Dubrovačka književnost je srpska i bazirana je na kosovskom zavetu!

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Zapnem već na pismu. Znam da se do oko 1400. pisalo i na narodnom govoru, ali onda pod bugarskim utjecajem opet prelazi na crkvenoslavenski.
Е, онда ништа. Услов је да знаш ћирилицу и уз мало пажљивије читање и размишљање могао би сигурно прилично прецизно да преведеш бар 90 посто текста.
Ово што си касније навео роукоу ти је као данашњи слог ру-ку како и ти вероватно изговараш, да је само кратак , брз , изговор руку више би звучало на неку француску реч.
 
Smiješno, recimo tražio sam podugo recimo Slovo ljubve da vidim jezik pjesme, nema šanse, samo prijevodi, za drugo isto tako.
Dakle, Slovo ljubve je pisano na srpskoslovenskom jeziku, srpskoj redakciji staroslovenskog. Ovde sam naveo primere narodnog srpskog jezika Stefana Vladislava i Vuka Brankovića koji su korišćeni u prepisci sa Portom u Stambolu i sa Dubrovnikom. Takođe je narodni jezik korišćen u pravnim aktima kao što je Dušanov zakonik sa ciljem da ga narod razume. Srpskoslovenski je bio jezik učenih, jezik elitne klase. Otud je i umetnički izraz despota Stefana na srpskoslovenskom.

Слово љубве​

Слово любьве,
стихь стефана лазаревича деспота срьбьскаго.​

Стефан деспот,
најслађему и најљубазнијему,
и од срца мога нераздвојноме,
и много, двоструко жељеноме,
и у премудрости обилноме,
царства мојега искреноме,
(име рекавши),
у Господу љубазан целив,
уједно и милости наше,
неоскудно даровање.
Стефань деспоть,
сладчаишомѹ и любьзьнѣишомѹ,
и срьдьца моѥго неѡтлѹчьномѹ,
и много сѹгѹбо вьжделѣньномѹ,
и вь прѣмѹдрости обильномѹ,
царствїа моѥго искрьнѥмѹ,
.їме рекь.,
о господи любьзьное цѣлованїѥ,
вькѹпѣ же и милости нашеѥ,
нескѹдноѥ дарованїе.
 
Е, онда ништа. Услов је да знаш ћирилицу и уз мало пажљивије читање и размишљање могао би сигурно прилично прецизно да преведеш бар 90 посто текста.
Ово што си касније навео роукоу ти је као данашњи слог ру-ку како и ти вероватно изговараш, да је само кратак , брз , изговор руку више би звучало на неку француску реч.
Znam ćirilicu, ali ono je nešto drugačija pa drugačiji pravopis plus ružno pisano švrakopisom kao da je neki prvačić tu učio pisati.
 
Znam ćirilicu, ali ono je nešto drugačija pa drugačiji pravopis plus ružno pisano švrakopisom kao da je neki prvačić tu učio pisati.
Па , ако знаш ћирилицу онда ти је само мало ствар навике и једно 4-5 простих читања да укапираш мало слова која су неуобичајена за модерни фонт ћирилице.
У, има неких које су,додуше за мој укус, баш лепо писане. Типа слова у и р су ми баш лепа.
Ако те интересује, имам читко писани повељу Стефана Првовенчаног Дубровчанима? Кратка је. Препис је веран оригиналу текстом и величином, па можеш да пробаш да прочиташ.
 
Manastir Krka nedaleko od Obrovca sagradjen 1317g a njegov ktitor i graditelj je bio kralj Millutin.
Manastir Krka u blizini Kistanja 25km od Knina sagradjen je 1352g a gradila ga je sestra cara Dušana, Jelena.
Šta to govori? KOliko su Srbi vjekovno na ovim prostorima i to daleko prije najezde Otomanskog carstva. KOliko je samo uništenih književnih djela i spisa koja iz ovih vremena.. a i prije?
 
Znam ćirilicu, ali ono je nešto drugačija pa drugačiji pravopis plus ružno pisano švrakopisom kao da je neki prvačić tu učio pisati.
To nije tema. Tema je da govorni jezik koji jeu porabi kod Hrvata 600 godina i kojeg je ovaj moderni prirodni nastavak, nema korijena u srpskom, pisanom na crkvenoslavenskom. Ne govorim o prerađenim izdanjima, nego o tekstovima tipa onoga kog je izdao Ljubomir Stojanović. I tu je zorno da se radi o drugom i nerazumljivom jeziku kad se preslovi na modernu grafiju. Starocrkvenoslavenski srpske suvrsti, ili po njihovom nazivlju srpskoslovenski, posve je nerazumljiv jezik, osim u segmentima, i tu nema zbora. Srbi nemaju nikakva teksta na jeziku koji nije crkvenoslavenski do 18. stoljeća, a njihove preradbe nemaju veze sa sadašnjim govornim jezikom. Samo treba pogledati izvorne tekstove.
 
Manastir Krka nedaleko od Obrovca sagradjen 1317g a njegov ktitor i graditelj je bio kralj Millutin.
Manastir Krka u blizini Kistanja 25km od Knina sagradjen je 1352g a gradila ga je sestra cara Dušana, Jelena.
Šta to govori? KOliko su Srbi vjekovno na ovim prostorima i to daleko prije najezde Otomanskog carstva. KOliko je samo uništenih književnih djela i spisa koja iz ovih vremena.. a i prije?
Radi se o tipičnoj laži.

 
Radi se o tipičnoj laži.

Svaki ozbiljan srpski arheolog i povjesničar umjetnosti odbacuje te izmišljotine Nikodima Milaša. Nema nikakvog povijesnog zapisa za to, a rimski i gotički ukrasi govore o svemu samo ne osnivanju pravoslavnih manastira u to vrijeme niti je bilo moguće, a jedini sačuvani povijesni izvori spominju tamo pravoslavne svećenike tek od druge polovice 16. i 17. stoljeća.

Što govore te izmišljotine i falsifikati u kamenu na manastiru Krka? Koliko to govori o čitanju znanosti i statusu znanstvenika u Srbiji? Koliko su samo djela, spisa, kamenih natpisa, crkava, samostana te čak i mauzolej hrvatskih kraljeva uništili zajedno s Turcima s kojima su došli? Narod koji izvrče sve opačke naglavačke.
 
Screenshot_20230831_202801_Chrome.jpg

Screenshot_20230831_202817_Chrome.jpg

Screenshot_20230831_202851_Chrome.jpg
 
Svaki ozbiljan srpski arheolog i povjesničar umjetnosti odbacuje te izmišljotine Nikodima Milaša. Nema nikakvog povijesnog zapisa za to, a rimski i gotički ukrasi govore o svemu samo ne osnivanju pravoslavnih manastira u to vrijeme niti je bilo moguće, a jedini sačuvani povijesni izvori spominju tamo pravoslavne svećenike tek od druge polovice 16. i 17. stoljeća.

Što govore te izmišljotine i falsifikati u kamenu na manastiru Krka? Koliko to govori o čitanju znanosti i statusu znanstvenika u Srbiji? Koliko su samo djela, spisa, kamenih natpisa, crkava, samostana te čak i mauzolej hrvatskih kraljeva uništili zajedno s Turcima s kojima su došli? Narod koji izvrče sve opačke naglavačke.
Naravno, no to je tipično njihovo skretanje s teme.

Tema je jezik.

Jezik je starocrkvenoslavenski koji postoji u više redakcija, među inima i u hrvatskoj (osim bugarske, ruske, srpske itd.).

I taj je jezik potpuno nerazumljiv i nalik je ruskom. Staroslavenski je hrvatskomu nješto razumljiviji, no crkvenoslavenski je nebulozis. Tu se tu i tamo nešto razumije, inače praktički ništa, samo istrgnuti segmenti. Dosta je pogledati primjere hrvatskog crkvenoslavenskoga, i tu nješto može razumijeti jedino njetko tko zna ruski. I to sporadično.
Inače- ništa.

Isto je sa srpskom redakcijom, tzv. srpskoslovenski, kao i drugim recenzijama.

 
Manastir Krka nedaleko od Obrovca sagradjen 1317g a njegov ktitor i graditelj je bio kralj Millutin.
Manastir Krka u blizini Kistanja 25km od Knina sagradjen je 1352g a gradila ga je sestra cara Dušana, Jelena.
Šta to govori? KOliko su Srbi vjekovno na ovim prostorima i to daleko prije najezde Otomanskog carstva. KOliko je samo uništenih književnih djela i spisa koja iz ovih vremena.. a i prije?
Imali smo nedavno temu o tom manastiru i 1317. i godine prije druge polovice 16.st. su dokazane kao bajke.
Blesavi je uopće o tome opet početi.
 
Па , ако знаш ћирилицу онда ти је само мало ствар навике и једно 4-5 простих читања да укапираш мало слова која су неуобичајена за модерни фонт ћирилице.
У, има неких које су,додуше за мој укус, баш лепо писане. Типа слова у и р су ми баш лепа.
Ако те интересује, имам читко писани повељу Стефана Првовенчаног Дубровчанима? Кратка је. Препис је веран оригиналу текстом и величином, па можеш да пробаш да прочиташ.
Možeš postaviti, ali već ovo što je do sada postavljeno od srpskih primjera onovremenog jezika vidljivo je da nema veze sa dubrovačkim govorom i jezikom njihove književnosti pogotove rane koja prepletena čakavskom ikavicom.
 
Možeš postaviti, ali već ovo što je do sada postavljeno od srpskih primjera onovremenog jezika vidljivo je da nema veze sa dubrovačkim govorom i jezikom njihove književnosti pogotove rane koja prepletena čakavskom ikavicom.
Јел има шта из Дубровника на народном језику из 13-14-15-ог века?
 
Јел има шта из Дубровника на народном језику из 13-14-15-ог века?

Blaženi čas i hip​

Blaženi čas i hip najprvo kad sam ja
Vidil tvoj obraz lip od koga slava sja.
Blažena sva mista kada te gdi vidih,
Dni, noći, godišta koja te ja slidih.
Blažen čas i vrime najprvo kada čuh
Ljeposti tve ime kojoj dah vas posluh.
Blažene boljezni ke patih noć i dan
Cić tvoje ljuvezni za koju gubljah san.
Blaženi jad i vaj ki stvorih do sade
Želeći obraz taj sve moje dni mlade.
Blaženo vapinje kad ime tve zovih
I gorko trpinje u željah kad plovih.
Blažen trak od uze ljuvene u kojoj
Stvorih plač i suze, želeći da sam tvoj.
Blažena ljepos tva, blažena tva mlados,
Pokli se meni sva darova za rados.

Šiško Mencetić, rođen u Dubrovniku 1458.
 
Možda ovako nešto je bliže dubrovačkom govoru jer je pisano štokavskom ijekavicom iz 16. stoljeća
Pogledajte prilog 1403083Pogledajte prilog 1403084
Ovo je blisko, no odstupa od prave dubrovačke proze koje ima u izobilju u liturgijskoj književnosti još od oko 1350. (ako je datacija točna), pa do 17. st. Ovo je više srpski ijekavski po malim utjecajem dubrovačkog, ali uz ostatak ckrsl. Ekavizam je atipičan za dubrovačke ekavizme.

https://hrcak.srce.hr/file/335710

lekcionari.png


 

Back
Top