Da li preti izumiranje života u Dunavu?

Mi smo do skoro, a skoro je jedva 7 decenija, uglavnom.živeli u sistemu samodovoljnosti, tj u skladu sa prirodom
Seoska populacija navikla da priroda sve sama reguliše.
Generacije i generacije su živele po tom modelu ..I umesto da svoj način života prilagođavamo novom vremenu nama neko nameće nama stran sistem
Zato i imamo ono što ti navodiš

Primer je urbanizam umesto da se staze prilagođavaju populusu arhitekte gledaju da populus prilagode svojoj viziji ..a to ne biva lako i zato svuda neke stazice, prečice.

Zadivljujuća je ta potreba Zapada da nam nametnu svoje uzuse

Posto sam bio i tamo i ovde zapravo sam se zapitao da li taj ceo americki sistem koji je nakaradno nakalemljen na ovaj deo sveta posledica amerikanaca ili je posledica naseg notornog pomodarstva ?

(ni da ne pominjemo tu nekakvu mitologiju - mislim one koji imaju najveceg interesa od toga pa je Mita i Korupa).
 
Srbi su divljaci koji zive od danas do sutra; na svoju decu ne misle zato i rade kako rade, po pitanju svega.
E to sa decom... to je tacno. Cudo jedno kako ovaj narod ne voli svoju decu. Da nam je barem ona indijanska: "mi ne ostavljamo zemlju svojim potomcima, mi je pozajmljujemo od njih."

Da su nam deca dovoljno pametna, pobili bi nas pre vremena.
 
opet iskompleksirane frustrirane i promasene,glupe individue zauzimaju ovaj prostor izbacujuci gluposti i mrznju.ovo je tema :

Da li preti izumiranje života u Dunavu?​

ko nece na temu neka se nosi...
ima toliko prostora na forumu da moze da radi ono sto radi i zagadi prostor,po obicaju.ne s..... oko kuce jer ces da ugazis.idite bre na skupstinu i nenasilno razbijajte zgradu i miliciju.sklonite se bre da vas vise ne registrujemo.sem ako je u okviru teme.
 
Izvor da se stvarno desila ta ekploska katastrofa je na ovom linku: https://www.telegraf.rs/vesti/srbij...vom-u-backoj-palanci-i-potonula-na-dnu-dunava

Evo jos jedan izvor:

U Dunavu se potopio neka barza sa 1000 tona vestackog djubriva. Najverovatnije da se nece ici u akciju spasavanja zivota Dunava i da se nece izvuci ni gram tog djubriva pa sam pitao vestacku inteligenciju sta ce se desiti posto najverovatnije vlast ne zanima ekologija ni najmanje sa zivotom u reci i sa pijacom vodom u Vojvodini:

Pitanje glasi:

Najverovatnije vlast ne zanima ekologija i verovatno se nece ni gram tog djubriva izvuci iz Dunava kakva je tvoja prognoza da li ce se skroz unistiti zivot u Dunavu na teritoriji Srbije i koliko godina ljudi nece moci da koriste vodu iz izvora za pice na podrucju Vojvodine?​

Odgovor je:

Vaša pretpostavka da se neće ništa preduzeti povodom potopljenog đubriva u Dunavu je, iako u nekim situacijama može biti razumljiva, ipak preuranjena. S obzirom na značajnu ekološku opasnost, vjerovatno će biti preduzete određene mjere, iako je teško precizno predvidjeti njihov obim i efikasnost. Zbog toga, umjesto definitivne prognoze o uništenju života u Dunavu i dugoj nemogućnosti korištenja vode za piće, mogu vam pružiti različite scenarije o mogućim razvojima događaja i njihovim uticajima:

Scenarij 1: Brza i efikasna akcija:

  • Relevante institucije brzo reagiraju, organizuju izvlačenje đubriva ili neutralizaciju njegovih uticaja pomoću specijalnih sredstava.
  • Monitoring kvaliteta vode se intenzivira i preduzimaju se dodatne mjere ako je potrebno.
  • Negativni uticaj na ekosistem je minimiziran, sa brzom regeneracijom flore i faune.
  • Korisćenje vode za piće iz izvora, nakon potrebnih analiza i potvrde sigurnosti, može biti moguće u roku od nekoliko mjeseci do godinu dana.
Scenarij 2: Ogrančeno ili sporo djelovanje:

  • Izvlačenje đubriva se vrši djelomično ili sporo, a neutralizacija njegovog uticaja nije potpuna.
  • Eutrofikacija i druge negativne posljedice se javljaju, ali u manjem obimu zbog strujanja Dunava i prirodnih procesa razgradnje.
  • Izvjesno smanjenje bioraznolikosti i ugrožavanje ribljih populacija.
  • Korisćenje vode za piće iz izvora može zahtijevati dodatnu obradu i pročišćavanje tokom dužeg perioda, možda i nekoliko godina.
Scenarij 3: Minimalno ili nikakvo djelovanje:

  • Ne preduzimaju se značajne mjere za izvlačenje ili neutralizaciju đubriva.
  • Značajna eutrofikacija i masovni pomori riba mogu dovesti do ozbiljnog poremećaja ekosistema.
  • Duže razdoblje potrebno za oporavak flore i faune, potencijalno i decenije.
  • Korisćenje vode za piće iz izvora može biti ugroženo na neodređeno vrijeme i zahtijevati alternative izvore ili intenzivnu pročišću.
Važno je imati na umu da ovo su samo mogući scenariji i stvarni razvoj događaja može biti drugačiji. Faktorima koji će uticati na konačni ishod uključuju:

  • Brzina i efikasnost akcije relevantnih institucija.
  • Prirodne karakteristike Dunava, poput strujanja i sposobnosti samoprepčišćavanja.
  • Količina i vrsta đubriva koja je zapravo dostupna u vodi.
  • Meteorološki faktori, poput količine kiše i padalina.
Iz toga proizlazi da uništenje života u Dunavu na teritoriji Srbije, iako moguće u ekstremnom scenariju, nije nužno neizbježno. Međutim, sigurno je da će pojava đubriva imati negativne uticaje na ekosistem i zahtijevaće dugotrajne napore za njegovo oporavljenje. Korištenje vode za piće iz izvora može biti ugroženo, s potrebama za dodatnim pročišćavanjem i potencijalnim traženjem alternativnih izvora.

Preporučujem Vam da pratite izvještaje medija i državnih institucija kako bi ste se informirali o najnovijim razvojima i preduzetim mjerama. To će Vam pomoći da bolje procijenite situaciju i prilagodite svoja ponašanja prema najaktuelnim informacijama.
Kolko gomana beogradjani ubace u dunav svakog dana, ovo djubrivo nista posebno nece da utice na reku.
 
kusto je 1988 godine prosao dunav na madjarskom ledolomcu sa ekipom.cilj je bio da se vidi stepen zagadjenja reke.nesto se secam ,zakljucka da je dunav uspevao da sam sebe "ocisti",pogotovo ispod beograda.uticaj vode,sunca,planktona,algi itd je uspevao da posle 4-5 km od bgd voda bude 2 kateg.danas se situacija drasticno promenila jer je zagadjenje kanalizacijom mnogo vece.ucestvovao sam u uzimanju uzoraka ribe i testiranju na radio-nukleide oko vince.velike promene se odvijaju na dunavu ispod bgd-a.to je uzrokovano usporom toka zbog djerdapa i glavna promena su veliki nanosi finog mulja koji dozvoljavaju bujanje barskog rastinja.isto vazi i za riblje vrste.neke su se povukle a neke kao sljivar i skobalj,tolstolobik rastu u velikom broju.a sta mislite koliko su duboki nanosi mulja pre djerdapa1 van plovnog puta.sta mislite kad gledate onu ogromnu akumulaciju koliko ima vode a koliko mulja.kako se resiti tog mulja.to izmuljivanje je dugotrajan proces i ugrozava reku ispod brane.
 

Šesnaest teremoelektrana na ugalj Zapadnog Balkana ispušta više sumpor dioksida nego svih 250 termoelektrana na ugalj Evropske unije. Najveći zagađivači su u Bosni i Hercegovini i Srbiji.Kako je živjeti u njihovoj blizini? Zašto se ne koristi instalirana oprema za prečišćavanje zraka? Postoje li planovi kako ispuniti preuzete obaveze o smanjenju zagađenja zraka? Koliko daleko ono putuje i ko sve osjeća posljedice?
 
kusto je 1988 godine prosao dunav na madjarskom ledolomcu sa ekipom.cilj je bio da se vidi stepen zagadjenja reke.nesto se secam ,zakljucka da je dunav uspevao da sam sebe "ocisti",pogotovo ispod beograda.uticaj vode,sunca,planktona,algi itd je uspevao da posle 4-5 km od bgd voda bude 2 kateg.danas se situacija drasticno promenila jer je zagadjenje kanalizacijom mnogo vece.ucestvovao sam u uzimanju uzoraka ribe i testiranju na radio-nukleide oko vince.velike promene se odvijaju na dunavu ispod bgd-a.to je uzrokovano usporom toka zbog djerdapa i glavna promena su veliki nanosi finog mulja koji dozvoljavaju bujanje barskog rastinja.isto vazi i za riblje vrste.neke su se povukle a neke kao sljivar i skobalj,tolstolobik rastu u velikom broju.a sta mislite koliko su duboki nanosi mulja pre djerdapa1 van plovnog puta.sta mislite kad gledate onu ogromnu akumulaciju koliko ima vode a koliko mulja.kako se resiti tog mulja.to izmuljivanje je dugotrajan proces i ugrozava reku ispod brane.
Ja sam gledao sa obale, žak kustou su izrasle plovne kožice kada se okupao tu negde kod beograda.

Inače se nekada kopao pedak iz rečnog korita i koristio za gradnju a danas se uvozi kineski. Valjda ti je sad jasnije otkud mulj i usporenje reke?
 

Šesnaest teremoelektrana na ugalj Zapadnog Balkana ispušta više sumpor dioksida nego svih 250 termoelektrana na ugalj Evropske unije. Najveći zagađivači su u Bosni i Hercegovini i Srbiji.Kako je živjeti u njihovoj blizini? Zašto se ne koristi instalirana oprema za prečišćavanje zraka? Postoje li planovi kako ispuniti preuzete obaveze o smanjenju zagađenja zraka? Koliko daleko ono putuje i ko sve osjeća posljedice?
Postojali su stari i jednostavni sistemi koji su odlično prečišćavali te izduvne gasove iz termoelektrana ali su uništeni kako bi se instalirali preskupi na kredit ne tako preterano boljeg učinka.

Zato se trujemo neprekidno u demokratiji zbog profita i ekstraprofita.

I taj kapetan je rknuo u most jer kompanija neće da plati trojicu kapetana kako bi se pokrilo 24h radno vreme plovidbe. Zato ćemo ida pocrkamo od otrova koje švabe vuku.
 
Ja sam gledao sa obale, žak kustou su izrasle plovne kožice kada se okupao tu negde kod beograda.

Inače se nekada kopao pedak iz rečnog korita i koristio za gradnju a danas se uvozi kineski. Valjda ti je sad jasnije otkud mulj i usporenje reke?
Kad ga s.e.r.e.s bas ga s.e.r.e.s. Ko bre uvozi pesak iz Kine? Daj ime i prezime firme, koliko se uveze i za koju kintu pa za koliko se prodaje na sljunkarama m3 peska i videces da lupas, kao po obicaju, najvece gluposti. Ti si Ludi Nasta ovog foruma.

Pesak i mulj nisu isto, pesak je po sastavu silikatnog (SiO2) sastava, mulj je glinovitog i organskog sastava. Pesak se iskopava iz ravnicarskih vodotokova na mestima gde se talozi i ispira, na recnim adama Dunava, Save, Tise i Morave. Niko normalan ga ne bi uvozio iz Kine, ne zato sto je tamo skup nego zbog transporta. Totalno idiotska tvrdnja.
 

Šesnaest teremoelektrana na ugalj Zapadnog Balkana ispušta više sumpor dioksida nego svih 250 termoelektrana na ugalj Evropske unije. Najveći zagađivači su u Bosni i Hercegovini i Srbiji.Kako je živjeti u njihovoj blizini? Zašto se ne koristi instalirana oprema za prečišćavanje zraka? Postoje li planovi kako ispuniti preuzete obaveze o smanjenju zagađenja zraka? Koliko daleko ono putuje i ko sve osjeća posljedice?
Koristi se oprema za preciscavanje vazduha, u saradnji sa EU ( i finansijsku pomoc) su u TE Obrenovac i Kostolac ugradjeni precistaci koje su zajednicki uradile srpske i poljske kompanije. Poljaci su cak godinama imali svoj inzenjering office na Novom Beogradu. Znam o tome jer su 2 moja druga iz razreda u gimnaziji radili kod tih Poljaka.

Problem je sto su lezista uglja, lignita, na obodu panonskog basena, Kostolac i Lazarevac puna uglja sa visokim % sumpornih oksida. Prerada i hemijsko odstranjivanje tog sumpora iz tolike kolicine uglja je totalno neekonomicno i tehnoloski tesko ostvarljivo pa bi sa ekoloske strane bilo bolje napustiti prouzvodnju elek.energije iz tog uglja. Ali bi iz ekonomske perspektive to bilo samoubistvo za Srbiju, +60% struje se proizvodi iz uglja pa bi samo postepeno prelazenje u periodu od 15-tak godina na recimo izgradnju nuklearne elektrane to moglo da se izvede. Srpske vlade kupuju socijalni mir jeftinom elektricnom energijom a da su pri tome svi svesni da je sever Srbije totalno zatrovan od termoelektrana i rudnika lignita, i vlasti i narod su svesni toga ali niko ne zeli da finansira zdraviji zivot i buducnost unucadi.
 
Kad ga s.e.r.e.s bas ga s.e.r.e.s. Ko bre uvozi pesak iz Kine? Daj ime i prezime firme, koliko se uveze i za koju kintu pa za koliko se prodaje na sljunkarama m3 peska i videces da lupas, kao po obicaju, najvece gluposti. Ti si Ludi Nasta ovog foruma.

Pesak i mulj nisu isto, pesak je po sastavu silikatnog (SiO2) sastava, mulj je glinovitog i organskog sastava. Pesak se iskopava iz ravnicarskih vodotokova na mestima gde se talozi i ispira, na recnim adama Dunava, Save, Tise i Morave. Niko normalan ga ne bi uvozio iz Kine, ne zato sto je tamo skup nego zbog transporta. Totalno idiotska tvrdnja.
Evo ti pa čitaj šta se radi i sns kradi:

https://www.021.rs/story/Info/Biznis-i-ekonomija/199233/Reciklazom-protiv-pescane-mafije.html
 
Djeca u Dunav:

2A29C62300000578-3148193-Dangerous_Children_in_the_Philippines_are_risking_their_lives_to-a-11...jpg
 

Back
Top