Čiji je Dubrovnik ?

[Škutor Kićo]

Imaju li srbi ples linđo?

Pleše se uz pratnju starinskoga glazbala iz južne Dalmacije lijerice (trostrunoga gudačkoga glazbala podrijetlom iz istočnoga Sredozemlja koje se je iz Grčke potkraj 18. i tijekom 19. stoljeća proširilo Jadranom, a danas je u živoj uporabi u Dubrovačkome primorju, Župi dubrovačkoj, Konavlima i na poluotoku Pelješcu, te na otocima Mljet i Lastovo), premda se je u prošlosti mogao izvoditi i uz pratnju mijeha (mišnice). Osim na dubrovačkom području, linđo se pleše i među Hrvatima u istočnoj hercegovini.

 

[Mrkalj]

Imaju li srbi ples linđo?

Pleše se uz pratnju starinskoga glazbala iz južne Dalmacije lijerice (trostrunoga gudačkoga glazbala podrijetlom iz istočnoga Sredozemlja koje se je iz Grčke potkraj 18. i tijekom 19. stoljeća proširilo Jadranom, a danas je u živoj uporabi u Dubrovačkome primorju, Župi dubrovačkoj, Konavlima i na poluotoku Pelješcu, te na otocima Mljet i Lastovo), premda se je u prošlosti mogao izvoditi i uz pratnju mijeha (mišnice). Osim na dubrovačkom području, linđo se pleše i među Hrvatima u istočnoj hercegovini.

Само Срби католици.

 

[Krishna]

Imaju li srbi ples linđo?

Pleše se uz pratnju starinskoga glazbala iz južne Dalmacije lijerice (trostrunoga gudačkoga glazbala podrijetlom iz istočnoga Sredozemlja koje se je iz Grčke potkraj 18. i tijekom 19. stoljeća proširilo Jadranom, a danas je u živoj uporabi u Dubrovačkome primorju, Župi dubrovačkoj, Konavlima i na poluotoku Pelješcu, te na otocima Mljet i Lastovo), premda se je u prošlosti mogao izvoditi i uz pratnju mijeha (mišnice). Osim na dubrovačkom području, linđo se pleše i među Hrvatima u istočnoj hercegovini.

Imaju katolički/pokatoličeni Srbi južne Dalmacije.

 

[Škutor Kićo]

Imaju katolički/pokatoličeni Srbi južne Dalmacije.

Imaju ovi iz istocne hercegovine

 

[Škutor Kićo]

Само Срби католици.

Ne bi napunili ni kordun koliko su brojni

 

[Krishna]

Imaju ovi iz istocne hercegovine

Pa da. Južna Dalmacija i istočna Hercegovina imaju dosta preklapanja i sličnosti. Možda se i u Boki Kotorskoj igra Linđo ili nešto slično.

Mi Krajišnici imamo 'gluva' kola, tj. kola bez muzičke pratnje. Ritam daje udaranje učesnika nogama od pod i zveckanje nakita ženskih učesnika. Glamočko 'gluvo' je najpoznatije, ali se 'gluva' kola tradicionalno igraju u čitavoj Krajini. Dokle sežu 'ojkanje' i 'gluva' kola kod pravoslavaca dotle je Krajina i tu su Krajišnici. Kad se pređe Vrbas i ode istočnije u Posavinu ili na Ozren tamošnji Srbin niti 'ojkaju' niti imaju 'gluva' kola, drugim rječima evidentno je da nisu Krajišnici. Nami (Krajišnicima) su diple tradicionalni instrument, a Prosavcima/Ozrencima je šargija i oni pjevaju na neki čudan način.

 

[Harvat]

Revidirani i konačni podaci popisa stanovništva
FNR Jugoslavije iz 1953. godine, sumirani u kasnijim publikacijama Saveznog zavoda za statistiku (oko 1957. godine), navode da je bilo 10.774 Srba katolika.


Točan podatak za broj Hrvata pravoslavaca po
revidiranim i konačnim rezultatima popisa iz 1953. godine iznosi 15.777.

 

[Škutor Kićo]

Imaju katolički/pokatoličeni Srbi južne Dalmacije.

Koliki im je broj?

 

[Ride the lightning]

Kad je Austrougarska zavladala Srbi katolici su se zarekli da neće da se žene i ostavljaju poroda jer ne žele da budu robovi.

 

[Škutor Kićo]

Medo Pucić, Matija Ban, Valtazar Bogišić, Nikša Gradi, dum Ivan Stojanović, Antun Fabris, prva žena izdavač Vasilija Lainović i mnogi drugi.

Najpoznatiji đetići tog doba su nikola lale linđo i frano supilo

 

[Harvat]

Tko nije vidio- bilo je daleko više Hrvata pravoslavaca. I to 1957. Iako su obje brojke realno- malene.

 

[Mej bregami]

Tko nije vidio- bilo je daleko više Hrvata pravoslavaca. I to 1957. Iako su obje brojke realno- malene.

Bilo bi zanimljivo vidjeti distribuciju tih skupina.

 

[Ovi jedan]

Revidirani i konačni podaci popisa stanovništva
FNR Jugoslavije iz 1953. godine, sumirani u kasnijim publikacijama Saveznog zavoda za statistiku (oko 1957. godine), navode da je bilo 10.774 Srba katolika.

Pretpostavljam svi sa Dubrovačkom adresom

 

[Škutor Kićo]

Pretpostavljam svi sa Dubrovačkom adresom

osnivač linđa se zvao hrvaton
Nikola lale cak mu znan potomke

 

[FDDD]

 

[Ovi jedan]

Jedino tako i možete probat doć do njega ili ga učinit "srpskim" gradom

 

[Škutor Kićo]

Nesto o misanju dubrovcana s hrvatima popova polja
Šutale su jako star rod u tom kraju. Prvi spomen Šutala nalazimo u matičnim knjigama župe Grad u Dubrovniku 1651. godine, kada župni krsti Katu, kći Ivana Damjanova iz Golubinca i njegove žene Ane Šutalo. Kako je mladoženja iz Popova, skoro sigurno je da je i mlada iz bliže okolice Golubinca, tj. župe Hrasno koja je matica Šutala. Nedugo nakon toga, 1715. godine, imamo prvi spomen Šutala u Dašnici. Te godine se kao svjedok na vjenčanju Mije Krešića iz Dašnice spominje Andrija Šutalo.

Nikola Mandić navodi da se Šutale starinom prezivali Jurković, ali to je vrlo sumnjivo. On ovu teoriju zasniva na činjenici da Jurkovići koji žive u Svitavii i nekim drugim selima u bližoj okolici imaju tradiciju da su oni i Šutale jedan rod. Mandić navodi i spomen nekog Radosava Jurkovića iz Žabice kod Ljubinja 1492. kao dokaz.

Problem je što je jedan slučajan spomen nekog prezimena(a u ovom slučaju je jako sumjivo da je to pravo prezime a ne samo očevo ime, pogotovu jer se 1440. u Žabici spominje neki Jurko) teško dovesti u vezu s današnjim prezimenom Jurković. Ono se ne spominje u maticama krštenih XVIII stoljeća, niti u popisu duša župe Hrasno 1792. Po svemu sudeći, Jurkovići su u XIX stoljeću nastali od Šutala, a ne obratno. Stoga ostaje da je najstariji spomen Šutala 1651. godine, a ako su i imali neko ranije prezime, ono nije poznato.