Dubrovačka književnost je srpska i bazirana je na kosovskom zavetu!

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Netacno. Pitanje je isto kao tvoje. Ti pitas je li zivio 800 godina, Dakle tebi je bitno da je onaj ko je pisao zivio u vrijeme kada je zapisano.
Medjutim ti ne znas da pisac nije zivio u vrijeme kada je zapisanon nesto u Knjizici o Gotima. Ti predpostavljas da nije iz predraduda. Dakle tebi KoG nije primaran iz predrasuda.

Ne, ne pitam se. Ne ulazim u autora uopšte, kao što rekoh. To pitanje uopšte ne otvaram ja, pokrećeš ga ti iz nekog razloga tvrdeći da je to primarni izvor.

Ne možeš da kažeš kako 'ne znam da nije osoba možda živela 800 godina'. Valjda ne treba objašnjavati zašto?

Pop Dukljanin je sekundarni izvor.
 
Zato što to ti tvrdiš. Ti izjavljuješ da je on primarni izvor, a ne ja.

Pa onda razmisli, kakva je veza izmedju dokaza da je nesto "primarni" izvor i kada je autor zivio.
Onda ces znat zasto si pitao.

Iste stvari koje ne znas za Franacke Anale, ne znas ni za Knjizicu u Gotima. Ali jedan izvor je primaran dok drugi nije. To nije problem istoriografije, to je tvoj licni problem.
 
Pojedinačno gledano najveći problem na ovom potforumu jeste nepoznavanje metodološke kategorizacije. Jedno 60% zabuna i pogreški bi bile izbegnute, samo ukoliko bi se to ovladalo; ukoliko ni osoba razlikovala istorijske izvore, tj. razlikovala između primarnih i sekundarnih izvora, između narativnih (pripovedačkih, tj. tradicije) i dokumentarnih (ostataka) izvora, da se zna šta je izvor, a šta literatura, da se razumeju neke elementarne stavke žanrovske podele između pojedinačnih tipova (npr. šta su specifičnosti žitija, putopisnih memoara ili carskih hrisovulja).

Samo kad bi se te neke elementarne stvari savladale, svaka diskusija bi na ovom forumu nila i značajno smislenija i ne bi bilo ovoliko konfuzija koliko zna da bude.
 
Iste stvari koje ne znas za Franacke Anale, ne znas ni za Knjizicu u Gotima. Ali jedan izvor je primaran dok drugi nije. To nije problem istoriografije, to je tvoj licni problem.

Ma kakav bre lični problem; pa nisam ja uveo termine primaran i sekundarni izvor. :D Nemam ja apsolutno nikakve veze sa tim, jedino deluje da ih ti ne razumeš baš najbolje.

Šta je slučaj sa Velikim franačkim kraljevskim analima, objasnio sam:

Da, zato je to delo nastalo približno vremenu koje opisuje. To je hronika o periodu od 741. do 829. godine. Obuhvata period u iznosu od 89 godina, odnosno ugrubo u okvirima životnog veka. Ljudi koji su to pisali, bili su savremenici tog doba. Primera radi, najstarija verzija hronika je sezala samo do 788. godine, odnonso pokrivala je period od prve 43 godine.

Pa opet, i tu se, pošto se smatra da su dalje od autora, sa velikom rezervom uzima period u razdoblju od 741. do 795. Ozbiljno se uzimaju i prihvataju tek podaci 796-829, koji se smatraju definitivno savremenim.

Primer ti je vrlo loš jerbo se tu radi o, dakle, nečem sasvim drugom.

Možda da bi lakše razumeo, uzmi hroniku Prospera Tirona iz Akvitanije. Ona počinje od Adama i sež edo vandalskog zauzeća Rima 455. godine. Ona za period do 425. godine nije primarni izvor (a jasno je i da je bila napisana u ogromnoj meri na osnovu hronike Jevsevija iz Cezareje). Tironova svetska hronika zauzima formu primarnog izvora (to je ono o čemu sam govorio u kontekstu izuzetaka) isključivo za period 425-455, savremen piscu.

Ovo se ne može primeniti na Dukljaninovo delo.
 
Ma kakav bre lični problem; pa nisam ja uveo termine primaran i sekundarni izvor. :D Nemam ja apsolutno nikakve veze sa tim, jedino deluje da ih ti ne razumeš baš najbolje.

Šta je slučaj sa Velikim franačkim kraljevskim analima, objasnio sam:

Da krenemo od pocetka, prvi dokaz za primarni izvor.
Kako ti znas da je pisac savremenik tok doba ili da nije?
Za Franacke Anale i za KoG.

1692707599798.png
 
Da krenemo od pocetka, prvi dokaz za primarni izvor.
Kako ti znas da je pisac savremenik tok doba ili da nije?
Za Franacke Anale i za KoG.

Pogledajte prilog 1398577

1) Anali su sačuvani u izuzetno velikom broju različitih verzija. Prva verzija seže do 788, druga do 806, treća do 807, četvrta do 813. i peta do 829. godine. Postojanje tih pet hronološki različitih verzija će, tj. svaka naknadno dopunjena, a posebno verzije do 806. i 807. godine, svedoče da su franački anali nastajali sukcesivno; da ih je neko na dvoru, na kraju kalendarske godine, dopunjavao najbitnijim podacima koji su se odvili tog leta Gospodnjeg

2) Najstariji rukopis (u Kelnu) je iz prve polovine IX stoleća, dakle vrlo blizak autografu. Rukopisi su iz tog i približno sličnog perioda, a anali i po jeziku i stilu odgovaraju tom razdoblju, odnosno periodu oko 840. godine.

Te dve činjenice su razlozi zbog kojih pouzdano znamo dotično, kao i zašto je to primarni istorijski izvor, za razliku od Dukljanina.
 
1) Anali su sačuvani u izuzetno velikom broju različitih verzija. Prva verzija seže do 788, druga do 806, treća do 807, četvrta do 813. i peta do 829. godine. Postojanje tih pet hronološki različitih verzija će, tj. svaka naknadno dopunjena, a posebno verzije do 806. i 807. godine, svedoče da su franački anali nastajali sukcesivno; da ih je neko na dvoru, na kraju kalendarske godine, dopunjavao najbitnijim podacima koji su se odvili tog leta Gospodnjeg

2) Najstariji rukopis (u Kelnu) je iz prve polovine IX stoleća, dakle vrlo blizak autografu. Rukopisi su iz tog i približno sličnog perioda, a anali i po jeziku i stilu odgovaraju tom razdoblju, odnosno periodu oko 840. godine.

Pa i nas carski rodoslov je isto tako. Postoji u vise verzija.
A to za kada je datiran prvi uknjizeni rukopos, to nema veze sa savremenosti pisca dogadjajima.
Zato ja kazem, to su tvoji licni pogledi, ali sto se tice istoriografije nema razlike.
 
Pa i nas carski rodoslov je isto tako. Postoji u vise verzija.

Nigde ja nisam napisao da je bitno postoji li više od jedne verzije. Napisao sam da je delo sačuvano u mnogo iteracija, jedna od kojih je dopunjena sa samo jednom jedinom godinom. Dakle, to delo je nastajalo sukcesivno, uživo.

Barski rodoslov je sačuvan u dve verzije, koje se ozbiljno razlikuju. Niti je latinska redakcija nastavak hrvatske, niti obrnuto. Jedno delo je nastalo adaptacijom, ili možda bolje rečeno reimaginacijom, onog drugog (čime je a priori isključeno da se radi o primarnom izvoru, svakako), ili su oba možda i takvom suodnosu njihovom zajedničkom izvoru. Verzije Barskog rodoslova nisu da takve da je neko uzeo, doslovno prepisao i dopisao samo neki delić.

Dakle, ne samo da nije isto, no vrlo malo čega zajedničkog imaju (čak i postoje vrlo krupne žanrovske razlike).

Pa i nas carski rodoslov je isto tako. Postoji u vise verzija.
A to za kada je datiran prvi uknjizeni rukopos, to nema veze sa savremenosti pisca dogadjajima.

Naravno da ima veze. Ako je rukopis iz oko 840. godine, onda je to, svakako, terminus ante quem. Ukoliko su rukopisi iz IX, X I XI stoleća, te jezički odgovaraju tom periodu, uz neke druge spoljašnje indikatore, onda delo apsolutno nikako nije moglo nastati u XIV ili XVIII stoleću. Nastalo je, očigledno, vrlo blizu vremenu koje je opisano. Odnosno, savremeni je, primarni izvor.

Latinska redakcija Barskog rodoslova očuvana je u dva rukopisa, iz sredine XVII stoleća (tj. iz oko 1648. i malo pre 1666. godine), te i u italijanskoj redakciji iz 1601. godine. Hrvatska je u prepisu iz 1546. godine, odnosno latinskom prevodu iz 1510.
 
Poslednja izmena:
Barski rodoslov je sačuvan u dve verzije, koje se ozbiljno razlikuju.

Mi ovde pricamo samo o odredjjenom periodu do izgnanstva Kralja Radoslava u Italiju, dakle samo ono sto je zajednicko i Hrvatskoj Hronici, i LJPD (Vatikan i Beograd) i izdanju Orbinija. Dakle postoji vise od dvije verzije.
To zovemo Knjizica o Gotima.

Nigde ja nisam napisao da je bitno postoji li više od jedne verzije. Napisao sam da je delo sačuvano u mnogo iteracija, jedna od kojih je dopunjena sa samo jednom jedinom godinom. Dakle, to delo je nastajalo sukcesivno, uživo.
.

Tacno, tako je i nastajala nasa carska hronika, nema nikakve razlike sto se tice dokaza za primarni izvor.


Naravno da ima veze. Ako je rukopis iz oko 840. godine, onda je to, svakako, terminus ante quem. Ukoliko su rukopisi iz IX, X I XI stoleća, te jezički odgovaraju tom periodu, uz neke druge spoljašnje indikatore, onda delo apsolutno nikako nije moglo

Nema nikakve veze sa dokazom da je pisac savremenik dogadjaja. Datiranje rukopisa hronike u 11 vijek =koja opisuje dogadjaje u 8. vijeku nema logicku vezu sa savremenosti pisca dogadjaja iz 8. vijeka.
Tako isto i za nasu carsku hroniku. Podrazumjeva se da je savremenik pisao. I to blizak Caru.
 
Miodrag Popović nema "ugled" koji bi trebalo isticati. Bila je gomila karijerista koji su karijeru preko partije gradili antisrbovanjem. Miodrag Popović iz Crne Trave jedan je od takvih. Pripadnik komunističkog pokreta pre rata, kao i njegov brat, Milentije Popović u čijoj se ulici danas nalazi Sava Centar. Ugledan istoričar književnosti je Aleksandar Mladenović.

Dubrovački- 24 izoglose

Zajedno s istočnohercegovačkim (Gacko, Foča, Nikšić, Bileća, Nevesinje,,)- oko 10 izoglosa

Zajedno s južnodalmatinskim i južnohercegovačkim (Metković, Ravno, Čapljina)- oko 20 izoglosa

Zajedno s istočnobosanskim (Kakanj, Vareš, Žepče, ..)- oko 20 izoglosa

Pametnom dosta.
 
Dubrovački- 24 izoglose

Zajedno s istočnohercegovačkim (Gacko, Foča, Nikšić, Bileća, Nevesinje,,)- oko 10 izoglosa

Zajedno s južnodalmatinskim i južnohercegovačkim (Metković, Ravno, Čapljina)- oko 20 izoglosa

Zajedno s istočnobosanskim (Kakanj, Vareš, Žepče, ..)- oko 20 izoglosa

Pametnom dosta.
Mešaš grendmaders i frogs, porediš dijalekatsku kartu druge polovine XX. veka sa dobom renesanse. Prejako... :fdlan:

Al dobro, važno je učestvovati...
 
Hrvatski jezik:
Mukla, Kluga, Lobela i Hroberta

Spjegoj in to bokun kjarije.
(Sprehe in to poco clear)

Buta se na banak, ošervoj šoto škafa i agvanta žuju.
(Put se na bank, observe south schelf i acquire zuju.)
Сад га и ти претјерујеш... Комижа је ипак на Вису, подалеко од обале... На копну је ствар другачија, ево види тј. чуј: ;)
 
Hrvatski jezik:
Mukla, Kluga, Lobela i Hroberta

Spjegoj in to bokun kjarije.
(Sprehe in to poco clear)

Buta se na banak, ošervoj šoto škafa i agvanta žuju.
(Put se na bank, observe south schelf i acquire zuju.)
Moram da se ne složim jer ovi na Komiži su Liburni romanizovani italijanskim dijalektima.

Ovo je italijanski sa srpskom gramatikom:

Spjegoj in to bokun kjarije. - Objasni im to malo jasnije.

Italijanska osnova, srpska gramatika: Spiegai (slučajno je isti nastavak za imperativ i drugo lice prezenta indikativa) un po (piu) chiaro (ovde u slovenskom komparativnim nastavkom - (i)je.

Buta se na banak, ošervoj šoto... Buttase alla banca, osservi sotto... Baci se se na klupu, pogledaj ispod...
 

Back
Top