Da li su kajkavci Hrvati ili zaseban narod?

Ovi jedan:
Ne objašnjava vama mitomančinama :roll:

Jel vidiš da se smatra starijom od ijekavice?
Kliknite za proširenje...
Ikavica je bila na srpskom dvoru u Bosni, a ijekavica na srpskom dvoru u Raškoj. Cela štokavica - srpska.

Pitanje je ZAŠTO (ne kako) je raška ijekavica uzeta za "hrvatski" standardni jezik.

Odgovor:

1759308385939.jpeg

1759308412343.jpeg

1759308436250.jpeg
 
Škutor Kićo:
Pogledajte prilog 1793272
Kliknite za proširenje...

Svako ko nije politički obojen i nacionalno oštraćen zna i vidi di su bile etničke granice nas i njih prije dolaska Osmanlija, a to je otprilike baš po toj liniji koja odvaja istočnu od zapadne štokavice.

History of Serbia - Harold Temperley


"Car Konstantin V. Porfirogenet, ili carski pisar, spominje ove krajeve u traktatu iz desetog stoljeća koji se dotiče Slavena. Djelo, koje nosi ime Konstantina, objavljeno je 953. godine. Smješta Srbe u unutrašnjost moderne Srbije oko izvora Lima. Protezali su se jugozapadno do Tare i Drine, a sjeveroistočno do Ibra i Zapadne Morave.

Dokazi su oskudni i kontradiktorni, ali čini se da nema sumnje da je u desetom stoljeću većina srpske rase bila dobro utemeljena na sjeverozapadnom teritoriju Crne Gore, u Novobazaru, i protezala se sjeverno od "Stare Srbije" uključujući i neke od Šumadijskih planina. Ras, blizu Novibazara, bio je glavni grad, a Ibar istočna granica.


Nigdje nisu dopirali do Beograda ili do Dunava, niti do velike vojne ceste Morave i Vardara. U tim kopnenim područjima, odsječenim od mora i velikih rijeka te zaštićenim brdima od invazije, leži najraniji balkanski dom Srba."



I onda imaju obraza prisvajat ne samo cilu BiH nego i po Hrvatske, a jedva su Drinu prišli :roll:
 
Škutor Kićo:
Cuj bosna srpska. Od kuda amen, evandelje..dok miroslav govori jevandelje?
Kliknite za proširenje...
Pokušaću da ti dam hronološki precizan pregled:



1. Konstantin Porfirogenit (10. vek)​


  • U De administrando imperio (sredina X veka), Konstantin VII opisuje srpske oblasti (među njima i Bosnu) kao deo "srpske zemlje", ali tada nije bilo jasno centralizovane srpske crkve.
  • Hrišćanstvo je na tim prostorima bilo pod misijskim uticajima: iz Dalmacije (latinsko-rimski), iz Dubrovnika, iz Splita i sa druge strane iz Ohrida i Bugarske.
  • Dakle, u Konstantinovo vreme ne postoji jedinstvena srpska crkvena organizacija, nego paralelne misijske zone.


2. 11. i 12. vek – različite orijentacije​


  • Raška (Nemanjići) je sve jače vezana za pravoslavni Ohridski arhiepiskopat.
  • Bosna (u užem smislu) bila je u crkvenoj sferi latinskog Splita i Dubrovnika, a potom se razvija i fenomen "Bosanske crkve".
  • U ovom periodu nema jedinstva između crkve u Raškoj i crkvenih struktura u Bosni.


3. Sveti Sava i autokefalija (1219)​


  • Sava 1219. godine dobija autokefaliju srpske crkve od Nikejskog patrijarha.
  • U okviru nove arhiepiskopije sedišta su u Žiči, a kasnije u Peći.
  • Pod jurisdikciju su stavljene: Raška, Zeta, Hum, Kosovo, Metohija, severna Makedonija – ali Bosna tada nije uključena.
  • Papstvo je i dalje formalno smatralo Bosnu svojom jurisdikcijom (posredstvom Splita, Barija i kasnije mađarskog uticaja).


4. Kasni srednji vek (14–15. vek)​


  • Nemanjići nisu uspeli da u crkvenom smislu vežu Bosnu za svoju crkvu.
  • Bosanska država Kotromanića imala je svoju religijsku posebnost (tzv. crkva bosanska, često u spisima proglašavana za "jeretičku").
  • Tek u kasnom XIV i XV veku, delovi istočne i hercegovačke oblasti pod despotima i kasnije hercegom Stjepanom ulaze u orbitu Pećke patrijaršije.
  • Ali "uža Bosna" (oko Visokog, Travnika, Sarajeva) nikada nije bila čvrsto uključena u jurisdikciju srpske pravoslavne crkve pre osmanskog doba.


5. Osmanlijsko doba​


  • Nakon pada Bosne 1463, Osmanlije reorganizuju pravoslavnu hijerarhiju.
  • Obnova Pećke patrijaršije 1557. stavlja pravoslavne u Bosni i Hercegovini pod Peć.
  • Tek od tog trenutka možemo govoriti o stabilnom crkvenom jedinstvu između pravoslavnih Srba u Bosni i onih u Raškoj/Srbiji.


✅ Zaključak:


  • Od Konstantina Porfirogenita pa sve do pada Bosne pod Osmanlije nije postojalo crkveno jedinstvo između Raške (srpske pravoslavne crkve) i Bosne.
  • Pravo crkveno ujedinjenje može se pratiti tek od osmanskog perioda, posle obnove Pećke patrijaršije 1557.
  • Pre toga, Bosna je bila ili u rimokatoličkoj jurisdikciji, ili pod posebnom "crkvom bosanskom".

 
Škutor Kićo:
Hrvati su dosli 600 i neke a ovaj pise 300 g iza
Granice su se minjale,ratovalo se...
Srbi su isli dotle da su prominili religiju da bi dobili podrsku bizanta
Kliknite za proširenje...

Tih prvih par stoljeća uredno ignoriraju i povijest Bosne im počinje od 10.-11.st. kad im najviše paše. Stoga da ponovimo najbitnije:

"Zemlja uže Srbije stoga je obuhvaćala područje Lima i gornjeg toka Drine, uključujući rijeke Pivu i Taru, dolinu Ibra i gornji tok zapadne Morave."


Eto i Moravu ste dobili šta više oćete? A i ovi zaključak volim pogotovo boldani dio :)


"U tim kopnenim područjima, odsječenim od mora i velikih rijeka te zaštićenim brdima od invazije, leži najraniji balkanski dom Srba."


Tamo gdje Lim ljubi moj Durmitor tamo gdje rođen sam ja :whistling:
 
Ovi jedan:
Tih prvih par stoljeća uredno ignoriraju i povijest Bosne im počinje od 10.-11.st. kad im najviše paše. Stoga da ponovimo najbitnije:
Kliknite za proširenje...
Cak ni tad nisu drzali cilu bih nit su jedini pisali cirilicon

Pojavljuju se još i nazivi: harvacko pismo (Dmine Papalić), rvasko pismo, arvatica, arvacko pismo (Povaljska listina nastala na Braču 1250. godine, dodatak Poljičkom statutu iz 1655.), bosanica (Stjepan Zlatović), bosanska azbukva (Ivan Berčić), bosanska ćirilica (Franjo Rački), hrvatsko-bosanska ćirilica (Ivan Kukuljević Sakcinski), bosansko-dalmatinska ćirilica (Vatroslav Jagić), bosanska brzopisna grafija (Jevfimij Fjodorovič Karski), zapadna varijanta ćirilskog brzopisa (Petar Đorđić), zapadna (bosanska) ćirilica (Stjepan Ivšić), poljičica, poljička azbukvica (u narodu Poljicâ – Frane Ivanišević), serbska slova (Matija Divković).
 
Krishna:
https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Josip_Jović_(redarstvenik)
Prezime Jović je nastalo od Jovo a to je nadimak od Jovan, i jedno i drugo nepostojeće kod Hrvata pokatoličeni Vlaju!
Kliknite za proširenje...
Srbi iz Dalmacije i zapadne BiH sami tvrde da nisu autohtoni tamo nego da su došli iz jekavskih krajeva istočne Hercegovine i Crne Gore uglavnom. Samim tim nemoguće je da su bili pravi izvorni ikavci. Ako i ima nešto malo ikavice kod njih to je samo zato jer su oni preuzeli tu ikavicu od većinskog hrvatskog stanovništva sa kojim su bili okruženi. Kad neki Srbin kod Kupresa, Livna, Vrlike, Sinja, Imotskog priča ikavicu to nije dokaz da su njegovi preci oduvik bili ikavci ili da ikavica pripada Srbima nego on tako priča jer je čuo od komšija Hrvata koji žive sa njim kuća do kuće. To što ti pokušavaš predstaviti je isto kao da ja odselim u Beograd, nakon nekog vrimena počmem govoriti bre, i onda tvrdim da je bre stara hrvatska rič i da pripada u najmanju ruku jednako Hrvatima i Srbima.
 
Lionman:
Srbi iz Dalmacije i zapadne BiH sami tvrde da nisu autohtoni tamo nego da su došli iz jekavskih krajeva istočne Hercegovine i Crne Gore uglavnom. Samim tim nemoguće je da su bili pravi izvorni ikavci. Ako i ima nešto malo ikavice kod njih to je samo zato jer su oni preuzeli tu ikavicu od većinskog hrvatskog stanovništva sa kojim su bili okruženi. Kad neki Srbin kod Kupresa, Livna, Vrlike, Sinja, Imotskog priča ikavicu to nije dokaz da su njegovi preci oduvik bili ikavci ili da ikavica pripada Srbima nego on tako priča jer je čuo od komšija Hrvata koji žive sa njim kuća do kuće. To što ti pokušavaš predstaviti je isto kao da ja odselim u Beograd, nakon nekog vrimena počmem govoriti bre, i onda tvrdim da je bre stara hrvatska rič i da pripada u najmanju ruku jednako Hrvatima i Srbima.
Kliknite za proširenje...
Ja san mu reka samo da pogleda broj hrvat i srba ikavaca. Pametnon dosta
 
Škutor Kićo:
Ja san mu reka samo da pogleda broj hrvat i srba ikavaca. Pametnon dosta
Kliknite za proširenje...
Ma nema njemu pomoći. On je vjerojatno jedan od rijetkih ikavaca Srba i onda mora tu nešto dokazivati da nije Hrvat. Kriza identiteta. Kompleksi. Srbi iz Knina bi ga proglasili ustašom kad bi čuli da priča ikavicu. Umjesto da fino kaže ikavica nema veze sa Srbima i mirna Bosna. Ovako će ga i Srbi i Hrvati zezati.
 
Lionman:
Ma nema njemu pomoći. On je vjerojatno jedan od rijetkih ikavaca Srba i onda mora tu nešto dokazivati da nije Hrvat. Kriza identiteta. Kompleksi. Srbi iz Knina bi ga proglasili ustašom kad bi čuli da priča ikavicu. Umjesto da fino kaže ikavica nema veze sa Srbima i mirna Bosna. Ovako će ga i Srbi i Hrvati zezati.
Kliknite za proširenje...
Propada im onda teorija da su svi stokavci jedna cjelina. Ovi zapadni pricaju kao dalmatinci, ovi istocni ko crnogorci
 
Mrkalj:
Kliknite za proširenje...
korpus tekstova pisanih bosančicom spadaju poglavito sljedeći tekstovi:

spisi bosanskih krstjana, nastali najviše u 14. i 15. stoljeću, arhaičnoga crkvenoslavenskoga izričaja, no protkanoga ikavizmima. Istaknuti su tekstovi Hvalov zbornik i Mletačka apokalipsaepigrafika mramorova/stećaka, nastala ponajviše od 13. do 15. stoljeća. Jezik je mješavina štokavsko-čakavska (šćakavska) i crkvenoslavenska, prevladava ikavski refleks jata i morfološka obilježja miješanoga idiomabosansko-humska diplomatika, često s Dubrovnikom, od 12. do 15. st. Jezik u tekstovima vremenom poprima sve više značajki vernakulara, no zadržava crkvenoslavenski supstrat. Idiom je također šćakavski, štokavsko-čakavski, a jat je uglavnom ikavski, a katkad i jekavskisrednjodalmatinski pravni i historiografski spisi, od kojih su najznačajniji Hrvatska kronika (početak 16. st.) i tekstovi Poljičke republike od 15. do 17. stoljeća, među kojima se ističe Poljički statut iz 1440. Jezik je u tim tekstovima uglavnom čisti narodni, čakavskoga narječjaDubrovački liturgijski spisi (lekcionari, molitvenici, oficiji), najviše u 15. i 16. stoljeću. Najpoznatiji je tekst Libro od mnozijeh razloga, 1520. U tim je djelima jezik narodni, štokavsko-jekavskoga narječja
 
Škutor Kićo:
Niži su i vojvodani od trebinjaca pa sta?
Imas vise plavih hrvatica nego srpkinja pa van to nije kriterij. Koji god strani vlog da san gledao,svi opisuju hrvatice s pjegicama, plavon koson...a srpkinje garave
Kliknite za proširenje...
Pa sta ako smo Srbi garaviji ? Nekima su lepsi garavi nego plavi ili kako mi kazemo žuti. Cak je ponegde to smatrano za ruzno, strano.
Ali to i nije tema
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

M
Da li su Amerikanci zaista bombardovali Srbe u Hrvatskoj za vreme Oluje ili je ipak to laž?
2 3
Odgovora
69
Pregleda
952
radoznao_62
radoznao_62
MOST6
Jesu li se Srbi početkom 1990-ih nadali da će se Hrvati iz Dalmacije prikloniti jugoslavenskoj ideji te tako oslabiti poziciju Zagreba?
Odgovora
9
Pregleda
166
Frontiersman
Frontiersman
M
Da li je Tito najbolji državnik u modernoj istoriji srpskog naroda?
7 8 9
Odgovora
200
Pregleda
2.241
Casual Observer
Casual Observer

Back
Top