Da li su kajkavci Hrvati ili zaseban narod?

Mrkalj:
Kako reče Juraj Križanič Srbljanin?

Juraj Križanić: Srbi mjesto jat imaju ie: tielo, liepo, viera, striela, sieno. Hrvati niti jedan dvoglas nigde ne koriste već vole čiste vokale: e umesto malog jus i i ili e mjesto jat: knez, svet; tilo, lipo, strila; vera, seno.
Kliknite za proširenje...
Nisam u knjigama našao taj citat, a bome ni da se ikada nazivao Srbljaninom.
Kad nemaš argumenata, onda lagiš?
 
Mej bregami:
Ima išta da su Srbi i Bosni pisali na tom govoru pa da ti vjerujemo?
Kliknite za proširenje...
Ima bosanski rjecnik na hrvatskon jer je na scakavskoj ikavici koje nema u komsija

Glavno obilježje rječnika je ikavica, koja se u narodu gornjevakufskog kraja do danas održala. Neke karakteristične riječi u tom rječniku su sljedeće: lino (lijeno), obać (obići), prominit, vitar, procidit, popriko, ždribe, mira, striha, liskovina, drin, bisnit, srist (susresti), bristovina, nidra (njedra), mihur, potriban, pina (pjena), smrika, slipi miš, svitlac, samlit, ujist (ugristi), mličac, srića, prikosutra večeri, briza, hitit, podnožnik, pripelica, mih, mriža, prominut, puca itd. Također se navode i slavenski narodni nazivi za mjesece koji su u ravnopravnoj upotrebi u bosanskom jeziku: siječanj, kolovoz, rujan, studeni i prosinac. [1][2]
 
Mej bregami:
Nisam u knjigama našao taj citat, a bome ni da se ikada nazivao Srbljaninom.
Kad nemaš argumenata, onda lagiš?
Kliknite za proširenje...
Pitpisao se tako u naslovu životnog dela. Narvno, on nije Srbin, nego jezuitski špijun koji se kamuflirao u Srbljanina ne bi li podvalio Rusima uniju kao "Srbljanin"; na našu sreću završio je u Sibirskom gulagu - sreću, jer je tamo napisao životno delo:

1758836742545.png
 
Škutor Kićo:
Ima bosanski rjecnik na hrvatskon jer je na scakavskoj ikavici koje nema u komsija

Glavno obilježje rječnika je ikavica, koja se u narodu gornjevakufskog kraja do danas održala. Neke karakteristične riječi u tom rječniku su sljedeće: lino (lijeno), obać (obići), prominit, vitar, procidit, popriko, ždribe, mira, striha, liskovina, drin, bisnit, srist (susresti), bristovina, nidra (njedra), mihur, potriban, pina (pjena), smrika, slipi miš, svitlac, samlit, ujist (ugristi), mličac, srića, prikosutra večeri, briza, hitit, podnožnik, pripelica, mih, mriža, prominut, puca itd. Također se navode i slavenski narodni nazivi za mjesece koji su u ravnopravnoj upotrebi u bosanskom jeziku: siječanj, kolovoz, rujan, studeni i prosinac. [1][2]
Kliknite za proširenje...
Znam da ima što su Hrvati pisali, nego ne znam za Srbe pa ga pitam .
 
Mrkalj:
Pitpisao se tako u naslovu životnog dela. Narvno, on nije Srbin, nego jezuitski špijun koji se kamuflirao u Srbljanina ne bi li podvalio Rusima uniju kao "Srbljanin"; na našu sreću završio je u Sibirskom gulagu - sreću, jer je tamo napisao životno delo:

Pogledajte prilog 1790166
Kliknite za proširenje...
Znači hoćeš reći da su Rusi jako dobro znali tko su Hrvati i odmah ga prepoznali, poslali u Sibir i dali mu plaću da može na miru pisati.
Ok, to je potvrdio krajem 17.st. grof Tolstoj koji je posjetio Dalmaciji sa Dubrovnikom i detaljno opisao gdje i tko su Hrvati, a gdje i tko su Srbi.
Uglavnom pokopao je srpske fantazije o srpskom Dubrovniku jer da se Dubrovčani identificiraju kao Hrvati.
 
Škutor Kićo:
Imaju samo dokumente di se jedva slominje srbin. Uglavnom je to vlah
Cak ni ime crkve nije srpsko a ni pismoPogledajte prilog 1790176
Kliknite za proširenje...
U pitanju je rad Ahemda Aličića iz 1985. - prevod osmanskih deftera,

1758837930085.png
1758837872515.png

a razlog zašto Srbe Turci nazivaju vlasima objasnio je najbolje Karadžić u Kovčežiću:


Bunjevci može biti da se zovu od Hercegovačke rijeke Bune, od koje su se, kao što se pripovijeda, negda amo doselili; a Šokci može biti da su prozvani podsmijeha radi (od talijanske riječi sciocco), ali danas i oni sami reku npr.: "ja sam Šokac," "ja sam Šokica," kao i Bunjevac, Bunjevka. Kako god što oni zakona grčkoga ove zakona rimskoga zovu Bunjevcima i Šokcima, tako isto i ovi zakona rimskoga i oni zakona turskoga njih zovu vlasima, a osim toga još oni zakona rimskoga u Dalmaciji oko Spljeta i Sinja i rkaćima (ili hrkaćima).

Iz istorije znamo i vidimo da su se u Bosni iznajprije isturčila najviše gospoda, od koje su gdjekoji i do danas stara prezimena svoja sačuvali, kao npr. Kulini, Vidajići, Ljubovići, Brankovići, Todorovići, Filipovići itd. Kad su se gospoda prije razlikovala od svoga prostoga naroda, s kojim su u jednu crkvu išla i iz jedne se čaše pričešćivala, šta je prirodnije nego da se sad, primivši i zakon ne samo sasvijem drukčiji od njihovoga nego i na drugome jeziku i s drugijem pismom, postaraju još većma razlikovati se. Tako oni dojakošnje svoje ime Srbi, koje je sa zakonom hrišćanskijem i s pređašnjijem životom njihovijem vrlo skopčano bilo, ne samo odbace nego im žao budne i raja njihova da se njime diči, i nazovu je vlasima. Kao što su ovi poturčenici prije u hrišćanskome zakonu bili pobožni, tako isto postanu i u turskome, i danas može biti da u cijelome zakonu Muhamedovu nema pobožnijih ljudi od Bošnjaka: to pokazuje i današnja njihova nepokornost Sultan-Mahmutu i mrzost na nj i na njegove nove uredbe i premjene.


Jel jasno, šokadijo hrkaći?
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

M
Da li su Amerikanci zaista bombardovali Srbe u Hrvatskoj za vreme Oluje ili je ipak to laž?
2 3 4
Odgovora
99
Pregleda
1.085
2ličan
2ličan
Nina
Da li je Mata Hari bila nemačka ili čak dvostruka špijunka
Odgovora
5
Pregleda
111
Nina
Nina
M
Da li je Tito najbolji državnik u modernoj istoriji srpskog naroda?
7 8 9
Odgovora
200
Pregleda
2.242
Casual Observer
Casual Observer

Back
Top