Nebac69
Domaćin
- Poruka
- 4.915
Hrvat Josip Broz jurisao je na srpske polozaje i klao srpske civile po Macvi 1914!!!.”
Da bi uspostavili ‘’SOCIJALIZAM’’ u Kraljevini Jugoslaviji potrebno je pre svega zadati udarac srpskom ‘’hegemonizmu’’. To pre svega predstravlja SRPSKA MONARHIJA sa KARADJORDJEVICIMA i SRPSKA PARVOSLAVNA CRKVA. Ta dva elemanta su ono sto sprecava uspstavljanje ‘’DIKTATURE PROLETRIJATA’’ ( bolje reci DIKTATURE NAD PROLETRIJATOM ) u toj zemlji. Josip Broz Tito kao oficijalni predstavnik nase KOMINTERNE obavlja svoj zadatak dosledno-Josef Staljin 1931.
Broz, ustasa Slavko Stancer i Macek na Mackovom kamenu!!!!!!
Dedijer, inače, iznosi(u Novim prilozima za biografiju Josipa Broza Tita, u drugoj knjizi), da je imao u rukama tri Titova autobiografska teksta - iz 1935., 1945. i 1952. godine, i da samo u jednom od njih, u onim iz 1935., Tito govori o ucescu u ratu protiv Kraljevine Srbije, od avgusta do decembra 1914. godine. Kad je hteo, na osnovu prvog autobiografskog teksta iz 1935. godine, da piše o titovom ucescu u operacijama na srpskom frontu, dobio je, navodno, direktivu od Milovana Djilasa da to ne čini. Kao i Tito, u 42. domobranskoj diviziji („Vrazjoj diviziji”, kako je nazvana), u 25. puku, protiv Srba borio se i Vlatko Macek, vodja Hrvatske seljacke stranke. Za razliku od Tita, Macek je u svojoj autobiografiji, objavljenoj u Njujorku, opisao u kojim je sve bitkama ucestvovao sa svojim pukom u Srbiji. Pomenuo je da je (a to znaci i Tito) ucestvovao i u krvavim okrsajima kod sela Popinci i Pecinci sa srpskom vojskom koja je bila presla Savu, a zatim u brojnim borbama na Kolubari...
U Macekovom i Titovom 25. domobranskom puku, komandant „doknadnog” bataljona bio je Slavko Stancer, koji će 1941. godine postati prvi covek u vojsci ustaške, odnosno hrvatsko-bosanske države. Bio je „razglasen kao najveci junak 42. domobranske vrazje divizije”, kaže J. Horvat. Jurisajuci ispred svojih vojnika, on je već u prvoj nedelji rata u Srbiji izgubio desnu ruku...
Pripadnici „doknadnog” bataljona bili su uglavnom dobrovoljci. Među njima, kako se tvrdi s mnogo uverljivosti, nalazio se i poznati prvak Hrvatsko-srpske kolacije i krupna politicka figura u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca - Srbin Svetozar Pribicevic. Od razbojista, na kojima je najviše palo Hrvata i Bosanaca na jednoj, i Srba iz Srbije na drugoj strani, među najpoznatije spada Mackov kamen. U septembru 1914. godine, ovde su srpski vojnici „padali kao snoplje pred neprijateljskom snagom”, svedoci pukovnik Milan J. Radojevic. Prepolovljene su dve srpske divizije - Dunavska divizija I poziva i Dunavska divizija II poziva...
Dimitrije Tucovic pao od bratske ruke
Najkrvavija bitka čini se da je ipak vodjena na Gucevu. Protiv srpske vojske tu su dejstvovale jedinice 13. zagrebackog korpusa. Bajoneti su u mnogo slučajeva ovde odlucivali sve... Istina je da su Hrvati u austrougarskim uniformama na Gucevu zadali Srbima mnogo jada, ali je takođe istina da su i oni sami bili ovde u masi pokoseni najbritkijom kosom smrti... Na srpskoj strani najneustrasiviji su bili pripadnici četnickog odreda Vojina Tankosica, jednog od izvrsilaca dinastickog prevrata od 1903. godine i istaknutog pripadnika „Crne ruke”. Ali oni su najviše i stradali... Od 700 njegovih boraca (Rudnicki odred) samo je 50 njih prezivelo borbe na Gucevu i borbe na drugim mestima vodjene potom. Zagrebacki 13. korpus bio je i u operacijama na Kolubari udarna pesnica austgrougarske vojske. Jedinice ovog korpusa (36. i 42. pesadijska divizija) naročito su se istakle borbama protiv Moravske divizije I poziva, na desnoj obali Ljiga, u periodu od 18. do 25. novembra 1914. godine. Racuna se da je od kursuma i bajoneta pripadnika Zagrebackog korpusa ubijeno 4.200 boraca Moravske divizije... Među poginulima nalazio se i vodja srpskih socijalista Dimitrije Tucovic koji je, kako se vidi iz njegovog dnevnika, naslucivao da će pasti „od ruke brata s druge strane”.
„Vrazjoj diviziji” (42. domobranska), u 25. puku, cara i zuto-crnu monarhiju sluzili su Josip Broz - koji će tu epizodu preskociti u svojoj biografiji, Vlatko Macek... a u „doknadnom” bataljonu bio je i potonji vodja Srba u Hrvatskoj Svetozar Pribicevic - i to kao dobrovoljac...
1914. napustasajuci zagrabacki peron za Kraljevinu Srbiji, Hrvat Josip Broz je tada sa Pavelicem, Budakom, Slavvkom Stancerem ...sa velikim odusevljenjem pevao:
Josip Broz Tito 1914. sa ostalim Hrvatima-domobranima odusevljeno napusta Zagreb da bioloski stare Srbe iz Kraljevine Srbije.....
„Oj, hrvatski hrabri sine,
prevezi me preko Drine !
Osvecena krv još nije
Ferdinanda i Sofije.
Drinu cemo zgazit-Srbiju zapalit”
Da bi uspostavili ‘’SOCIJALIZAM’’ u Kraljevini Jugoslaviji potrebno je pre svega zadati udarac srpskom ‘’hegemonizmu’’. To pre svega predstravlja SRPSKA MONARHIJA sa KARADJORDJEVICIMA i SRPSKA PARVOSLAVNA CRKVA. Ta dva elemanta su ono sto sprecava uspstavljanje ‘’DIKTATURE PROLETRIJATA’’ ( bolje reci DIKTATURE NAD PROLETRIJATOM ) u toj zemlji. Josip Broz Tito kao oficijalni predstavnik nase KOMINTERNE obavlja svoj zadatak dosledno-Josef Staljin 1931.
Broz, ustasa Slavko Stancer i Macek na Mackovom kamenu!!!!!!
Dedijer, inače, iznosi(u Novim prilozima za biografiju Josipa Broza Tita, u drugoj knjizi), da je imao u rukama tri Titova autobiografska teksta - iz 1935., 1945. i 1952. godine, i da samo u jednom od njih, u onim iz 1935., Tito govori o ucescu u ratu protiv Kraljevine Srbije, od avgusta do decembra 1914. godine. Kad je hteo, na osnovu prvog autobiografskog teksta iz 1935. godine, da piše o titovom ucescu u operacijama na srpskom frontu, dobio je, navodno, direktivu od Milovana Djilasa da to ne čini. Kao i Tito, u 42. domobranskoj diviziji („Vrazjoj diviziji”, kako je nazvana), u 25. puku, protiv Srba borio se i Vlatko Macek, vodja Hrvatske seljacke stranke. Za razliku od Tita, Macek je u svojoj autobiografiji, objavljenoj u Njujorku, opisao u kojim je sve bitkama ucestvovao sa svojim pukom u Srbiji. Pomenuo je da je (a to znaci i Tito) ucestvovao i u krvavim okrsajima kod sela Popinci i Pecinci sa srpskom vojskom koja je bila presla Savu, a zatim u brojnim borbama na Kolubari...
U Macekovom i Titovom 25. domobranskom puku, komandant „doknadnog” bataljona bio je Slavko Stancer, koji će 1941. godine postati prvi covek u vojsci ustaške, odnosno hrvatsko-bosanske države. Bio je „razglasen kao najveci junak 42. domobranske vrazje divizije”, kaže J. Horvat. Jurisajuci ispred svojih vojnika, on je već u prvoj nedelji rata u Srbiji izgubio desnu ruku...
Pripadnici „doknadnog” bataljona bili su uglavnom dobrovoljci. Među njima, kako se tvrdi s mnogo uverljivosti, nalazio se i poznati prvak Hrvatsko-srpske kolacije i krupna politicka figura u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca - Srbin Svetozar Pribicevic. Od razbojista, na kojima je najviše palo Hrvata i Bosanaca na jednoj, i Srba iz Srbije na drugoj strani, među najpoznatije spada Mackov kamen. U septembru 1914. godine, ovde su srpski vojnici „padali kao snoplje pred neprijateljskom snagom”, svedoci pukovnik Milan J. Radojevic. Prepolovljene su dve srpske divizije - Dunavska divizija I poziva i Dunavska divizija II poziva...
Dimitrije Tucovic pao od bratske ruke
Najkrvavija bitka čini se da je ipak vodjena na Gucevu. Protiv srpske vojske tu su dejstvovale jedinice 13. zagrebackog korpusa. Bajoneti su u mnogo slučajeva ovde odlucivali sve... Istina je da su Hrvati u austrougarskim uniformama na Gucevu zadali Srbima mnogo jada, ali je takođe istina da su i oni sami bili ovde u masi pokoseni najbritkijom kosom smrti... Na srpskoj strani najneustrasiviji su bili pripadnici četnickog odreda Vojina Tankosica, jednog od izvrsilaca dinastickog prevrata od 1903. godine i istaknutog pripadnika „Crne ruke”. Ali oni su najviše i stradali... Od 700 njegovih boraca (Rudnicki odred) samo je 50 njih prezivelo borbe na Gucevu i borbe na drugim mestima vodjene potom. Zagrebacki 13. korpus bio je i u operacijama na Kolubari udarna pesnica austgrougarske vojske. Jedinice ovog korpusa (36. i 42. pesadijska divizija) naročito su se istakle borbama protiv Moravske divizije I poziva, na desnoj obali Ljiga, u periodu od 18. do 25. novembra 1914. godine. Racuna se da je od kursuma i bajoneta pripadnika Zagrebackog korpusa ubijeno 4.200 boraca Moravske divizije... Među poginulima nalazio se i vodja srpskih socijalista Dimitrije Tucovic koji je, kako se vidi iz njegovog dnevnika, naslucivao da će pasti „od ruke brata s druge strane”.
„Vrazjoj diviziji” (42. domobranska), u 25. puku, cara i zuto-crnu monarhiju sluzili su Josip Broz - koji će tu epizodu preskociti u svojoj biografiji, Vlatko Macek... a u „doknadnom” bataljonu bio je i potonji vodja Srba u Hrvatskoj Svetozar Pribicevic - i to kao dobrovoljac...
1914. napustasajuci zagrabacki peron za Kraljevinu Srbiji, Hrvat Josip Broz je tada sa Pavelicem, Budakom, Slavvkom Stancerem ...sa velikim odusevljenjem pevao:
Josip Broz Tito 1914. sa ostalim Hrvatima-domobranima odusevljeno napusta Zagreb da bioloski stare Srbe iz Kraljevine Srbije.....
„Oj, hrvatski hrabri sine,
prevezi me preko Drine !
Osvecena krv još nije
Ferdinanda i Sofije.
Drinu cemo zgazit-Srbiju zapalit”
