Čiji je naš jezik

[Urvan Hroboatos]

Pronašao sam tekst o kojem je Miloš Kovačević govorio.

Šta je dosadno?

Da se pokaže kako je to valjda izvorno srpska riječ.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

Da se pokaže kako je to valjda izvorno srpska riječ.

To misliš da sam zato to okačio?

 

[Q. in perpetuum hibernum]

@Urvan Hroboatos potrajalo je, ali ipak sam uspeo pronaći tekst Laze Kostića. Pod nazivom Nešto o današnjem stanju našega književnoga jezika uopće, i osobito o našoj pravničkoj terminologiji. Napisao je dok je prevodio Pandekte Hajnriha Dernburga.

Pogledajte prilog 1434851Pogledajte prilog 1434852Pogledajte prilog 1434853Pogledajte prilog 1434854Pogledajte prilog 1434855
Pogledajte prilog 1434856Pogledajte prilog 1434857
Pogledajte prilog 1434858

Relevantni delić, str. 234 i 235:

Pogledajte prilog 1434861Pogledajte prilog 1434863

​

A što uzima hrvatska strana za te utakmice od srpskih nenarodnih riječi? Malo, vrlo malo, tek da se zove. Je li to stoga što Hrvati mogu svoju potrebupotpuno namiriti svojim rođenim fabrikatima te ne trebaju uvoza, to neću ovdje ispitivati. Tek ipak nešto i oni uvoze iz Srbije. Najobičnija je riječ prisutan, koja se mnogo troši u hrvatskim krajevima, te se može naćii u najsvečanijim ispravama i spisima, iznad potpisa najsvjetlijih imena. To je ruska riječ koju su Hrvati primili iz srpske ruke. Prije toga „rabio se“ dugo, naime ga nalazimo u službenom hrvatskom izdanju građanskoga zakonika, čisto domaći fabrikat pritoman. Kadikad bi se pojavila na bijeli književni dan čisto narodna riječ nazočan. Al' niko nije drljio oka na nju,pa se siromašica zastidjela te se brzo opet sklonila u gomilu prezrenog narodnog blaga. Dakako da sam je ja opet izveo, kao i mnoge druge zaboravljenice, da ako se sad skrasi!​

Prekucao sam ovaj deo, jer mi je zapao za oči.

Narodni je jezik ovladao u knjizi najviše svojom ljepotom. To vam je krasan momak, da ga ljepšeg na svijetu nema. Imaju dakako mnogi dotjeraniji, umiveniji, očešljaniji, odjeveniji, obuveniji, ali ljepšega, daga je Bog ljepšega stvorio, zaista nema. Ali kao što je stara istina da velika ljepota žalosno prolazi, tako je i naš krasoje ude sreće, a najgora mu je nesreća što ima — dvije žene, jedna se zove Hrvatska a druga Srbija. Obje su zbilja lijepe, ne zna se koja je ljepša, ali to je baš muka. Žene su žene, hoće svaka da ga ima cijeloga. Ja rekoh da su obje lijepe. Ali da slušate njih kako jedna drugu hvale svom zajedničkom mužu, ne bi bilo grdnih nepodoba na svijetu. Pa bar da ostane na tome, ni pô jada. Nego kad se jedna poplaši da će ga druga pridobiti, ona navali na njega i njegovu ljepotu, obnevidi od jeda, pa mu sipa galice u lice, čas jedna, čas druga, nadmećući se u simetriji nagrđivanja. Možete misliti kako ga je vidjeti iza takove napasti. Ta on jadnik ionako nije više onako lijep kao što je bilo prije nekih sto godina; oštrije oko opaziće već po koju pjegicu na obrazu, začetak borice kakve na ponosnom čelu, ili bar neku posuklost masti, neki umor u očima, neku sjetu u osmijevanju, koje prije nije bilo. A ovako, poslije ugodljive žestine njegovih vjernih ljuba, ako hoćeš da ga poznaš, moraš često prvo skinuti kraste i ožiljke od njihove galice, a tom se obično hoće vješta ruka, veliki trud. ​

-Laza Kostić

 

[Пилипенда]

Prekucao sam ovaj deo, jer mi je zapao za oči.

​

Narodni je jezik ovladao u knjizi najviše svojom ljepotom. To vam je krasan momak, da ga ljepšeg na svijetu nema. Imaju dakako mnogi dotjeraniji, umiveniji, očešljaniji, odjeveniji, obuveniji, ali ljepšega, daga je Bog ljepšega stvorio, zaista nema. Ali kao što je stara istina da velika ljepota žalosno prolazi, tako je i naš krasoje ude sreće, a najgora mu je nesreća što ima — dvije žene, jedna se zove Hrvatska a druga Srbija. Obje su zbilja lijepe, ne zna se koja je ljepša, ali to je baš muka. Žene su žene, hoće svaka da ga ima cijeloga. Ja rekoh da su obje lijepe. Ali da slušate njih kako jedna drugu hvale svom zajedničkom mužu, ne bi bilo grdnih nepodoba na svijetu. Pa bar da ostane na tome, ni pô jada. Nego kad se jedna poplaši da će ga druga pridobiti, ona navali na njega i njegovu ljepotu, obnevidi od jeda, pa mu sipa galice u lice, čas jedna, čas druga, nadmećući se u simetriji nagrđivanja. Možete misliti kako ga je vidjeti iza takove napasti. Ta on jadnik ionako nije više onako lijep kao što je bilo prije nekih sto godina; oštrije oko opaziće već po koju pjegicu na obrazu, začetak borice kakve na ponosnom čelu, ili bar neku posuklost masti, neki umor u očima, neku sjetu u osmijevanju, koje prije nije bilo. A ovako, poslije ugodljive žestine njegovih vjernih ljuba, ako hoćeš da ga poznaš, moraš često prvo skinuti kraste i ožiljke od njihove galice, a tom se obično hoće vješta ruka, veliki trud. ​

-Laza Kostić

Pogledajte prilog 1436136

Овај дио се често користио као цитат у разноразним написима о језику. Ако ти се допао (а видим да јесте), препоручујем све Лазине огледе (есеје) којих има подоста. Могла би ти бити занимљива и она чувена полемика о Змају, веома је знанимљива и, наравно, лијепо писана.
(Наравно да препоручујем и његову поезију, али то је већ друга прича.)
Поодавно сам качио нешто његово, па ћу додати кад нађем гдје сам то окачио...

Нађох! Ево:
https://forum.krstarica.com/threads/etimologija.492826/page-7#post-28467426
(текст је дат као низ слика у спојлеру)

 

[Q. in perpetuum hibernum]

@guslar1389 nikada nisi pojasnio zašto se neki Srbin „ne računa“ ako je rodom ili po poreklu sa neke strane Cincarin?

 

[guslar1389]

@guslar1389 nikada nisi pojasnio zašto se neki Srbin „ne računa“ ako je rodom ili po poreklu sa neke strane Cincarin?

Jer to je dokaz Srpstva kao politicka nacija.

Ne moze Srbin biti istovremeno i ,,etnos” i politicka nacija, geografska odrednica. Kako ti radis, presaltajuci kako ti odgovara.

U tom slucaju oni su Srbi jer su gradjani Srbije, i tako je danas formulisana srpska nacija, ko je drzavljanin ili lojalan Srbiji, Srbin je.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

Jer to je dokaz Srpstva kao politicka nacija.

Ne moze Srbin biti istovremeno i ,,etnos” i politicka nacija, geografska odrednica. Kako ti radis, presaltajuci kako ti odgovara.

U tom slucaju oni su Srbi jer su gradjani Srbije, i tako je danas formulisana srpska nacija, ko je drzavljanin ili lojalan Srbiji, Srbin je.

Po tvom mišljenju, ne može jedan čovek biti poreklom iz neke kulture, a sam pripadati nekoj drugoj?

Izvini, molim te, navedi mi neke nacije u kojima je dotično nemoguće.

 

[guslar1389]

Po tvom mišljenju, ne može jedan čovek biti poreklom iz neke kulture, a sam pripadati nekoj drugoj?

Izvini, molim te, navedi mi neke nacije u kojima je dotično nemoguće.

Ne postoji ,,poreklom iz neke kulture". Srbija je kao svaka moderna drzava, konstrukcija, mjesavina raznih skupina i rodova ujedinjeni povodom geografije i politike. Srbin je geografska odrednica za covjeka iz Srbije.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

Ne postoji ,,poreklom iz neke kulture". Srbija je kao svaka moderna drzava, konstrukcija, mjesavina raznih skupina i rodova ujedinjeni povodom geografije i politike. Srbin je geografska odrednica za covjeka iz Srbije.

Ovaj...ne postoji istoriji čovečanstva neki čovek koji je poreklom iz jedne kulture, asimilovan u drugoj?

Da li sam dobro razumeo da si ti, mrtav ozbiljan i ne u nekoj zaebanciji, upravo ovo izjavio?

 

[Лекизан]

Ne postoji ,,poreklom iz neke kulture". Srbija je kao svaka moderna drzava, konstrukcija, mjesavina raznih skupina i rodova ujedinjeni povodom geografije i politike. Srbin je geografska odrednica za covjeka iz Srbije.

Ајде не брукај се више.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

Ајде не брукај се више.

Bukvalno.

Ako sam dobro razumeo to što je hteo da kaže, ka mislim da.je to dobar kandidat za najveću odvalu u čitavoj istoriji Foruma Krstarice.

 

[guslar1389]

Ne postoji istoriji čovečanstva neki čovek koji je poreklom iz jedne kulture, asimilovan u drugoj?

Da li sam dobro razumeo šansi ti upravo ovo izjavio?

Postoji covjek porijeklom iz jednog drustva, ili skupine, asimilovan u drugu.

Tako imas puno danas Crnogoraca, Cincara, Vlaha, Makedonaca itd danas koji zive/rodjeni u Srbiji i osjecaju se Srbima.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

Postoji covjek porijeklom iz jednog drustva, ili skupine, asimilovan u drugu.

Tako imas puno danas Crnogoraca, Cincara, Vlaha, Makedonaca itd danas koji zive/rodjeni u Srbiji i osjecaju se Srbima.

To i dalje nije odgovor zašto čovek koji je sa jedne ili druge (ili obe grane) cincarskog porekla, ne može po tvom sudu biri srpski književnik.

Kakve veze ima poreklo sa njegovom književnom delatnošću i jezikom koji je govorio?

 

[guslar1389]

To i dalje nije odgovor zašto čovek koji je sa jedne ili druge (ili obe grane) cincarskog porekla, ne može po tvom sudu biri srpski književnik.

Kakve veze ima poreklo sa njegovom književnom delatnošću i jezikom koji je govorio?

Istrgnes iz konteksta ono sto sam rekao, rekao sam da knjizevnici nijesu mjera sjecanja neke licnosti u narodu (u ovom slucaju Skenderbeg), a i podrcrtao cinjenicu da su sve knjizevnike koje si naveo, bili cincarskog porijekla, i to povezivao sa njihovim afinitetom Skenderbegom, jer u njihovoj pradomovini Skenderbeg je popularna licnost.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

Istrgnes iz konteksta ono sto sam rekao, rekao sam da knjizevnici nijesu mjera sjecanja neke licnosti u narodu (u ovom slucaju Skenderbeg), a i podrcrtao cinjenicu da su sve knjizevnike koje si naveo, bili cincarskog porijekla, i to povezivao sa njihovim afinitetom Skenderbegom, jer u njihovoj pradomovini Skenderbeg je popularna licnost.

Svašta.

Inače, ne važi za sve. Ali dobro, drago mi je da smo sa tim završili.

 

[Kole11]

Hrvatski jezik 1611g
Matija Divković prevodi liturgijski tekst na slovenski jezik

Srpski jezik 1697g
Svetogorski monasi prevode liturgijski tekst na slovenski jezik

Obe knjige su pisane u istoj vremenskoj epohi, ćiriličnim pismom na slovenskom jeziku. Međutim nauka kaže da je jedna pisana hrvatskim a druga srpskim jezikom. Šta je to nauka?

PS: odgovor znaju samo oni veoma, veoma učeni.....

 

[Mrkalj]

 

[Kole11]

Jakov Lukarević iz Dubrovnika 1605g kaže da Srbi mesec Decembar nazivaju Prosinac

 

[Q. in perpetuum hibernum]

Jakov Lukarević iz Dubrovnika 1605g kaže da Srbi mesec Decembar nazivaju Prosinac
Pogledajte prilog 1447055

Šta ti je tu čudno?

 

[Kole11]

Šta ti je tu čudno?

ništa

 

[Kole11]

Adolfo Tkalčević u predgovoru Gundulićevog Osmana kaže sledeće

https://lektire.skole.hr/autor/adolfo-veber-tkalcevic/

Adolfo Veber (Weber) Tkalčević, svećenik, političar, filolog, pedagog, književnik i putopisac, jedan je od najistaknutijih naših intelektualaca 19. stoljeća i važnijih osobnosti javnog i kulturnog života svoga doba, te začetnik realizma u hrvatskoj književnosti.

 

[Q. in perpetuum hibernum]

ništa

Pa čemu onda češanje brade.

 

[Kole11]

Hrvatska narodna poezija iz pera Juraja Križanića 17.vek

Hrvati i reka Marica

 

[Kole11]

 

[Лекизан]

Pogledajte prilog 1465874
Pogledajte prilog 1465878

Нема ту ништа чудно него је очекивано.