Pa ne znam. Nešto mi logično da episkop zahumski podiže manastire na prostoru na kojem njegova eparhija ima kanonsku jurisdikciju.Jeste. Kakve to veze ima sa tvrdnjom da je Ostrog podignut na prostoru Zahumske episkopije?
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Pa ne znam. Nešto mi logično da episkop zahumski podiže manastire na prostoru na kojem njegova eparhija ima kanonsku jurisdikciju.Jeste. Kakve to veze ima sa tvrdnjom da je Ostrog podignut na prostoru Zahumske episkopije?
Evo ti sa vikipedije:Pa ne znam. Nešto mi logično da episkop zahumski podiže manastire na prostoru na kojem njegova eparhija ima kanonsku jurisdikciju.
Hvala!Evo ti sa vikipedije:
"Када су Турци разорили Тврдош, бежао је на Свету гору, али га је народ у Бјелопавлићима зауставио уз обећање да ће му свако давати по мерицу пшенице за издржавање. Владика је остао и најпре се подвизавао у једној пећини у Пјешивцима, а касније прелази у острошку пећину. Манастир Острог је место где је наставио свој строги подвижнички живот. Последњих 15 година свог живота провео је у пећинској испосници у Горњем Острогу."
https://sr.wikipedia.org/wiki/Василије_Острошки
Pješivci su dio stare Crne Gore i tu se prvo zaustavio bježeći od Osmalnlija iz svoje episkopije. A onda je prešao tu u blizinu u Ostršku pećinu, na prostor Bjelopavlića koji su bili prostor pod jurisdikcijom Cetinjske mitropolije, baš kao i Pješivci.
Da li je moguće da su Turci nakon ukidanja Pećke patrijaršije 1766. manastir Moraču, koji je bio u teritoriji koja je bila pod osmanskom kontrolom, prebacili u sastav mitropolije Zahumsko-hercegovačke i tako ga stavili pod jurisdikcuju Vaseljenske patrijaršije?Evo ti sa vikipedije:
"Када су Турци разорили Тврдош, бежао је на Свету гору, али га је народ у Бјелопавлићима зауставио уз обећање да ће му свако давати по мерицу пшенице за издржавање. Владика је остао и најпре се подвизавао у једној пећини у Пјешивцима, а касније прелази у острошку пећину. Манастир Острог је место где је наставио свој строги подвижнички живот. Последњих 15 година свог живота провео је у пећинској испосници у Горњем Острогу."
https://sr.wikipedia.org/wiki/Василије_Острошки
Pješivci su dio stare Crne Gore i tu se prvo zaustavio bježeći od Osmalnlija iz svoje episkopije. A onda je prešao tu u blizinu u Ostršku pećinu, na prostor Bjelopavlića koji su bili prostor pod jurisdikcijom Cetinjske mitropolije, baš kao i Pješivci.
Da li je tačna priča da su Crnojevići potom Đuraša Ilijića?
Ovaj Đuraš Ilijić i njegov otac su iz Katunske nahije.Da li se zna odakle su Crnojevići? Da li postoji mogućnost da uopšte nisu sa prostora Zete ili današnje Crne Gore?
Kako znaš?Ovaj Đuraš Ilijić i njegov otac su iz Katunske nahije.
Tako piše Dmitar Milošević u knjizi ,, Rodoslovi srpskih dinastija ".Kako znaš?
Kako sad autohtonistima objasniti, za taj citat iz 1650. godine kako se tu Arbanasi mogu smatrati da su navedeni ne kao etnička grupa već kao staleška ili šta već pričate?
Znao sam da ćeš se za to uhvatiti, ali ovo je tema o Crnoj Gori.....Kako sad autohtonistima objasniti, za taj citat iz 1650. godine kako se tu Arbanasi mogu smatrati da su navedeni ne kao etnička grupa već kao staleška ili šta već pričate?
Ovo prvo za 1412. je falisfikat, raspravljali smo o tome davno na forumu. Evo da citiram sebe:Vasilije Đerić
Pogledajte prilog 1187882
Kaže se da je dokument napisan 6. juna 1412. godine i njime "despot Đurađ dariva vlastelinu Medlu Anđeloviću selo Šušanj, više Budve".
Ono što predstavlja problem je što je 1412. godine Budva bila u rukama Balše III koji je upravo te godine dobija završetkom Prvog skadarskog rata od Mlečana, a Balša je tada daje na upravu svom arbanaškom vlastelinu Koji Zahariji, a od 1418. rođaci Ruđini (ćerka Balše II i žena Mrkše Žarkovića) koja će Budvu predati Mlečanima 1420. godine. Đurađ Branković će Budvu dobiti od Mlečana 1426. godine, međutim on će tek naredne 1427. godine postati despot. A u povelji je navedena Đurđeva titula:
"Po milosti Božijoj, ja gospodar Đurđ despot, kralj od srpske zemlje i jošte"
Znači ova povelja nikako nije mogla biti napisana u Budvi 1412. godine, već eventualno tek u periodu dok je bila pod vlašću despota Đurđa Brankovića a to je u između 1427. i 1441. godine.
Međutim ono što je u povelji još sumnjivo je Đurđevo titulisanje i kao kralja, a sumnjivo je i to što se spominje selo "Šušanj izviše Budve" - selo Šušanj je danas predgrađe Bara, smješteno u polju, a i Miroševići su bili barska vlastela (Marinče Mirošević je kao barski vlastelin, bio vikar Đurđa II Stracimirovića Balšića koji je upravljao Korčulom) - nekog drugog sela Šušanj bliže Budvi nikad nije bilo.
Spomena ove povelje nema ni u Istoriji Crne Gore, knjige 2, tom 2, koju su pisali Sima Ćirković i Ivan Božić - sve u svemu čini mi se da je ova povelja falsifikat iz nekog kasnijeg perioda.
Vasilije Đerić
Pogledajte prilog 1187882
Da li se zna odakle su Crnojevići? Da li postoji mogućnost da uopšte nisu sa prostora Zete ili današnje Crne Gore?