), chapter, код нас је поглавље.



Тај громби капут ми је пробио мозак, колико пута је деда причао како је успео да купи громби тек кад се запослио, није од родитеља добио, све је морао сам да заради и обезбеди итд..итд.. Нашла сам га пре неколико година, полураспаднутог, у ћошку неке шупе и то је заиста пријатан материјал али изузетно тежак, као оне најтеже кожне тзв шоферске јакне од бокс-коже, треба да будеш снажан да би трпео терет тог громби капута .Био је неке неодређене боје, драп-браон, и у ткању имао нека ребра.
Основано претпостављам да се ради о енглеском произвођачу "Кромби" (фабрика основана 1805) и да је назив дат накарадно по имену произвођача па се проширио..као што је у прастарој песми, са синглица из детињства мога оца, женски гласић певао "Тата, купи ми ауто, бицикл ил'' ромобил..купи ми шареног зеку, колица југовинил":D што је само назив творнице http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/2079-jugovinil-jugovinil-jugovinil


А мој отац је био покретна ризница германизама, јер је стално нешто експериментисао и доказивао се у гаражи израђујући из хобија све и свашта, уз све те алате рогобатних назива типа шрафцигер, цвик-цангле и слично..Код њега је "капут!", као што ти кажеш, значило да је нешто страдало , цркло, покварило се заувек и нема наде да се оправи икада. Крај крајева.
Мора да опет има везе са латинском "главом", односно , кад оде глава, оде све. Код свих народа, одсецање главе је била коначна и дефинитивна пресуда непријатељу.

Neces veovati, ali taj grombi jos uvek postoji, nadjoh na nekoj web stranici model ( pljunut onaj iz 1946:zcepanje:) koji kosta 1500 evra.
I moja je majka pricala da su glavni shmekeri ( ugavnom preziveli cetnici) imali taj grombi kaput, a ostao je jedan i kod nas u kuci, ja sam ga nekada i bacila jer su ga moljci pojeli, tezak je bio ko crna zemlja.

Crombie began as a producer of luxury cloth, which it sold to cloth merchants and direct to London tailors. By the 1850s, Crombie had won quality awards from Queen Victoria and Napoleon III at the Great Exhibition in London and the Exposition Universelle in Paris respectively. Later, Crombie expanded from simply manufacturing the fabric for other producers, to creating coats under its own name.

A key factor in Crombie’s expansion, from the 1860s onwards, was the receipt of military contracts. Crombie supplied ‘Rebel Grey’ cloth for the Confederate Army in the American Civil War, and also supplied officers’ uniforms to the British Army and Royal Air Force in World Wars One and Two.


Kaput je najblesavija rec na svetu ( ne ovaj nas zimski nego ovaj izraz na nemackom) jer se koristi samo u govornom jeziku, ne postoji glagol, a ni imenica,
a znaci sve i svasta. Moze i covek da bude kaput, zdravlje da bude kaput, a ovoj tehnici, ali i biljkama, vremenu, hrani i da ne govorim.
Izraz postoji odavno, pretpostavja se da ima veze sa kockarima ( karte), ali su ga Sovjeti uveli na velika vrata kada je Crvena Armija osvojila ( zauzela)
Berlin i onda su sovjetski vojnici govorili da je Hitler kaput.:D
Nego od kud da se kod nas ovaj mantil za zimu zove kaput?
 
Neces veovati, ali taj grombi jos uvek postoji, nadjoh na nekoj web stranici model ( pljunut onaj iz 1946:zcepanje:) koji kosta 1500 evra.
I moja je majka pricala da su glavni shmekeri ( ugavnom preziveli cetnici) imali taj grombi kaput, a ostao je jedan i kod nas u kuci, ja sam ga nekada i bacila jer su ga moljci pojeli, tezak je bio ko crna zemlja.
Да, шмекерски и дугачак и тежак, за делије:)
Украдоше нам мољци могућу зараду, можда би громби капут имао додатну вредност као олд-тајмер:zcepanje:
А успут, кад је деда умро, мој брат од тетке узме његов дугачки црни кожни мантил и био је врло запажен у свом граду због тога.
Уопште, дуги капути и слично високом човеку увек додају мало достојанства и елеганције. Лепо је то.


Izraz postoji odavno, pretpostavja se da ima veze sa kockarima ( karte), ali su ga Sovjeti uveli na velika vrata kada je Crvena Armija osvojila ( zauzela)Berlin i onda su sovjetski vojnici govorili da je Hitler kaput.:D
Изгледа да је реч из француске игре карата, где је capot, пасив и означава пораженог. http://grammarist.com/words/kaput/
Nego od kud da se kod nas ovaj mantil za zimu zove kaput?
Ма и мантил смо потпуно неоправдано и безвезе увезли и усвојили. У Грчкој је столњак трапезо-мантил, дакле плашт/кабаница за сто:roll:
Рашириш и поравнаш мантил преко стола па ређаш тањире:zcepanje:


Или, успут, посластица звана јабуке у шлафроку уствари су јабуке у баде-мантилу, одн. кућном огртачу са мотивом бадема:roll:
Обуку се јабуке у смесу од брашна и јаја.
 
Poslednja izmena:
И ја сам се питао. Није баш уобичајено време за одмор.

Надам се да га здравље служи.
Za fin svet bas je septembar vreme za odmor, uzivanje i putovanja.
Ja sam na Azurnoj obali, nisam Mrkita srela, a i da jesam ne bih ga prepoznala:D
U obliznjem gradu ( Toulon) ostala je samo istorija, saveznici su grad do temelja 1943 syebali, ali istorija ne moze da se syebe cak ni bombama.
Ostala je samo jedna majusna grcka pravoslavna crkva i nista drugo. Grci su jos pre Hrista i osnovali ovaj grad, ali je glvna "delatnost" bila
i to tako vekovima " proizvodnja" boje ( bez lakova) i to jedne jedine boje koju znamo kao purpur. Ja sam uvek zamisljala da je to neka crvena boja,
ali nije ( za mene je bila uvek nesto izmedju narandzaste icrvne), ali je purpur neka lila, violet, mesavina plave i crvene, boja careva,kraljeva, ali
i crkvenih veledostojnika. Kardinai imaju neku crvenu, vladike valjda imaju ovu purpurno crvenu odezdu.
Pravila se ( boja) od puzevih kucica.
 
Па, Рајела, има ли то икаквог смисла? Мркаљ нам missing, а ти се шепуриш по Азурној обали. Дели летке, несрећо!

миссинг.png
 
Poslednja izmena:
Hvala Vam na vernosti, drugari. Vratio sam se.



Strana[SUP]1[/SUP], strana[SUP]2[/SUP] ... Estrano, strange...



strange (adj.) late 13c., "from elsewhere, foreign, unknown, unfamiliar," from Old French estrange "foreign, alien, unusual, unfamiliar, curious; distant; inhospitable; estranged, separated" (Modern French étrange), from Latin extraneus "foreign, external, from without" (source also of Italian strano "strange, foreign," Spanish extraño), from extra "outside of" (see extra-). In early use also strounge, straunge. Sense of "queer, surprising" is attested from late 14c. In nuclear physics, from 1956.

stranger (n.)
late 14c., "unknown person, foreigner," from strange + -er (1) or else from Old French estrangier "foreigner" (Modern French étranger), from estrange. Latin used the adjective extraneus as a noun to mean "stranger." The English noun never picked up the secondary sense of the adjective. As a form of address to an unknown person, it is recorded from 1817, American English rural colloquial. Meaning "one who has stopped visiting" is recorded from 1520s.

estrange (v.)
late 15c., from Middle French estrangier "to alienate," from Vulgar Latin *extraneare "to treat as a stranger," from Latin extraneus "foreign, from without" (see strange). Related: Estranged.

extraneous (adj.) 1630s, from Latin extraneus "external, strange," literally "that is without, from without" (as a noun, "a stranger"), from extra "outside of" (see extra-). A doublet of strange. Related: Extraneously.



strána ž
Izvedeni oblici

Definicija [TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD]granična površina nekog tijela ili granična crta neke površine [sjeverna strana; južna strana][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD]lice i naličje predmeta [prednja strana; zadnja strana][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]3. [/TD]
[TD]mat. ploha, linija koja ograničava geometrijsko tijelo[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]4. [/TD]
[TD]kraj, predio, područje jedne zemlje [s naših strana; od onih strana][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]5. [/TD]
[TD]dio od vrha do podnožja brda; strmina [strma strana][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]6. [/TD]
[TD]pren. shvaćanje, gledište, stajalište [na našoj strani][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]7. [/TD]
[TD]pojedinac ili kolektiv koji se bori za što (pred sudom, u ratu) [pobjednička strana; optužena strana][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]8. [/TD]
[TD]linija, grana srodstva [majčina/očeva strana][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]9. [/TD]
[TD]svojstvo [to mu je dobra strana; to mu je loša strana][/TD]
[/TR]
[/TABLE]




Sintagma ∆ strana geometrijskog tijela mat. ploha tijela, jedan od geometrijskih likova koji ograničavaju geometrijsko tijelo



Frazeologija ⃟ A. s jedne strane... (s druge strane) (ob. kao uvod u tvrdnju koja odmjerava razloge i proturazloge) [s jedne strane dečko jest malo zločest, a s druge strane moraš mu nešto i dopustiti, ne možeš mu sve braniti; s jedne strane ovdje nam je dobro, s druge (strane) treba se seliti]; ima razloga za jedno (i za drugo);
vraže stranom (kaže se kad tko krene u svađu, zabrazdi u besmislenim brbljarijama zlonamjernog sadržaja i sl.);
B. biti s lijeve strane biti sporedno, usputno;
crna strana naličje čega što se otkriva kao loše;
držati stranu (komu) biti za koga u sporu dviju strana;
kola su mu krenula niza stranu počeo je propadati;
na sve strane svuda, posvuda, lijevo i desno (događati se, zbivati se, obilaziti, tražiti pomoć itd.);
na strani izvan svoga stalnog boravišta, baze ili zemlje [igraju dvije utakmice kod kuće a jednu na strani = a. u gostima u svojoj zemlji b. u gostima u inozemstvu];
ostaviti po strani 1. odgoditi (što) 2. zanemariti (što), ne obrađivati, ne rješavati, ne uzeti kao predmet razmatranja;
otići na stranu izvršiti veliku nuždu;
po jednoj strani iz jednog izvora [ja sam po jednoj strani čuo da se on uvrijedio];
prijeći (staviti se) na čiju stranu prihvatiti nečije mišljenje, odobravati čiji rad;
promijeniti strane sport u poluvremenu utakmice zamijeniti strane igrališta;
promijeniti stranu promijeniti uvjerenje i sl.;
slaba strana ono u čemu je tko osjetljiv, u čemu ne stoji dobro;
staviti na stranu (nastranu) 1. odložiti (doslovno u prostornom značenju) 2. = ostaviti po strani;
u stranu udariti skrenuti s pravog puta, poći pogrešnim putem (u radu i sl.)



Onomastika



Etimologija ✧ prasl. *storna: strana, zemlja (stsl. strana, rus. storoná, polj. strona) ≃ v. sterati




:think:

- - - - - - - - - -

Па, Рајела, има ли то икаквог смисла? Мркаљ нам missing, а ти се шепуриш по Азурној обали. Дели летке, несрећо!


Za ovu vrstu brižnosti, moraću da uzvratim... samo da smislim. :hahaha: :ok:

PS. Da, bio sam na odmoru. Rajela, onaj mrki, tj. najmrči, to sam ja. :per:
 
Ово се не тиче етимологије већ употребе, а у питаљу је реч 'покојни'.

Приметио сам да се та реч у мојој породици користи далеко дуже при помену посебно блиских и драгих особа. Њом се, на неки начин, показује лична наклоност према одређеној осови. Тако, на пример, користимо је чак и при помену чланова породице који су преминули пре више деценија, па и при помену давно преминулих јавних личности које су нам биле посебно драге, док у случају других престајемо да је користимо после одређеног времена.

Волео бих да знам како други користе ову реч.
 
Ово се не тиче етимологије већ употребе, а у питаљу је реч 'покојни'.

Приметио сам да се та реч у мојој породици користи далеко дуже при помену посебно блиских и драгих особа. Њом се, на неки начин, показује лична наклоност према одређеној осови. Тако, на пример, користимо је чак и при помену чланова породице који су преминули пре више деценија, па и при помену давно преминулих јавних личности које су нам биле посебно драге, док у случају других престајемо да је користимо после одређеног времена.

Волео бих да знам како други користе ову реч.

Ja sam primetio da tu reč koriste kako bi razgraničili svet živih od sveta mrtvih, i, što su stariji, sve više je ističu. Smisla bi imalo pominjati atribut pred ljudima koji nisu obavešteni da se osoba o kojoj je reč prestavila. Međutim, podsvesno, stariji ljudi sve češće, iz kakvog opreza, povlače tu graicu upravo tom rečju.

 
Ja sam primetio da tu reč koriste kako bi razgraničili svet živih od sveta mrtvih, i, što su stariji, sve više je ističu. Smisla bi imalo pominjati atribut pred ljudima koji nisu obavešteni da se osoba o kojoj je reč prestavila. Međutim, podsvesno, stariji ljudi sve češće, iz kakvog opreza, povlače tu graicu upravo tom rečju.
Занимљиво. Ја је уопште не доживљавам тако. При употреби тог атрибута, циљ ми није да нагласим да неко није међу живима, већ да изразим поштовање према покојнику, и то не због неке личне наклоности већ из општег пијетета према мртвима. Личну наклоност изражавам дужином употребе атрибута.
 
Poslednja izmena:
Banja kao izvorna srpska reč

Banja od badnja tj. badanj

Banja je, izgleda još jedna naizgled romanska reč koja je odavno prisutna u srpskom jeziku. O tome svedoči i toponim i naziv manastira - Banjska.

Međutim, veoma izglednim se čini i razvoj bosti, badati (u značenju dubiti, dupsti, deljati), badanj što je, ustvari sinonim za korito ili kadu. Odatle i naziv za oveći drveni trupac od kojeg je moguće napraviti korito - badnjak kao i zanimanje - badnjar.

Tako smo ujedno objasnili poreklo romanskog glagola bagnare, nemačko baden i englesko bathe i imenicu bath.

Imamo generičko-logičko objašnjenje preko slovenskog jezika:

bàdanj m 〈G -dnja, N mn -dnjevi〉
Izvedeni oblici

Definicija
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]1. [/TD]
[TD]etnol. izduben trupac kojim teče voda i pada na vodenično kolo; badalj[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD]v. bačva, kaca[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]3. [/TD]
[TD]jarak, graba[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Onomastika ♦ pr. (etnici, v. i bad): Badánjak (530, Kutina, Zagreb, Ogulin, Nova Gradiška, Slavonski Brod, Slunj, Sisak), Badánjek (Ðurđevac, Zagreb, Sisak, Virovitica, Osijek, Vukovar, Varaždin)
top. (česta metafora za doline i uvale, te kao hidronim.): Bàdanj, Bàdnjevača, Bedènica (pritok Lonje) Bèdenić Pòtok itd.; (naselja): Bàdanj (Drniš, 418 stan.)


Etimologija ✧ prasl. *bъdьnь (rus. bódnja: mala bačva, polj. bednia)
https://sr.wikipedia.org/wiki/Бадања_(бања)
 
Занимљиво. Ја је уопште не доживљавам тако. При употреби тог атрибута, циљ ми није да нагласим да неко није међу живима, већ да изразим поштовање према покојнику, и то не због неке личне наклоности већ из општег пијетета према мртвима. Личну наклоност изражавам дужином употребе атрибута.

Ja taj iizraz nikada ne koristim, zasto bi trebalo da imam obzira prema mrtvima za koje svaki covek zna da su jel mrtvi, pokojnici
ili kako mi je jedan covek objasnio da recimo patrijarh Pavle nije umro nego se upokojio. Svi znamo ( a narocito ako se radi o blizoj
i daljoj porodici) ko je mrtav, a ko ziv i zasto bismo pricali o dedi koji je pokojnik ako svako od nas zna da to i jeste.
Nema to veze sa pijetetom.

Mene inace ti pokojnici ne asociraju na Maratonce nego na Ozaloscenu porodicu.
 
Ja taj iizraz nikada ne koristim, zasto bi trebalo da imam obzira prema mrtvima za koje svaki covek zna da su jel mrtvi, pokojnici
ili kako mi je jedan covek objasnio da recimo patrijarh Pavle nije umro nego se upokojio. Svi znamo ( a narocito ako se radi o blizoj
i daljoj porodici) ko je mrtav, a ko ziv i zasto bismo pricali o dedi koji je pokojnik ako svako od nas zna da to i jeste.
Nema to veze sa pijetetom.

Mene inace ti pokojnici ne asociraju na Maratonce nego na Ozaloscenu porodicu.
Као што рекох, ја тим изразом исказујем поштовање.

За свештена лица се користи блаженопочивши, тако да ни ја не бих употребио 'покојни' уз уме патријарха Павла.
 
Poslednja izmena:
Као што рекох, ја тим изразом исказујем поштовање.

За свештена лица се користи блаженопочивши, тако да ни ја не бих употребио 'покојни' У.С изме патријарха Павла.
Nisi me razumeo, Govorila sam o momentu smrti, umiranju, a onda su mi rekli da se bozji covek upokojii, a ne umire.
 
Nisi me razumeo, Govorila sam o momentu smrti, umiranju, a onda su mi rekli da se bozji covek upokojii, a ne umire.
Ма, конатам, али ја говорим само о употреби речи. На крају крајева, можемо 'преминули' заменити са 'упокојени', али питање исправне употребе остаје.
 
Poslednja izmena:
Kralj, Hrelja, Krelja

quote_icon.png
Original postavio Mrkalj
Mislio sam da je ovo jasno samo po sebi, ali da napišem. Ovo je, po meni, tipičan primer logičke greške, za koju ne mogu da ostanem u uverenju kako ju Bizjak s vremenom nije uvideo, ali je uprkos tome, senzacionalizma radi, nastavio da prodaje jeftinu priču. Taj četvrti se zvao Kral, jer sigurno da savetnik nije mogao biti kralj, zar ne? Pošto se radi o imenu, zapisanom kao Kral, verovatno je ili metateza od Karl- ili permutacija tj. greška u zapisu od imena Karl- za koje ne treba sumnjati da jeste postojalo pre Karla Velikog nakon koga je ime postalo mnogo popularnije.
E sad, ako pretpostavimo da je slovenski Kral (pre Karla Velikog) slovensko ime, trebalo bi otkriti odakle dolazi i šta znači, ako ne od imena Karl-.

Sad sam pogledao etimologiju:
Charles, Meaning & History From the Germanic name Karl, which was derived from a Germanic word meaning "man". However, an alternative theory states that it is derived from the common Germanic element hari meaning "army, warrior".The popularity of the name in continental Europe was due to the fame of Charles the Great (742-814), commonly known as Charlemagne, a king of the Franks who came to rule over most of Europe. It was subsequently borne by several Holy Roman Emperors, as well as kings of France, Spain, Portugal, Sweden and Hungary. The name did not become common in Britain until the 17th century when it was carried by the Stuart king Charles I. It had been introduced into the Stuart royal family by Mary Queen of Scots, who had been raised in France.Famous bearers of the name include naturalist Charles Darwin (1809-1882) who revolutionized biology with his theory of evolution, novelist Charles Dickens (1812-1870) who wrote such works as 'Great Expectations' and 'A Tale of Two Cities', French statesman Charles de Gaulle (1890-1970), and American cartoonist Charles Schulz (1922-2000), the creator of the 'Peanuts' comic strip.

carl (n.) c. 1300, "bondsman; common man, man of low birth," from Old Norse karl "man, male, freeman," from Proto-Germanic *karlon-, the same root that produced Old English ceorl "man of low degree" (see churl).
The Mellere was a stout carle for the nones [Chaucer]​
Carl masc. proper name, from Middle High German Karl "man, husband" (see carl).


Ovo objašnjenje jeste neubedljivo, ali sve i da dozvolimo da je je Kral ime slovenskog porekla - nameće se logično pitanje gde je to ime, zašto ga nema nigde pre i posle Karla Velikog osim u Bizjakovoj besedi. :think:

Ili pak u današnjem imenu Hrelja koje je vezano sa imenicom krilo i glagolom hrliti. :think:



Bilo je o ovome reči pre četiri i po godine:

quote_icon.png
Original postavio Mrkalj, 6. 1. 2011.
Aha, evo etimologije za Relju:
Značenje imena Relja dolazi od starijega Hrelja ← grčki Chreles. Zamuknuo je glas h zatim l → lj.

http://www.imehrvatsko.net/apex/f?p=...RP:P_IME:Relja

Međutim, jedini grčki, tačnije vizantijski, izvor koji sam našao da pominje ime Hrelja jeste Istorija Vizantije III (1295-1360) Nikeforosa Gregorasa i, da kuriozitet bude potpun, Gregoras ime Hrelja pripisuje Tribalima ("Hrelja Tribal"), koje mnogi autori smatraju Srbima.
Nichephori Gregorae Byzantina Historia III
Objavljeno: Bon, 1829-1855

ΑΡΤΙ Δ' ΕΙΣ ΠΕΡΑΣ ΗΚΟΝΤΕΣ ΤΗΣ ΟΙΚΟΔΟΜΙΑΣ, ΑΦΙΚΝΕΙΣΘΑΙ ΠΛΗΣΙΟΝ ΗΜΕΛΛΕ ΚΑΙ ΧΡΕΛΗΣ Ο ΤΡΙΒΑΛΛΟΣ

Keywords: Thrace, Polystylon, RELJA-CHRELIS STEFANOS, PERSONAL TRANSPORTATION, BUILDING / NAVAL


http://www.xanthi.ilsp.gr/thraki/his...asp?afm=BK5870


Srbin, brate, k'o vrata!






quote_icon.png
Original postavio Mrkalj, 6. 1. 2011.
Neka prezimena s područja Hrvatske:

Hrȅlja (470, Istra),
Hréljac (Crikvenica, Rijeka),
Hrȅljak (Istra),
Hreljánović (Rijeka, Sisak),
Rȅlja (430, Šibenik, Dalmacija),
Réljac (240, Rijeka, Pokuplje, Slavonija),
Rȅljan (Knin, S Dalmacija),
Reljánović (310, Drniš, Slavonija),
Réljic (Knin),
Rȅljica Kòstić (Šibenik),
Réljič (Vrbovsko),
Réljić (610, Zadar, Zagora, sred. Dalmacija),
Rȅljin (Pula),
Réljković (Slavonski Brod)

Neki toponimi: Hréljić (Zagreb), Hrȅljin (Rijeka)

Izgleda da je etimologija još uveK upitna iako bih se po sveprisutnosti kladio da je slovenska.







@Mrkalj
u (svezi) kralja, krala cu ti ja dam objasnjenje, ali samo moje licno:D
Kral= Gral
Sveti Gral, vitezovi Okruglog stola;)
Kralj Artur

starofrancuski graal, spanski i portugalski slicno, ali znaci avan ( ono za tucanje)

Kao što vidimo, gral je ustvari kral, kao što i priča kaže. Nismo mi krivi što je naša reč kralj starija od reči Carlo. :hahaha:
 

Back
Top