Akhilleus
Ističe se
- Poruka
- 2.569
Šta je postojanje?Šta znači da nešto postoji?Da li je merilo postojanja nečega naše opažanje istog a ako je nešto izvan naše spoznajne moći to znači da to nešto ne postoji?Po čemu smo mi merilo?
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Šta je postojanje?Šta znači da nešto postoji?Da li je merilo postojanja nečega naše opažanje istog a ako je nešto izvan naše spoznajne moći to znači da to nešto ne postoji?Po čemu smo mi merilo?
Znaš I sam koje primedbe imam na perpetum mobile svake prestabilirane harmonije,ali osim toga ,veoma cenim tvoju originalnost I racionalnostAKHILLEUS:
Svest i njenih sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti je POSTOJANJE. Opširnije o tome u mom postu br. 138, na strani 6 u ovoj temi.
Mislim, dakle postojim... je djelimična istina. Istina je samo dok mislim... a kada prestanem da mislim... onda to istina više nije.
Naravno, da je Dekart shvatio da iza procesa mišljanja postoji MISLILAC, ali on kao mislilac nije uspio da izađe izvan razuma i da shvati da se njegovo postojanje ne potvrđuje mišljenjem već prisustvom pažnje samog postojanja (apsoluta) u tom procesu.
Stoga, 'Mislim, dakle postojim' nema tu vrijednost koju joj je Dekart pripisao. Ali bilo kako da je izrekao tu potvrdnost, morao je da je izrekne kroz riječ, misao, te stoga, ta tvrdnja ima vrijednost istine samo u domenu razuma kojim Biće misli. No, samo postojanje se ne potvrđuje procesom mišljenja, ili kako Ljubo smatra, vršenjem radnji. Postojanje se samo Sebi potvrđuje Duhom, Sviješću. Ono je apsolutno, a Svijest, kao njegov duh je apsolutna potvrda, apsolutna istina o postojanju.
JA KOJI JESAM:
Pa, ako se već poziovaš na logiku, trebalo bi da znaš da imenica "postojanje" sama po sebi ne imenuje ništa konkretno. Iza nje ne stoji nikakav konkretan pojam, kao na primer iza imenice: "zemlja", "voda", "vatra", "vazduh", "trava", "ptica!", "čovek" itd. Ove imenice označavaju konkretne pojmove. Ti pojmovi su uvek neke čulno opažljive i iskustveno proverljive stvari, pojave ili radnje i za sve njih, ma koliko one brojne bile, možemo reći da na neki način POSTOJE. Da li shvataš razliku? Ni za jednu tu stvar se ne može reći da je ona POSTOJANJE, već samo da POSTOJI. Da li shvataš da u svemiru ničeg posebnog i i specifičnog od svih drugih stvari od kojih se svemir sastoji, nema, koje bi mogli imenovati sa imenicom "POSTOJANJE". Imenicu "POSTOJANJE" jedino je ispravno upotrebiti kao ZBIRNU IMRNICU koja obuhvata i imenuje sve različite stvari i pojave od kojih se svemir sastoji. Ali to nam nije ni od kakve koristi ako želimo logički da analiziramo to sveukupno POSTOJANJE, da bi odgovorili na pitanje ŠTA uistinu POSTOJI, KAKO I ZAŠTO. Jer nije moguće logički analizirati POSTOJANJE, da bi saznali istinu o postojanju, već samo stvari, pojave i procese od kojih se POSTOJANJE sastoji koje uistinu POSTOJE.
Dakle, ne postoji POSTOJANJE, već samo stvari, pojave i procesi koji znače POSTOJANJE.
Pa, ako se već poziovaš na logiku, trebalo bi da znaš da imenica "postojanje" sama po sebi ne imenuje ništa konkretno. Iza nje ne stoji nikakav konkretan pojam, kao na primer iza imenice: "zemlja", "voda", "vatra", "vazduh", "trava", "ptica!", "čovek" itd. Ove imenice označavaju konkretne pojmove. Ti pojmovi su uvek neke čulno opažljive i iskustveno proverljive stvari, pojave ili radnje i za sve njih, ma koliko one brojne bile, možemo reći da na neki način POSTOJE. Da li shvataš razliku? Ni za jednu tu stvar se ne može reći da je ona POSTOJANJE, već samo da POSTOJI.
Šta je postojanje?Šta znači da nešto postoji?Da li je merilo postojanja nečega naše opažanje istog a ako je nešto izvan naše spoznajne moći to znači da to nešto ne postoji?Po čemu smo mi merilo?
Ви ми пак не бисте узели за зло ако бих вас питао да можда нисте подложни сну и да, док спавате, не можете мислити да ме видите, да се шетате у овоме врту, да вас сунце обасјава, укратко, да су све ствари, за које верујете да тренутно постоје, сасвим поуздане. Зар у комедијама нисте никад чули онај узвик чуђења: Да ли сам будан или спавам! Како можете бити сигурни да ваш живот није вечни сан и да све оно што мислите да сте помоћу чула научили није обмана сада као и кад спавате?
Декарт "Истраживање истине природним светлом ума"
AKHILLEUS:
Svest i njenih sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti je POSTOJANJE. Opširnije o tome u mom postu br. 138, na strani 6 u ovoj temi.
Naprotiv,postojanje se potvrdjuje upravo procesom ne misljenja i ne vrsenja radnji,kada se izadje van Svesti u podSvest i dalje.
Kada se izadje van svega sto smatramo postojanjem ono dobija svoje pravo znacenje upravo tada a to se moze postici
meditacijom...Ko ovo nije uspeo da dotakne moze tvrditi na ovaj drugi nacin...Svi smo mi rodjenjem blanko papir koji treba
tek ispisati i stvoriti Razum a upravo treba dokuciti ono pre Razuma da bi se postojanje shvatilo uistinu onim sto jeste a to se
ne postize misljenjem i radnjama vec kao sto navedoh ranije upravo suprotno...
Naprotiv,postojanje se potvrdjuje upravo procesom ne misljenja i ne vrsenja radnji,kada se izadje van Svesti u podSvest i dalje.
Kada se izadje van svega sto smatramo postojanjem ono dobija svoje pravo znacenje upravo tada a to se moze postici
meditacijom...Ko ovo nije uspeo da dotakne moze tvrditi na ovaj drugi nacin...Svi smo mi rodjenjem blanko papir koji treba
tek ispisati i stvoriti Razum a upravo treba dokuciti ono pre Razuma da bi se postojanje shvatilo uistinu onim sto jeste a to se
ne postize misljenjem i radnjama vec kao sto navedoh ranije upravo suprotno...
Nisi Ahileju besmrtni razumeo dobro šta govori...Govori o precenjenoj nirvana...Ustvari :iz nirvana vidiš koliko je ovo sve malo značajnoPadneš u nesvest i potvrdiš postojanje.
PS.Razum je samo oruđe uma kojim on shvata i spoznaje svet oko sebe i njegove refleksije u sebi.
Nisi Ahileju besmrtni razumeo dobro šta govori...Govori o precenjenoj nirvana...Ustvari :iz nirvana vidiš koliko je ovo sve malo značajno
I koliko još toga tu može stati...
Vidiš nešto kao zvezdano nebo mogućnosti-to ti ništavilo omogući!
Ti govoriš o 'stvarima', pojavama i procesima, o nečemu što je dio projekcije IZ samog postojanja... a projekcija je u domenu postajanja, dakle sve što si naveo postoji zahvaljujući prisustvu pažnje samog postojanja, apsoluta. Postojanje nema formu, besprostorno je, bezvremeno, je, bestjelesno dakle, totalno je NE-Kretanje. Postojenje je stoga neodređeno odredicama koje se koriste za objekte i predmete. Postojanje JESTE. To je ono što ti nikako ne možeš da shvatiš... jer pokušavaš da ga obuhvatiš logikom... intelektom, što je nemoguće.
Ja i nisam rekao da te 'stvari' i pojave imaju vrijednost postojanja... hahaha ne čitaš... one postoje samo u projekciji samog postojanja.
A naravno da postojanje postoji... hahaha kako drugačije bi postojale sve te postajuće stvari ako u samoj pojavi i njihovoj projekciji
A naravno da postojanje postoji... hahaha kako drugačije bi postojale sve te postajuće stvari ako u samoj pojavi i njihovoj projekciji ne bi bilo prisutno samo postojanje koje uvijek JESTE, dakle postoji prije, tokom i poslije postajuće realnosti, i koje svakoj postajućoj projekciji daje vrijednost nečeš postojećeg.
Imenica 'postojanje' se odnosi na ono-što-jeste, na bit, dakle na veoma konkretni aspet Sebe.
Znači recimo Himalaji ne postoje pošto nemaju svest i sedam psihofizičkih osobina?
Ви ми пак не бисте узели за зло ако бих вас питао да можда нисте подложни сну и да, док спавате, не можете мислити да ме видите, да се шетате у овоме врту, да вас сунце обасјава, укратко, да су све ствари, за које верујете да тренутно постоје, сасвим поуздане. Зар у комедијама нисте никад чули онај узвик чуђења: Да ли сам будан или спавам! Како можете бити сигурни да ваш живот није вечни сан и да све оно што мислите да сте помоћу чула научили није обмана сада као и кад спавате?
Декарт "Истраживање истине природним светлом ума"
Nisam slučajno pomenuo Šredingerovu mačku!SUPERKULER:
Nisam baš razumeo ovaj tekst sa linka Šredingerove mrtvo-žive mačke jer o kvantnoj fizici ne znam mnogo, ali sa stanovišta poznavanja zakona svesti jasno je da postoje dva oblika i pojma mačke - mačka kao sistem i organizam i mačka kao živa svesna tvar koja organizam gradi. Mačka kao živa i svesna tvar nikada ne može da bude mrtva, a organizam, kad se raspadne, može. To podrazumeva da je mačka u trenutku smrti istovremeno i mrtva i živa. Mrtva je kao organizam, a živa je kao tvar koji je mačku kao organizam gradio. Kao na primer što je Jugoslavija kad je umrla istovremeno bila i mrtva i živa. Bila je mrtva kao organizovana državna politička i ekonomska zajednica koja se raspala, a ostala je živa i svesna u ljudima koji su je.gradili. U širem smislu i preciznije, ni jedna organizacija života i rada u svemiru, što važi i za ljudski organizam, nikada nije i ne može da bude uistinu živ i svestan iz razloga što organizacija ne može da ima značenje POSTOJANJA, već uvek subjekti, a to su uvek materijalne svesne čestice koje bilo koju organizaciju svojim kretanjem i radom grade, koje su uvek žive i svesne, bez obzira da li grade neku organizaciju ili ne. Ne znam da li to ima kakve veze sa Šredingerovom mrtvo-živom mačkom ili ne.
Opažajni svet i jeste idealizovan,ali i subjektivno često relativizovan kad je doveden pojedini doživljaj u sumnju kao događaj!Ako ti to razumeš-bog me ubio!"Мислим дакле постојим". Опште позната Декартова изрека која је исто тако опште погрешно схваћена.
Наравно, свако има своје мишљење о њој иако Декартово дело није видео у животу. Нити је уопште видео неко друго филозфско дело . Али нема везе. Сви имају своје ултимативно , просветљено мишљење о томе а све на основу анализе исказа. Анализе појмова "мислим и постојим", То их дакако чини врсним познаваоцима Декартове и врсним познаваоцима филозофије уопште.
Али пустимо безвезњаке и шарлатане, просветљене месије, који се ево са својим безвезаријама и лупетањима појавили и на овој теми.
Да се вратимо Декарту.
Као што рекох раније овај његов цитат можда најасније упућује и објашњава на шта се односи и из којих контемплација извире изрека "Мислим дакле постојим"
На овај начин Декарт је наслутио идеалитет опажајног света. И изразио сумњу у реалност истог пронашавши уједно нешто у шта не сумња.
Једноставно се дакле запитајте да ли је живот сан. При чему ћете се сусрести са нечим што не спада у то питање. Што није део сна већ што исти сања , што не можете опазити, појмити, додирути, али у шта сте једино апсолутно сигурни да постоји.
"Мислим дакле постојим". Опште позната Декартова изрека која је исто тако опште погрешно схваћена.
Наравно, свако има своје мишљење о њој иако Декартово дело није видео у животу. Нити је уопште видео неко друго филозфско дело . Али нема везе. Сви имају своје ултимативно , просветљено мишљење о томе а све на основу анализе исказа. Анализе појмова "мислим и постојим", То их дакако чини врсним познаваоцима Декартове и врсним познаваоцима филозофије уопште.
Али пустимо безвезњаке и шарлатане, просветљене месије, који се ево са својим безвезаријама и лупетањима појавили и на овој теми.
Да се вратимо Декарту.
Као што рекох раније овај његов цитат можда најасније упућује и објашњава на шта се односи и из којих контемплација извире изрека "Мислим дакле постојим"
На овај начин Декарт је наслутио идеалитет опажајног света. И изразио сумњу у реалност истог пронашавши уједно нешто у шта не сумња.
Једноставно се дакле запитајте да ли је живот сан. При чему ћете се сусрести са нечим што не спада у то питање. Што није део сна већ што исти сања , што не можете опазити, појмити, додирути, али у шта сте једино апсолутно сигурни да постоји.
Ne znam zasto je Dekartova izjava " Mislim, dakle, jesam " opste pogresno shvacena ? Sta tu ima da se pogresno razume ?
Meni se cini da ti smestas Dekarta u Prokrustovu postelju , onu koju si mu ti namenio zarad opravdanja " tvoje " filozofije, pa zbog toga i tvoja tumacenja idu drugim putem.
Ti navodis ovde Dekarta iz malo kome poznatog spisa " Istrazivanja istine prirodnim svetlom uma ".
No, to isto Dekart govori i u svojim poznatim delima, Rasprava o metodi, Principima filozofije, ili svojim Meditacijama, npr.
Dakle, nista novo. Osim tvog tumacenja i teznje ka drugacijem tumacenju Dekarta. Ali i to nije novo, ta tvoja teznja.
No, da li Dekart bas govori o tome tako kako ga ti tumacis ?
Meni se cini da tamo gde Dekart zapocinje - ti zavrsavas !
Nema smisla da se ovde obrazlaze Dekartova tzv. metodicka sumnja , ali valja primetiti da prvi korak njegove metodicke sumnje, u kretanju ka saznanju, zahteva da odbacimo sve sto smatramo da makar i malo podleze sumnji. A tu nisu samo " san i java ", vec i " culni podaci ", " zli demon ", itd., itd.
A to je kod njega prvi korak. Kod tebe je ocito - poslednji, pa izvlacis zakljucke do kojih Dekert nije ni dosao, ni mogao da dodje.
Несамостални философ извештава нас о томе, шта je овај рекао, шта je онај мислио и шта je онда неки други на то приметио и т.д. То он упоређује, оцењује, критизира и тежи на тај начин да дође до истине ; при чему сасвим личи на критичног писца историје. Тако ће он н.п.р. испитивати, да ли je Лајбниц када, за извесно време, био спинозист, и.т.
Шопенхауер
Нереј
Dekart, svakako, nije tezio agnosticizmu, jer rezultat njegove metodicke skepse nije sumnja ( kao kod skeptika ), vec izvesnost ! Jer, ne moze se sumnjati u to ( do toga Dekart dolazi kasnije ! ) da Ja postojim. Ja postoji zato sto misli : " Mislim, dakle, jesam " ( Cogito ergo sum ).
Pravi metafizicki dualizam je nastao kod Dekarta, jer on tvrdi da i duh i telo realno i samostalno postoje.
Otud, posle, podela na idealizam i materijalizam, u zavisnosti od toga koji moment isticu ( materiju ili ideju ).
No, ja ne vidim mogucnost da Dekarta, racionalistu, dualistu, fizicara, obnovitelja ontoloskog dokaza za bozju egzistenciju, itd., smestas u Prokrustovu postelju tvoje filozofije.
Ma koliko se trudio da Dekarta " prekratis " prilagodis i slicno, svojoj filozofiji, tesko kod njega mozes naci opravdanje za sopstveno ( ako jeste sopstveno ) shvatanje filozofije. Bar tako ja mislim. Da pucas u prazno.![]()
Sve ono što na neki način pripada i može da pripada svetu, neminovno je uslovljeno subjektom i postoji samo za subjekt. Svet je predstava.
Ta istina, ni u kom slučaju, nije nova. Ona se mogla zateći već u skeptičkim umovanjima, od kojih je polazio Dekart.
Cogito, ergo sum. Dekart je hteo zapravo da time izrazi veliku istinu, istinu, naime, da neposredna izvesnost pripada jedino samosvesti, to jest subjektivnom, a da objektivnom, to jest svemu drugom, kao nečem što je uslovljeno samosvešću, pripada samo posredna izvesnost, pa ga zato, budući da je iz druge ruke, treba smatrati problematičnim. Na tome počiva vrednost te tako čuvene postavkе
Шопенхaуер
Битно је дакле до којих је закључака Декарт дошао а до којих није. И то је по теби изгледа једино битно у овој теми. Када ето јасно рашчистимо до којих је закључка Декарт дошао а до којих није могао да дође, проблем решен.
Опет се по ко зна који пут потврђују ове Шопенхаурове речи које се односе на такве сличне теби:
Наравно да Декарт није имао знања која би га довела до поделе на појаву и ствар по себи. Он је само загребао површину у том правцу. Направио први корак. Тако да он као такав итекако спада у низ филозофа који су нам коначно закључно са Бергсоном разоткрили идеалитет ткз. реалног објективног света.
Наравно разоткрили онима који то могу да разумеју и којима ум није испран материјалистичко пизитивстичким догмама.
Ево неких Шопeнхaурових мисли о Декарту:
Битно је дакле до којих је закључака Декарт дошао а до којих није.
Ево неких Шопeнхaурових мисли о Декарту:
Pa, pogledaj naslov sopstvene teme !
Ako nije bitno za ovu temu do kojih je zakljucaka Dekart dosao, onda si ti omasio vec u naslovu teme.
Inace od tih Sopenhauerovih reci koje stalno navodis, ti si ostao bez svojih reci.Kako to ne uvidjas ?
Da li je tema Sopenhauerove misli o Dekartu ( opet, gde su tvoje misli, zbog Sopijevih ti ostade bez svojih misli - da li i prazne glave ?! ) ?
Onda promeni naziv teme i nazovi je kako prilici, jer nema smisla da se raspravljamo o Dekartu ako je ( za tebe ) Sopenhauer tako neosporiv autoritet, pa jedino njegovo misljenje ( o svemu ) jeste to bitno i sutinsko.
Licno mislim, sto se tebe tice, da treba da otvaras samo teme o Sopenhaueru, jer se ove druge i ovako svode na to.![]()
Koji je ovo circus za dobrog lingvistu,zar treba da ilustrujem?
Šta kaže Šopiekart svojom izrekom zapravo kaže da jedina izvesnost pripada samosvesti!
Neverovatno gađanje rečima koje uopšte ne znaće to što pokušava da im da znaćenja!
Koliko je zavodljiva I prevarna ta igra rečima pokazuje to ,moj Ozi,što ti misliš da je to stvarno tako!
Pazi:stvarno!
Joj,kad sam rekao da je ta Šopijeva indijanska "filozofija" za pod kamijon!![]()
Ne Ozi! Baš u tom I jeste poenta mudrosti Witgensteina:Misli,a naročito apriorne su nastale od reči! To je sprega kakoУмеш ли ти да приведеш свести да је некоме битна истина о свету и животу а не шта су рекли Декарт, Шопенхауер, Јанко и Петко.
Шта су филозофи рекли битно је само у смислу потраге ка истини а не у смислу закључка о њима, о филозофима.
За вас историчаре филозофије ваљда је то јерес. Јер истина о свету и животу је по вама у домену узвишене вам науке а филозофија је ето занимација историјом. Тако ви то схватате.
Уместо лингвистиком за промену почни да се бавиш филозофијом. Речи су ту само средство којим се саопштавају мисли.
Ти мисли скањаш на страну а анализираш речи. То је као када би неком ко ти прстом показује на Месец анализирао његов прст, а Месец ни не приметио.
Pa, pogledaj naslov sopstvene teme !
Ako nije bitno za ovu temu do kojih je zakljucaka Dekart dosao, onda si ti omasio vec u naslovu teme.
Inace od tih Sopenhauerovih reci koje stalno navodis, ti si ostao bez svojih reci.Kako to ne uvidjas ?
Da li je tema Sopenhauerove misli o Dekartu ( opet, gde su tvoje misli, zbog Sopijevih ti ostade bez svojih misli - da li i prazne glave ?! ) ?
Onda promeni naziv teme i nazovi je kako prilici, jer nema smisla da se raspravljamo o Dekartu ako je ( za tebe ) Sopenhauer tako neosporiv autoritet, pa jedino njegovo misljenje ( o svemu ) jeste to bitno i sutinsko.
Licno mislim, sto se tebe tice, da treba da otvaras samo teme o Sopenhaueru, jer se ove druge i ovako svode na to.![]()
A I ti koji si jok bi valjalo da malo proanaliziraš te reči koje tako kinjiš I okrečeš...Dobra opaska.
AKHILLEUS:
"AKHILLEUS:
Znači recimo Himalaji ne postoje pošto nemaju svest i sedam psihofizičkih osobina?"
Ne znači! Himalaji kao deo tela planete Zemlje, su samo oblik organizovanog kretanja i rada čestica svesti, nastali uz pomoć sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti čestica te svesti. Dakle, čestice svesti koje grade telo planete Zemlje, svesne su sebe, kao i planete Zemlje koju grade, na isti način kao što su i ove čestice svesti koje grade naša ljudska tela svesne sebe i ljudskog tela u kojem se nalze i kojeg grade. Jer one su te koje postoje pre svakog ljudskog tela i pomoću svojih fizičkih i psihičkih sposobnosti i svoje svesnosti grade ljudsko telo. A ne obrnuto kao što neki misle, tj. ne stvara čovek svest, već svest stvara čoveka.
Ma razumeo sam da aludira na nirvanu al ona nije to što on kaže,izlazak iz svesti već najviši oblik svesti,stanje potpunog razumevanje sebe i sveta.
Eh, vidiš Ljubo, tako i ja kažem, naime kažem da Svijesti, kao duha postojanja (apsoluta), bez postojanja (apsoluta kojemu je ona ogledalo) ne postoji, Svijest postoji kao nešto sekundarno. Postojanje je primarno, Svijest je odraz postojanja u Sebi, dakle Znanje je o Sebi postojanju. Sviješću, duhom apsoluta, postojanje ZNA da ono jeste, dakle da ono apsolutno i kao apsolut postoji. A za razliku od Svijesti kojom postojanje ZNA SEBE apsolut, Svjesnošću isto postojanje zna šta postaje u projektovanom (OD SEBE) stanju tih Znanja iz Svijesti. Svjesnost je dakle odraz stanja projekcije prema apsolutu.
Stoga i Svijest i Svjesnost postoje jedino zahvaljujući apsolutu, samom postojanju koje sopstvenu postojanost potvrđuje jednim ili drugim duhom.