Ekavica i ijekavica

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
A откуд знaш дa би то "е" требaло бaш тaко дa се читa? У то време није било словa ј...

Kad imaš "vek", a u sličnoj povelji imaš "viek",
stvari su jasne. Evo ikavskih i "iekavskih", njekih:

Tvrtko I. 19.5.1355.
"vičnikom....svezal' po niu riči .."

Ostoja Hrvoju Vukčiću 8.12.1400. "pisano na stolnom'
mistu u Sutisci"

Stjepan Tomaš 3.2.1449. u Vranduku "..u naših' mistih' gdi mu bude.."

U navedenim većinom ekavskim poveljama Stjepana II. Kotromanića
imaš i jekavske oblike.."iniem ...viere.."-dakle, miješano
U drugoj "do vieka viekoma u baštinu i u plemenito ljude'
dubrovačkiem', a našiem draziem pr'jatelem.."

Njačešće su razlikovne riječi vek/viek, vera/viera, a ima i dosta drugih...

- - - - - - - - - -

Neću, nemoj, nisam, nemam se piše zajedno !

U hrvatskom se dopuštaju oba oblika, a ja pišem
odvojeno (kao, n.pr., Krleža).
 
natpis001.jpg


Iz spomen natpisa Stefna Lazarevica.. Jasno se razlikuje JAT od slova i glasa E...

Tacno se vidi jasna razlika izmedju Ѣ i E.. Tacno tamo dje je i danas E, tu je i onda bilo. Takodje i kod slova Ѣ jasna je razlika. Npr. вьсѣмь, sto znaci svim, na ruskom i danas всем (vsjem).. onda земли i зетскому ... jasno je da je u pitanju slovo/glas E a ne ѣ.. a suprotno tome врѣме (vrjeme - ѣ i E) .. dje je E e, a ѣ je opet E ... ili nije? Onda всѣхь .. jasno je da je u pitanju vsjeh kao i dan danas na ruskome a ne vseh ... zatim на мѣстѣ (na mjestje kao sto je i na ruskome dan danas) , лѣту (ljetu), мѣсеца (mjeseca ... dva razlicita znaka za isto slovo/glas)?
 
No, evo nekih iz Dubrovnika i Bosne, od srpskih pisara koji su školovani
u Srbiji i sl.: dobrim dijelom ekavska, od Stješpana II. Kotromanića
Dubrovčanima 15. 8. 1332. i 15.2. 1333.
U prvoj ima "ban Stepan", "veke...veru...verovana".

Stepan ili stjepan, kolko je to ustvari bitno? Rijec nije izvorna nego je dosla iz grckog jezika "stefanos". Da li su je pojedini pisci pisali ovako ili onako, prije ce biti zbog blizine izvornog pisanja grcke rijeci nego da li je ijekavica ili ekavica. Rijec je strana.
U isto vrijeme, zbog uticaja grckog jezika preko crkve, rijec tisuca koja se do tad koristi istisnuta je od grcke rijeci hiljada.

Odje je neko spomenuo rijec "kruh". To je izvorno slovenska rijec a znacila je kruh bez kvasca - krhak, koji se kruni... Rijec hljeb je dosla iz njemackog jezika. O ovome sam pricao sa nekim Poljacima i Rusima... koji su mi to pojasnili i rekli da je to stara rijec koja se vise ne koristi.
 
Poslednja izmena:
Pogledajte prilog 303433

Iz spomen natpisa Stefna Lazarevica.. Jasno se razlikuje JAT od slova i glasa E...

Tacno se vidi jasna razlika izmedju Ѣ i E.. Tacno tamo dje je i danas E, tu je i onda bilo. Takodje i kod slova Ѣ jasna je razlika. Npr. вьсѣмь, sto znaci svim, na ruskom i danas всем (vsjem).. onda земли i зетскому ... jasno je da je u pitanju slovo/glas E a ne ѣ.. a suprotno tome врѣме (vrjeme - ѣ i E) .. dje je E e, a ѣ je opet E ... ili nije? Onda всѣхь .. jasno je da je u pitanju vsjeh kao i dan danas na ruskome a ne vseh ... zatim на мѣстѣ (na mjestje kao sto je i na ruskome dan danas) , лѣту (ljetu), мѣсеца (mjeseca ... dva razlicita znaka za isto slovo/glas)?

Prave srpske povelje općenito dobro
čuvaju jat (iako ima iznimaka, nu to bi trebalo jasnije
zagledati). S druge strane, bosanske i dubrovačke
dosta brzo pokazuju pučki govor, te se taj sloj probija
kroz leksik pisara od kojih su njeki bili školovani
u srpskim kancelarijama.

Nije teško vijdti to u spisima u Monumenta serbica, dostupnima
na scribd-u i drugdje, gdje s ejat gubi i vidi s ejasan ikavski govor.
N.pr., str. 272, pismo Ostoje 4.12. 1409:
"Stipan'..svit' ..ukripis'mo..lito..."

Sandalj-sljedeća povelja.
"prid ...bez'grišni...vsimi.."

Generalno, nema potrebe mudrovati oko jata, nego
se vidi iz prijegleda tekstova koje je slovo upisano gdje jat bi trebao biti, a nije.

Ako je "e", onda se čita kao e, jer
fonetika južnoslavenskih jezika nije kao ruska-
što je dovelo do zabuna u 18. st., pa su njeki pisci kao Orfelin rusificirali
jezik i pisali "ruski jekavski" (koji nema
veze s jatom u južnoslavenskim izgovorima).

Ako je "i", čita se kao i,
a jekavski jat se pisao uvijek kao "ie" (kad se tako
upisivao), uključiv i latinicu, jer je slovo /j/ prodrlo
u latinicu tek oko 1600.
https://en.wikipedia.org/wiki/J
Zato je, recimo, Marin Držić uvijek pisao -ie- (na latinici,. naravno):
liepo, iezik, miesto, dielo, iedan,...
 
Stepan ili stjepan, kolko je to ustvari bitno? Rijec nije izvorna nego je dosla iz grckog jezika "stefanos". Da li su je pojedini pisci pisali ovako ili onako, prije ce biti zbog blizine izvornog pisanja grcke rijeci nego da li je ijekavica ili ekavica. Rijec je strana.
U isto vrijeme, zbog uticaja grckog jezika preko crkve, rijec tisuca koja se do tad koristi istisnuta je od grcke rijeci hiljada.

Odje je neko spomenuo rijec "kruh". To je izvorno slovenska rijec a znacila je kruh bez kvasca - krhak, koji se kruni... Rijec hljeb je dosla iz njemackog jezika. O ovome sam pricao sa nekim Poljacima i Rusima... koji su mi to pojasnili i rekli da je to stara rijec koja se vise ne koristi.

Stipan dolazi najčešće u paketu s prid, vrime, lito, misec,..pa se očito radi o ikavskom izgovoru.
 
Nije to neko zlatno pravilo. "Stefanos" ili stefanos se od izvornog javlja u raznim oblicima, zavisno od pisca, jos od preuzimanja tog naziva od Vizantije. Nijesam se ozbiljnije bavio time, kako je tu rijec ko pisao, pa pisem samo po sjecanju dje sam na nju usput naisao.

Pa rekao bi da ruska fonetika je vazna u utvrdjivanju izvornog glasa jat jer tamo je oduvijek bila i najveca masa slovenskog naroda. Zatim Poljaci, Cesi, Slovaci i Luzicki Srbi, sve se to mora uzeti u obzir.
Primjer sorabskog jezika Luzickih Srba ... clovjek, vjetr, vjecer, djeco, rjeka, sljedi itd.
 
Primjetio sam jos ranije da pojedini sa foruma ijekavicu smatraju nesrpskim pismom, neko mi je jedanput čak skrenuo pažnju da naučim srpski ... ali mislio sam da je to stvarno neki izrod i da je takvih malo, ali evo skoro naletih na temu gdje piše između ostalog da se Srbi truju ijekavicom, ajde i tu mogu uzeti u obzir da se radi o pojedincu koji nije dovoljno izučio svoj jezik pa se malo zaletio grlom u jagode, ali onda vidim da neki -nenacionalisti- govore kako im i ne smeta to tuđe pismo toliko ... niko kao što vidim od vas iz Srbije nije skrenuo pažnju da je su ijekavica kao i ekavica dva dijalekta štokavskog narječja kojim pišu i govore Srbi.
Ne želim sljedećim staviti ijekavicu iznad ekavice, ali sam tvorac našeg jezika Vuk S. Karadžić je pričao ijekavicom i u prvoj fazi njegove reforme je prvo prihvaćeno ijekavsko zatim ekavsko narječje.
Mi smo isto u osnovnoj školi još kod učitelja jednim danom pisali ekavicom ...
Doduše ja ne znam da li je u skorije vrijeme nekim političkim igrama izbačena kod vas ekavica iz književnog jezika, ali bi me začudilo, ali to bi bilo baš skorije, jer ovi forumaši su vjerujem stariji od 4 godine a kući imam jedanaesto izdanje naše gramatike od 2008 pisano ekavicom koje potvrđuje ovo što pričam - a eto to bi taman dalo povoda susjedima da pričaju kako je njihov štokavski dijalekt stariji nego naš.
Ovo priznaćete nije za književnost jer bi tamo dobio odgovore tipa - Bravo Kolumbo

Ovo je Srbija i ovde se piše i govori ekavski. Zamisli kad bi svako brljao dijalektom svoje selendre....
 
Govori se i u Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Makedoniji... Da nije "i to Srbija"? U selendrama su zivili Srbi, a u gradovima Turci, pa otuda i srpski jezik "dijalekat selendre" kojim se i ti nazalost sluzis..

Nisam znao da Bugari i Slovenci govore i pišu srpskim književnim jezikom.... U vojvođanskim gradovima nisu živeli Turci.
 
Poslednja izmena:
Nijesi ti rekao "srpskim knjizevnim jezikom" nego ekavskim... A srpski knjizevni jezik je sredio i dao mu oblik Vuk Karadzic, Srbijanac-ijekavac a ne Vojvodjanin. U juznoj Ugarskoj (a ne Titinoj Vojvodini, koja tad nije ni postojala)... sve do Budima i Peste i Sent Andreje, mogli su se cuti i ekavaki i ijekavski govori...
 
Nijesi ti rekao "srpskim knjizevnim jezikom" nego ekavskim... A srpski knjizevni jezik je sredio i dao mu oblik Vuk Karadzic, Srbijanac-ijekavac a ne Vojvodjanin. U juznoj Ugarskoj (a ne Titinoj Vojvodini, koja tad nije ni postojala)... sve do Budima i Peste i Sent Andreje, mogli su se cuti i ekavaki i ijekavski govori...

Да га је средио, средио га је...
 
Nijesi ti rekao "srpskim knjizevnim jezikom" nego ekavskim... A srpski knjizevni jezik je sredio i dao mu oblik Vuk Karadzic, Srbijanac-ijekavac a ne Vojvodjanin. U juznoj Ugarskoj (a ne Titinoj Vojvodini, koja tad nije ni postojala)... sve do Budima i Peste i Sent Andreje, mogli su se cuti i ekavaki i ijekavski govori...

Ne lupetaj gluposti! Ovde je tema srpski jezik a ne bugarski, ako toliko treba da ti se crta...tuga.
Ne zanima me kako se pričalo pre 200 godina. Sada je književni jezik to što jeste i tačka.
 
Nijesi ti rekao "srpskim knjizevnim jezikom" nego ekavskim... A srpski knjizevni jezik je sredio i dao mu oblik Vuk Karadzic, Srbijanac-ijekavac a ne Vojvodjanin. U juznoj Ugarskoj (a ne Titinoj Vojvodini, koja tad nije ni postojala)... sve do Budima i Peste i Sent Andreje, mogli su se cuti i ekavaki i ijekavski govori...

Ijekavski je UVODJENJE HRVATSKOG JEZIKA (od koga se ne razlikuje) u Srbiju! :rtfm:

To je namerno radio jos Vuk Karadzic koga je finansirao Bec.

U Srbiji se ZVANICNO govori EKAVSKI i pise CIRILICA.

Sve ostalo treba UKLONITI!
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top