Da li su srpski i hrvatski jezik (i svi ostali, bošnjački i crnogorski) isti ili različiti jezici? Koji su argumenti da su to različiti a koji da su isti jezici? Zanemarimo pismo koje se zvanično koriste u tim jezicima.
-
- Popularno:
- Koje književnike je Ivo Andrić...
- Asimilacija Evrope
- Da li biste prihvatili ponudu Gane ako...
- Hrvatska drzava nastavlja da progoni...
- Neka pogine milion Srba, prolićemo more...
- da li vase supruge mastaju o trojci sa...
- Za čime se najviše žali iz vremena...
- Da li bi pristali da Srbijom vladaju...
- Kolko kilometara putujete samo zarad...
- Zene i borba za ravnopravnost
Da li su srpski i hrvatski jezik isti ili različiti jezici?
- Začetnik teme Meliot
- Datum pokretanja
Kćerka Direktora Cirkusa
Legenda
- Poruka
- 58.325
Ako postoji bošnjački narod može postojati samo bošnjački jezik a ne bosanski, odnosno bosanskohercegovački jezik, kako je puno ime države zapadno od Srbije.Bosanski*
Bošnjački ne postoji
Kćerka Direktora Cirkusa
Legenda
- Poruka
- 58.325
Ne lupetaj. Doviđenja.Ako postoji bošnjački narod može postojati samo bošnjački jezik a ne bosanski, odnosno bosanskohercegovački jezik, kako je puno ime države zapadno od Srbije.
Na Bosanskom!
Ne može jezik da se imenuje po državi koja je dobila naziv po geografskom pojmu (po reci Bosni) već po narodu koji taj jezik zbori (Bošnjaci - bošnjački jezik).
Alter_Ego_
Stara legenda
- Poruka
- 89.095
Молим те, преведи на српски, да и ми са Крстарице можемо да разумемо шта си написала.
Ja big rekao da su srpski i hrvatski (i bošnjački i crnogorski jezik) isti jezici, razlike su tako male da se na osnovu njih ne mogu nazvati različitim jezicima. Hrvatski koristi više slovenskih reči (uglavnom složenica - zrakoplov) za razliku od srpskog koji koristi više pozajmljenica (franc. avion). Srpski-identifikivati, hrvatski - identificirati. U hrvatskom se koristi i skraćeni infinitiv kod građenja vreme (ja ću radit) za razliku od srpskog koki koristi pun infinitiv (ja ću raditi). Mada Hrvati koriste i pun i skraćen infinitiv. Ja bih rekao isti jezici.
1208Letoo
Ističe se
- Poruka
- 2.685
Slicni ali ima razlicitih reci
Već sam u gornjem postu objasnio da hrvatski uglavnim koristi domaće reči za razliku od srpskog koji koristi dosta pozajmljenica. Mislim da to nije dovoljan razlog da se može reći da su to različiti jezici.
Možda ne zna ćirilicu pa čeka da joj Gugl prevede.
Zanš li ćirilicu? To je jedan od preduslova poznavanja srpskog jezika.
- Poruka
- 13.833
Najbolji iskaz zbog čeg hrvatski i srpski nisu jedan jezik (nemogućeg i nepostojećega imena) dao je slavist Leopold Auburger: Percepcija bliskosti rađa iluziju istosti.
Hrvatski i srpski, te bošnjački i crnogorski nisu varijante nekoga policentričnoga jezika.Policentrični standardni jezici kao engleski, francuski, njemački, španjolski...imaju:
1. isto ime kroz povijest
2. temeljno isti pisani korpus
3. kulturno-komunikacijsko zajedništvo kroz povijest, te svijest govornika da govore istim nacionalnim jezikom
4. u bitnom su standardizirani na istom mjestu i u isto vrijeme
Hrvatski i srpski su slični sjevernoindijsko-pakistanskima hindskom i urdskom, koji su bliski jezici, no nisu varijante nekoga jednoga policentričnoga jezika. U oba slučaja slična (ne ista) je jedino organska osnovica standardnoga jezika, u hrvatskom i srpskom slučaju (novo)štokavština, u urdskom i hindskom khariboli dijalekt. No, urdski i hindski nisu "zapravo" khariboli, kao što ni srpski i hrvatski nisu "zapravo" novoštokavski.Za razliku od standardnih policentričnih jezika, kao što je engleski, za hrvatski i srpski ne vrijedi ništa slično:
1. hrvatski se povijesno zvao hrvatski, ilirski i slovinski (uz regionalna imena), a srpski- srpski i slaveno-srpski
2. sve varijante engleskoga imaju isti većinski korpus (Beowulf, Piers Ploughman, Chaucer, Milton, Shakespeare, Locke, ..). Hrvatski i srpski korpusi se razlikuju skoro 100% (s jedne strane Sv.Sava, Dušanov zakonik, Jefimija, Dositej Obradović, Karadžić, ...s druge Baščanska ploča, Vinodolski zakon, Hrvojev misal, Vatikanski hrvatski molitvenik, Marulić, Držić, Vramec, Divković, Kašić, Kačić, Stulić, Mažuranić,...)
3. hrvatski jezik se počinje standardizirati u 16. st., ubrzava jezičnim planiranjem u 17. st., a dovršava u 19. st.; srpski jezik počinje standardizaciju u 18. st. i dovršava u 19. st.
4. ne postoji nikakvo zajedništvo u komunikaciji sve do najnovijega doba. Ni u beletristici, ni u rječnicima, ni u školstvu. Kao što u srpski jezik ne spadaju Hvalov zbornik, Divković, Belostenec, Hektorović, ...Šenoa, Kovačić, Kvaternik, Krleža, Ujević, Ladan...tako u hrvatski ne spadaju Domentijan, Pajsije, Venclović, Laza Kostić, Jovan Ristić, Dobrica Ćosić ni Borislav Pekić.
To su dva međusobno razumljiva jezika, dok se bošnjački, te crnogorski tek kristaliziraju kao zasebni standardni jezici.
Hrvatski i srpski, te bošnjački i crnogorski nisu varijante nekoga policentričnoga jezika.Policentrični standardni jezici kao engleski, francuski, njemački, španjolski...imaju:
1. isto ime kroz povijest
2. temeljno isti pisani korpus
3. kulturno-komunikacijsko zajedništvo kroz povijest, te svijest govornika da govore istim nacionalnim jezikom
4. u bitnom su standardizirani na istom mjestu i u isto vrijeme
Hrvatski i srpski su slični sjevernoindijsko-pakistanskima hindskom i urdskom, koji su bliski jezici, no nisu varijante nekoga jednoga policentričnoga jezika. U oba slučaja slična (ne ista) je jedino organska osnovica standardnoga jezika, u hrvatskom i srpskom slučaju (novo)štokavština, u urdskom i hindskom khariboli dijalekt. No, urdski i hindski nisu "zapravo" khariboli, kao što ni srpski i hrvatski nisu "zapravo" novoštokavski.Za razliku od standardnih policentričnih jezika, kao što je engleski, za hrvatski i srpski ne vrijedi ništa slično:
1. hrvatski se povijesno zvao hrvatski, ilirski i slovinski (uz regionalna imena), a srpski- srpski i slaveno-srpski
2. sve varijante engleskoga imaju isti većinski korpus (Beowulf, Piers Ploughman, Chaucer, Milton, Shakespeare, Locke, ..). Hrvatski i srpski korpusi se razlikuju skoro 100% (s jedne strane Sv.Sava, Dušanov zakonik, Jefimija, Dositej Obradović, Karadžić, ...s druge Baščanska ploča, Vinodolski zakon, Hrvojev misal, Vatikanski hrvatski molitvenik, Marulić, Držić, Vramec, Divković, Kašić, Kačić, Stulić, Mažuranić,...)
3. hrvatski jezik se počinje standardizirati u 16. st., ubrzava jezičnim planiranjem u 17. st., a dovršava u 19. st.; srpski jezik počinje standardizaciju u 18. st. i dovršava u 19. st.
4. ne postoji nikakvo zajedništvo u komunikaciji sve do najnovijega doba. Ni u beletristici, ni u rječnicima, ni u školstvu. Kao što u srpski jezik ne spadaju Hvalov zbornik, Divković, Belostenec, Hektorović, ...Šenoa, Kovačić, Kvaternik, Krleža, Ujević, Ladan...tako u hrvatski ne spadaju Domentijan, Pajsije, Venclović, Laza Kostić, Jovan Ristić, Dobrica Ćosić ni Borislav Pekić.
To su dva međusobno razumljiva jezika, dok se bošnjački, te crnogorski tek kristaliziraju kao zasebni standardni jezici.
a bre Milun
Buduća legenda
- Poruka
- 36.155
djeder recider da neb kabulio. ........na cistom srpskom jeziku.
- Poruka
- 5.394
Procitaj vest na B92 sta se polako na mala vrata gura Srbima.
I na kom narečju se počeo standardizovati hrvatski jezik u 16. veku? Na kom narečju su napisani prvi hrvatski istorijski dokumenti, Baščanska ploča, Istarski razvod?
- Poruka
- 13.833
Hrvatski je počeo implicitnu standardizaciju u 16. stoljeću preko liturgijskih radova na čakavskoj i štokavskoj mješavini (Bernardinov Lekcionar 1495., Zadarski i Korčulanski, prijepisi Andriolića u Trogiru 1586. i Ranjine u Dubrovniku 1507.), a eksplicitnu u djelu Kašića 1604. (gramatika), Mikalje 1649. (rječnik), a ostvaren je u liturgijskim i umjetničkim djelima Divkovića 1611., 1616., Bandulavića 1613., Kašića 1640., Gundulića i prvoj polovici 17. st. itd.
https://hrcak.srce.hr/file/198263
-----------------------------
U hrvatskom se slučaju također može ustvrditi da je standardizacija započela na prijelazu 16. u 17. stoljeće na temelju čakavskoga narječja (sa štokavskim primjesama), prije svega u djelu Bartola Kašića, ali da su poslije posve prevladali štokavski utjecaji. Pri tom se nije radilo o izgradnji različitih standardnih jezika, već o preoblikovanju nastajućega hrvatskoga standarda. Kontinuitet standardnoga jezika uvijek proizlazi iz kontinuiteta kulturne i komunikacijske zajednice kojoj on služi. Zbog toga Radoslav Katičić s pravom naglašava da treba govoriti o štokavskoj stilizaciji hrvatskoga jezika, a ne o štokavskoj dijalekatskoj osnovici. Za sadašnjost hrvatskoga standarda njegova „štokavska osnovica“ nije osobito bitna: ona objašnjava zašto je hrvatski standard toliko sličan srpskomu (i bošnjačkome i crnogorskome), ali ne što on jest, a osobito koju je ulogu odigrao u izgradnji hrvatske nacije i njezine kulturne baštine. Štoviše, naglašavanje dijalekatne osnovice standardnog jezika može stvoriti pogrješnu predodžbu da govornici suvremenih novoštokavskih dijalekata samim time govore standardnim jezikom; kao što svaki standardolog zna, standardni jezik nikomu nije materinskim, on se uvijek mora naučiti u školi
Samo što se govorniku u većem delu Srbije, u celoj Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i u većem delu Hrvatske (Dalmacija i Slavonija) maternji jezik razlikuje od standardog samo u akcentualizaciji, dok je za stanovnike čakavskog i kajkavskog to potpuno nerazumljiv jezik, odnosno potpuno novi jezik koji je domaćr stanovništvo moralo naučiti.
gost 434892
Veoma poznat
- Poruka
- 12.912
Докле год се разумемо у 99% случајева наравно да је то један језик, језички посматрано. Политички, то су 4 језика. Али, ми овде говоримо о говору, тако да је једина права истина да је то један језик
gost 434892
Veoma poznat
- Poruka
- 12.912
- Poruka
- 13.833
Ovo može reći samo netko tko nema pojma o jezičnoj zbilji.
- Poruka
- 13.833
gost 434892
Veoma poznat
- Poruka
- 12.912
Ако је арапски језик исти од магреба до залива, или италијански од сицилије до ломбардије, или немачки од тирола и аустрије и баварске до саксоније, онда је вала и штокавски један језик. Дијалект, имамо још чакавски кајкавски и реално, староштокавски (са македонским), који је такође исполитизиран но да не претерујем, СРБ, БИХ, ХР И ЦГ су један језик
gost 434892
Veoma poznat
- Poruka
- 12.912
99% речи су или исте или разумљиве или се само чешће користе код хрвата али су их и срби или користили или ређе користе (крух,хлаче,тисућа)
I to priča lik na ,,hrvatskom" jeziku i bez titla ja ga sve razumem. Hrvatsko vađenje, ja bih to tako nazvao tu ideju o 100% razumljivosti o čemu ovaj lik priča u klipu.
gost 434892
Veoma poznat
- Poruka
- 12.912
Јако ми је занимљиво како @Urvan Hroboatos пише "стандардним новохрватским" да би у пракси доказао како су у бити различити језици. Чак се добар део хрвата смеје новохрватском. Милион пута сам причао са хрватима, који не фолирају и причају исто као ја
Slične teme
