Da li je Srbija ikada imala dobru vlast?

Kad je vlast bila dobra ako je dzrava/narod uvek bio siromasan? Kvalitet vlastodrzaca se meri u napretku drzave, nas nije nesto bio impresivan niti je stanovnistvo time ikada bilo zadovoljno.

Da je neko naparavio nevidjen uzlet u ekonomiji pa da kazemo da je bilo dobre vlasti, a nije. Ono sto je postignuto posle rusenja Milosevica je bio samo izlazak iz bunara u koji nas je 90-tih gurnuo Milosevic i postepeni rast na osnovu prodaje onoga sto je vec postojalo u drzavi.
 
Tesko je ocenjivati da li je nesto i koliko bilo "dobro" pre recimo 100-150 godina.
Ali recimo, koliko god da je sa jedne strane Vladislav Petkovic Dis u najcrnjim bojama portertisao srpsko drustvo u "Nasim danima" 1910. godine, u stvarnosti je ispalo da se ta Srbija pod ustavnom i demokratskom parlamentarnom vladavinom Petra Karadjordjevica za svega devet godina bila preporodila u svakom pogledu u meri da je za dva meseca njena vojska bila stigla od Medara i Ristovca do Draca i Jedrena, da je posle za vreme rata iako potpuno okupirana njen dinar bio jaci od austrijske krune. Svakako bi tu spadalo i doba Kneza Mihaila, koji je mirnim putem isterao Turke iz gradova, cime smo stekli de facto nezavisnost i poceo da udara prave temelje savremene drzave.
Za vreme Jugoslavije malo sta bi se moglo uzeti za dobro. Mozda neki period 60ih i 70ih, kada se komunisticki rezim definitivno stabilizovao, popustio stege, pa je i narod podigao sopstveni standard, puno je ulagano u obrazovne i zdravstvene ustanove, stanogradnju, dok sa druge strane medjunacionalni problemi jos nisu u punoj meri bili isplivali na povrsinu. Sto napisah jednom prilikom na nekoj drugoj temi, verovatno je obican prosecan covek u Srbijici standard najblizi zapadnom imao za predsednikovanja odavno zaboravljenog Dragoslava Draze Markovica (1974-78).
I na kraju, ono cega se licno secam, a to je od 90ih naovamo je u principu za zaborav, samoubistvo jednog naroda. Doduse, sto @Kerkyra kaze, mozda se taj period prve Kostunicine vlade 2004-2007. pomalo izdvaja, jer je Djindjic prethodno obavio veliki deo prljavog tranzicionog posla, a ovaj je ubirao prve pozitivnije plodove. Doduse, cak i 90ih nije bilo isto da li je u pitanju period 1991-93. kada smo se strmoglavljivali, a pojedini skapavali od gladi i zime, ili 1994-97. kada je koliko god mali bio, novi Deda Avramov dinar sigurno zveckao u dzepu i za njega je moglo nesto da se kupi.
 
аЛИ што сам направио Прженице..ма мртва уста би их јела.
2 јаја улупао..кад су Прженице у Питању ,не штедим на јајима,и обавезно мало млека.
3 Минута на тигањче,окрени -обрни...
Препорука! :D
 
Kako je bio siromasan osamdesetih? Jugoslavija je bila najbolja zemlja tog vremena, globalni maksimum.
Jeste ako si bio socijalisticki funkcioner ili jedan od retkih privatnika. Bila je dobra i Causeskova Rumunija za partijske funkcionere njegove partije, za poredjenje.

Krajem '80-tih je ex-SFRJ po stepenu razvoja i standardu bila iza svih drzava u Zapadnoj Evropi, da ne pricam o onima preko okeana. Po mnogim kriterijumima su i Istocna Nemacka i Ceska bili ispred SFRJ, kao sto su i danas u odnosu na Sloveniju recimo. Ma sta vi jugo i socio nostalgicari pricali danas. Toliko je u to vreme bilo dobro u SFRJ da su se milioni njenih gradjana iselili sirom sveta a jedno 200k gradjevinaca zaradjivalo 'leba za sebe i svoju drzavu negde po SSSR-u, Poljskoj, Ceskoj, DDR-u, Zairu, Zimbabveu, Iraku, Kuvajtu, Libiji, Alziru, Vijetnamu i Peruu.. 70% SFRJ nije imalo vodovod i kanalizaciju, samo 5-6% svih gradjana je imalo visko obrazovanje a cak 55% je bili nepismeno (sa nezavrsenom osnovnom skolom). Prosecna plata je u SFRJ 1990-te bila 700DEM a u Z.Nemackoj 3100 pri cemu je m2 stana u centralnom BGD-u kostao vise nego m2 u MinKenu (recimo 4-4,5k oko Kalenicaa prema 3-3,5k ma Marian platzu) . 1990-te smo masovno isli u MinKen da kupujemo italijanski prsut, nemacki i holandski kackavalj, Lowenbrau (lavica) pivo u konzervama, da ne pricam o tehnici i odeci... automobili su bili nedostizna klasa, domaci yugo koji se raspadao posle 3-4 meseca od izlaska iz fabrike ste placali 7k DEM a novi VW Golf 1.3 su nemacki arbajteri placali 15,5-16k DEM (isti takav je u SFRJ po izlasku sa montaze iz TAS-a kostao 20k DEM). Itd, itd...

Za razliku od tebe ja sam diplomirao i zaposlio se 1990-te, prvu platu sam dobio u septembru te godine a tada vec vise nisi mogao kupiti DEM u bankama u SFRJ, mogao si kupiti francuske i belgijske franke te italijanske lire... nije bilo ni us$, ni CHF, ni DEM. Ja sam tad kao dipl.gradj.inz betonskih konstrukcija radio u Energoprojektu za 700 DEM pocetne (i prosecne za SFRJ), sa tendencijom da dobijem 30% za sledecih 6 meseci, nikad ih nisam realno i dobio jer je inflacija pocela da divlja od novembra 1990. No, nije ni vazno, hteo sam reci da sam ja neki svestan deo zivota ziveo u toj SFRJ, odlicno se secam i kraja 70-tih a pogotovo 80-tih kada sam zavrsavao srednju skolu, isao u JNA , zavrsio fakultet, dosta radio preko studentske zadruge, putovao po Evropi i na kraju se zaposlio i video "blagodeti" socijalizma. Ybo, vas socijalizam i SFRJ.
 
Poslednja izmena:
Ali se mnogo manje radilo, kod njih postoji kultura da izgaraju kao Japanci, samo zato su bogati... u odsustvu kolonija eksploatisu sopstveno stanovnistvo
Jeste se u SFRJ manje radilo nego u Zapadnoj Evropi (zato i postoji stara narodna deviza iz tog doba "ne mogu tako malo da me plate koliko ja mogu malo da radim" i " radio ne radio svira mi radio") ali se niko nije satirao ni u Evropi ili USA.

Mnogi u SFRJ su radili na normu, pocevsi u gradjevinarstvu, poljoprivredi, pomorstvu, nekim granama industrije te si da bi dobio platu morao da zapnes i izguras normu. Recimo keramicar je morao da postavi na cementnom malteru 8m2 zidnih plocica za 8 sati rada, odnosno da izgura 175-180m2 za mesec dana rada da bi dobio punu platu. Kao inzenjer si imao tacno odredjeni rok do kad si morao da zavrsis svoj deo projekta, ako ne zavrsis i zbog tebe kasni projekat odbiju ti od plate itd. No, sasvim drugacije je bilo u velikim SOUR-ima, recimo u EI, Beku, Grmecu ili drzavnoj administraciji, tamo si cesto mogao da ladis mooda i da ispijas kafice u radno vreme do besvesti.

Svako ko je zeleo da napreduje u zivotu je i tad gledao da uci i radi, da menja sredinu ili drzavu i da tako napreduje u zivotu. Lezilebovici/gotovani su i tad i danas isti, obozavaju dzravni posao gde se 'lade mooda...
 

Back
Top