Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 37.511
Primer br. 9Kakve besmislice oko nekog lika posve rubnoga? Dubrovčani stalno zovu svoj jezik hrvatskim ili slovinskim, Nalješković, Kašić, Palmotić, Stulli, Vetranović, Sasin, Mikalja, Bruerović... Kapitalna djela, a ne neki lik za kog nitko nije čuo i bezvrijedni marginalni zapis posve nejasan.
To budalaštine uopće ne treba uzimati u obzir
https://hrcak.srce.hr/207675
"Slovĕnski" i "hrvatski" kao zamjenjivi nazivi za jezik hrvatske književnosti
https://hrcak.srce.hr/205171
Narodnosni pridjev u djelima hrvatskih renesansnih pjesnika
U jednom starodrevnom rukopisu, koji se nalazi u Biblioteci franciskana 312, st. 185/86 nalaze se ove reči, po Makuševu (V. Makušev, Isljepovanija od istoričeskih pamatnikov i bitopisateljah Dubrovnika. Zapiskn Peterb. Akademij nauk, Sanktpeterburg,1867. s. 1 adnotacija), koji ne navodi vreme postanka rukopisa:
In un livro Serviano, dove vi sono l' Epistole e li Vangeli che si leggono per tutto l'anno in Serviano, dopo poi pur in Serviano si legge così: "Neka se zna kada se počeo Dubrovnik graditi od grada Cavtata na 626 godište Isukrsta".
Prevod: "U jednoj srpskoj knjizi gde su apostoli i evanđelja koji se čitaju preko cele godine na srpskom, čita se posle toga, takođe na srpskom "Neka se zna ...". Makušev dodaje: "Na tome zasnivaju Dubrovčani podatke o osnivanju grada", pa se poziva na Dolćija i Druge: Sebastiano Dolci, De origine Urbis Ragusa diatriba...".
Ja sam taj podatak prepisao direktno iz Makuševa (primerak Vatikanske biblioteke), a posle videh da ga sadrži i Đerić (Vas. Đerić, O srpskom imenu po zapadnijem krajevima našega naroda, Drugo, vrlo povećano izdanje. U Biogradu 1914., str. 34). On kaže da, prema prof. Peru Kolendiću, taj zapis potiče od dubrovačkog pesnika i naučnika Ignacio Đorđi. Ovaj je živeo od 1675 do 1737. Prema tome zapis može da bude negde iz početka XVIII veka.
U toj maloj belešci tri puta se jezik naziva srpskim, jezik koji se upotrebljava u Dubrovniku, čak u njihovim crkvama. Treba samo podsetiti da se pod Cavtatom razume današnji Cavtat, stari Epidaurus, Ragusa vecchia, Civitas vetus, od čega dolazi naš Cavtat. Predanje kaže da su Dubrovnik osnovali Cavtaćani.
