Casual Observer
Stara legenda
- Poruka
- 78.534
Niko ne spori da su Srbi i Hrvati dva različita naroda, a činjenica da nikakav prevod nije potreban je tvrdoglava.
-
- Popularno:
- Pišanje
- Srbija je razorena nepogodama: Umesto...
- Da li vas je sramota da kažete da nešto...
- Zašto mi ovde ne slavimo Dan pobede...
- Da li ste pitali roditelje, ili babe i...
- Шта сте обележавали јуче?
- Kako ukloniti tremu od devojaka?
- Protesti u Slovačkoj zbog Fica u Moskvi...
- Vučića ponižavaju Vašington, Pariz ali...
- Da li je čudno da ja priđem muškarcu...
Da li su srpski i hrvatski jezik isti ili različiti jezici?
- Začetnik teme Meliot
- Datum pokretanja
- Poruka
- 13.833
Činjenica je da prijevod nije potreban nije isto što i da nije moguć, i to je zorno na svakom tekstu od jedne stranice. U slučaju američkog i britanskog engleskog takav prijevod nije moguć, nego minimalne razlike u pravopisu i 2-3 riječi.
Vlak dolazi u kolodvor u 10 sati.
Voz dolazi u stanicu u 10 časova.
Train arrives in the station at 10 o'clock.
Train arrives in the station at 10 o'clock.
Milan od Gruze
Buduća legenda
- Poruka
- 46.713
Prava nauka ne priznaje postojanje dva naroda i jednog jezika.
Politicka nauka nije nauka.
Politicka nauka nije nauka.
- Poruka
- 13.833
Kaj muž zna kaj je čokolada.
Milan od Gruze
Buduća legenda
- Poruka
- 46.713
S obzirom da si pristrasan, ti nisi u stanju da doneses objektivan zakljucak.
buudala
Stara legenda
- Poruka
- 80.962
Niko ne spori da se hrvatski i srpski ne razlikuju u nekim rečima, ali u suštini to su isti jezici, imaju potpuno istu gramatiku, isto se grade rečenice, imaju iste vrste reči.
Putoprug dolazi u putostaj. (evo ga novi jezik)
Izmišljanje novih reči ne znači i stvaranje novog jezika.
- Poruka
- 61.931
Postoji jedan prost test da li su jezici isti.
Uzmeš normalno, pametno dete od 7 godina i pustiš mu crtani na tom "drugom" jeziku za koji hoćeš da vidiš da li je isti kao i maternji jezik deteta.
Ako dete posle gledanja crtanog ne razume o čemu se radi u crtanom ili se žali da je jezik nepoznat, znači da jezici nisu isti.
Na tom testu ispada da su bosanski, srpski, crnski, gorski, hrvatski isti jezici. Dete može da ne razume pojedinu reč tu ili tamo, ali iz konteksta će začas shvatiti šta je šta, jer razume sve ostalo. Na ulici u toj stranoj zemlji će se lako sporazumeti.
Na drugu stranu, ako mu pustiš crtani na slovenačkom ili bugarskom, možda će razumeti pojedine reči, ali većinu neće. Dete neće imati utisak da je jezik "isti" kao njegov maternji.
A zašto insistiram da budu deca od 7 godina ne odrasli? Pa zato što su deca pametna, do te dobi već sasvim dovoljno znaju maternji jezik, i potpuno su neopterećena politikom i sranjima, a i vole crtane.
Uzmeš normalno, pametno dete od 7 godina i pustiš mu crtani na tom "drugom" jeziku za koji hoćeš da vidiš da li je isti kao i maternji jezik deteta.
Ako dete posle gledanja crtanog ne razume o čemu se radi u crtanom ili se žali da je jezik nepoznat, znači da jezici nisu isti.
Na tom testu ispada da su bosanski, srpski, crnski, gorski, hrvatski isti jezici. Dete može da ne razume pojedinu reč tu ili tamo, ali iz konteksta će začas shvatiti šta je šta, jer razume sve ostalo. Na ulici u toj stranoj zemlji će se lako sporazumeti.
Na drugu stranu, ako mu pustiš crtani na slovenačkom ili bugarskom, možda će razumeti pojedine reči, ali većinu neće. Dete neće imati utisak da je jezik "isti" kao njegov maternji.
A zašto insistiram da budu deca od 7 godina ne odrasli? Pa zato što su deca pametna, do te dobi već sasvim dovoljno znaju maternji jezik, i potpuno su neopterećena politikom i sranjima, a i vole crtane.
- Poruka
- 13.833
- Poruka
- 13.833
Isto besmislica.
http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4510/1/Diplomski rad KRO_Adam Vuk.pdf
BROJČANE RAZLIKE MEĐU RIJEČIMA HRVATSKOGA I SRPSKOGA JEZIKA
Rezultati analize pokazuju da brojčane razlike između hrvatskoga i srpskoga promatrano na
razini leksemā (i to samo natuknice) iznose 16%. Prilikom provjere rezultata dobivenih
analizom korpusa na nekoliko autentičnih tekstova dobivena je razlika od 12%, što je za 4%
manje, no to nije bilo iznenađenje s obzirom na omjer pojavnica u oba uzorka. Uzorak
korpusa broji 787.278 pojavnica i pokazuje razliku od 16%, dok uzorak tekstova broji 3.437
pojavnica i pokazuje razliku od 12%. S obzirom na to, ali i činjenicu da u analizu nisu
uključene razlike na razini sintakse, naglasne razlike, frazeologija, treba pretpostaviti da
razlike vjerojatno iznose oko 20%.
Na temelju ove analize nešto više od 50% razlika otkriveno je na morfo(no)loškoj razini, a
sljedeće su najbrojnije leksičke s 30%. Najmanje je fonoloških s oko 8% i tvorbenih razlika s
oko 6%. Sintaktičke i pravopisne razlike nisu istraživane. Tvorbeno se hrvatski i srpski sa
65% najviše razlikuju u sufiksima koje koriste, dok ostatak pripada prefiksima. Kad je mjesto
u riječi na kojemu je razlika vidljiva u pitanju, 28% nepodudarnih jedinica razlikuje se
potpuno, oko 64% ima razliku u medijalnome položaju, a tek oko 5% u finalnome i oko 2% u
inicijalnome. S obzirom na broj glasova oko 56% riječi ima glasove više, oko 40% različite
glasove, a tek oko 3% glasove manje.
Analiza je potvrdila prijašnja istraživanja koja su se bavila omjerom samoznačnih i suznačnih
te promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Baš kao što su i dosadašnji istraživači zaključili, udio
samoznačnih pojavnica iznosi oko 55% (95% kada se promatra na razini natuknice), a udio
promjenjivih pojavnica 65-70% (odnosno 85-90% kada je riječ o natuknicama).
Treba istaknuti da je ovo analiza koju još nitko u ovakvome obliku nije obavio. Do sada
objavljena istraživanja bila su usredotočena ponajviše na leksičku razinu, a ostale su jezične
razine bile mahom zanemarivane. Postupak koji se koristio u radu pokazao se stoga iznimno
zanimljivim. On s jedne strane pokazuje da razlike između hrvatskoga i srpskoga nisu samo
leksičke kako se to katkad nastoji prikazati, već da sežu puno dublje u gramatičku strukturu
jezika. S druge se strane pokazalo da slični odnosi postoje i u danskom i norveškom koji
unatoč svojoj međusobnoj razumljivosti uživaju potpuno drukčiji status. Pri tome se
zaboravlja da je jezik kao sredstvo ljudske komunikacije (a naposljetku i identifikacije) toliko
nevjerojatno složen te da se poput živoga organizma mijenja i evoluira i da svakako zaslužuje
da mu se pristupi ozbiljnije od pukoga pobrojavanja leksema.
- Poruka
- 61.931
Reči se malo razlikuju a sintaksa potpuno identična. O tome i govorim.
- Poruka
- 13.833
Rekoh da razumijevanje nije kriterij za odgovor na pitanje jesu li neki govori na nekoj razini jedan ili više jezika.
- Poruka
- 13.833
Rječnik je različit oko 30%, a sintaksa se ne može kvantificirati, no bitno se razlikuje.
To zna svatko tko je prevodio s hrvatskoga na srpski i obratno, budući da se mijenja i poredak riječi, često padeži, frazeologija, itd. Zorno se vidi iz prijevoda sa stranih jezika, jer je lakše, za pozavatelja, prevesti tekst s toga jezika na hrvatski ili na srpski, nego s hrvatskoga na srpski i obratno, budući da to zahtijeva veći napor i posao. Vidjelo se u prijevodu knjige o povijesti umjetnosti Jansona, kog je naklada Stanek iz Varaždina prevela s engleskog na hrvatski, a srpski su krugovo dogovorili sa Stabekom da hrvatski prevedu na srpski. To je učinjeno, i Stanek je izadao na srpskom "Istoriju umetnost". Prevoditelji su rekli da su se više namučili s prijevodom hrvatskoga na srpski, nego da su išli izvorno prevoditi sengleskoga.
To nisu jedan drugom strani/foreign jezici, nego tuđi/alien.
- Poruka
- 61.931
Ako je svrha jezika razumevanje i komunikacija među ljudima, onda je jedini potreban i dovoljan kriterijum za jednakost jezika upravo to - razumevanje čak i BEZ PRETHODNE IZLOŽENOSTI DRUGOM JEZIKU.
Ako je svrha jezika neko dokazivanje neke političke agende, onda možemo reći da je dorćolski srpski sasvim drugi jezik od zemunskog srpskog, jer su Zemunci i Dorćolci dva različita naroda.
Čim pustiš politiku u lingvistiku, odoše stvari u kuratzz.
Poznavatelj - poznavalac
Identificirati - identifikovati
kvantificirati - kvantifikovati
Gde se sintaksa bitno razlikuje kada je potpuno identična? Ne slična nego potpuno identična.
- Poruka
- 13.833
Površno gledanje. Ne postoji nikakva "svrha" jezika. Jezik je i za komunikaciju, i za izražavanje, i za društvenu funkciju, i za osobni izričaj, i za bilo što.
Gorenavedeno je redukcionistički smiješni pristup, kao s Platonovom definicijom čovjeka, što je ismijao drugi grčki filozof (zaboravih mu ime).Platon je definirao čovjeka kao "Dvonošca bez perja". Taj je filozof očrupao pijevca i donio ga, rekavši: "Evo Platonova čovjeka!"
Poslednja izmena:
Postoji i aorist u hrvatskom jeziku? Gramatika takođe ista.
- Poruka
- 13.833
Pogledati knjigu srpskih jezikoslovaca Piper et al. "Južnoslovenski jezici". Tu hrvatski uopće nije obrađen, no uz srpski je napisan dodatak o gramatičkim razlikama izmeđi hrvatskoga i srpskoga, a koji obaseže oko 20 stranica.
Karikaturalni primjer bi bilo "dubokoumno" raspravljanje o rečenici: Evo ga otac! Eno je majka!
https://www.knjizara.com/Sintaksa-savremenoga-srpskog-jezika-Predrag-Piper-110184
Prvo, autori nisu sigurni u identifikaciji padežnih oblika. Tako oni (na str. 309) u primerima tipa Evo ga otac! Eno je majka! “pronalaze” dva akuzativa, mada nijedan imenski oblik nije u akuzativu, nego je zamenički u genitivu, a imenički u nominativu.
Takve konstrukcije uopće ne postoje u hrvatskom jeziku.
Evo ga otac! nije "različit", nego nemoguć u hrvatskom jeziku i nikakva hrvatska sintaksa takav primjer ne bi ni obrađivala.
Umesto ,,eno ga otac" reći češ ,,eno oca" što se takođe koristi u srpskom jeziku.
- Poruka
- 13.833
Rekoh već nešto o karikaturalnom vidu argumentiranja. Osim toga, uzmimo samo lingviste.
Knjiga se zove "Sintaksa savremenoga srpskog jezika". Autori su Piper, Gudurić i ostali. Ugledni jezikoslovci. Knjga je dobila najprestižniju srbijansku nagradu kao jezikoslovno djelo godine.
Onda isto ugledni lingvist Miloš Kovačević kritizira tu knjigu kao posve bezvrijedno djelo, te navodi kako autori pogrješno navode padeže u jednoj malo smiješnoj rečenici.
E pa- toliko i o lingvistima, i o jeziku, i o sintaksi, i o znanstvenosti svega toga.
- Poruka
- 61.931
Postoji, itekako, i to ne samo jedna svrha.
Jedna od primarnih svrha svakako jeste međusobna komunikacija, izražavanje ideja, prenošenje impresija stvarnosti, ali tu je introspektivno mišljenje (razmišljanje), propagacija kulture, isticanje društvenih interakcija i uloga (nije isti jezik doktora i jezik paora, iako je isti jezik), i sl.
U svim ovim kontekstima, tekst na srpskom biće sasvim razumljiv nekome ko zna hrvatski, i obrnuto, čak i ako nije imao prethodnog dodira. Da je u pitanju drugi jezik, to bi bilo ili znatno otežano ili onemogućeno.
O tome su pisali mnogi istaknuti naučnici, Vitgenštajn, Čomski, De Sosir, nemam sad vremena za obimne rasprave, ali strukturalna lingvistika je zanimljiva nauka, a ovaj test dečjeg razumevanja je itekako validan.
Jednom kad odlepiš politiku od jezika, onda lako vidiš da su BHS isti jezici, a da kineski, francuski i finski nisu isti kao BHS jezici.
A ja videh da je slaba argumentacija sa tvoje strane.
Пилипенда
Veoma poznat
- Poruka
- 13.593
Да ли тај влак долази на колодвор по влачном или возном реду?
Откуд у тисућљетној мителеуропској култури турски сат (сахат) умјесто свесловенског часа?
(Да занемарим да су обе реченице потпуно разумљиве и једнима и другима.)
- Poruka
- 61.931
Парона је како фурија аривала ва кужину, тинел вижитала и диље урдинала да се на тавули канбја таваја, дрица масарија пируни, пошаде, ћикарице, бићерини....
