Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 45.521
Što? Ne možete napisati misao u kompletu na ukradenom hrvatskom a.k.a. modernom srpskom?
-
- Popularno:
- Hrvatski genocid nad Srbima u Mačvi i...
- Zločini Hrvata četnika
- Venustrafobija
- Amerika sprema zakon o Balkanu: Na meti...
- Zasto su zene otvorenije za...
- Oglasio se MMF posle posete Beogradu:...
- Koji antifriz sipati?
- (FOTO) Reka studenata prošla Zemunom...
- Vučiću je dozvoljeno da se bavi...
- Da li ce se nesto desiti 1. novembra?
Čiji je Dubrovnik ?
- Začetnik teme Nina
- Datum pokretanja
Frontiersman
Aktivan član
- Poruka
- 1.563
Upravo smo mogli pročitati o tom ukradenom hrvatskom. Što bi rekao tvoj sunarodnik, pišeš djetinjarije. Jer upravo na Britanici, kao i na engleskoj Vikipediji imamo fenomenalne sažetke na tu temu.
"Karadžić’s work influenced some 19th-century Croatian language codifiers (see Serbo-Croatian language)."
https://www.britannica.com/biography/Vuk-Stefanovic-Karadzic
In Croatia, the linguist Tomislav Maretić acknowledged Karadžić's work as foundational to his codification of Croatian grammar.[23]
https://en.wikipedia.org/wiki/Vuk_Karadžić
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 45.521
Da, neke vukovce koji i danas postoje sigurno inspirira Vukov rad. Opet izgleda da samo Srbi nisu prihvatili njegov rad kako ga je napisao.
Idi slobodno traži čekrčići, ćatisati i davudžije u našim rječnicima
Stulli
https://archive.org/details/rjecsosloxje_a_o_1806-joakim_stulli
https://archive.org/details/rjecsosloxje_p_z_1806-joakim_stulli
Belostenec
Mikalja
https://archive.org/details/blago_jezika_slovinskoga_illi_slovnik_1649-jacobi_micalia
https://www.google.hr/books/edition...dq=mikalja+slovnik&pg=PA4&printsec=frontcover
Della Bella
https://archive.org/details/bub_gb_cwYYAkVUIbgC
Jambrešić
https://books.google.hr/books?id=ITxpAAAAcAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false
Za provjeru tih davudžija i čekrčića i sličnih gluposti, lako je pogledati rječnik JAZU/HAZU
https://archive.org/details/rjecnikhrvatskog01jugouoft
A- Češulja
https://archive.org/details/rjecnikhrvatskog02jugouoft/page
/n7/mode/1up
Četa- Đavli
Srbi pište da su vukovci preuzeli Karadžićev jezik temeljem tog što su ovi sami u predgovorima, ali ne sadržaju djela, adorativno pisali o Karadžiću (i Daničiću). Jednostavno, trebali su biti pametniji da spomenu u tim predislovijama da su i pravopis i gramatika i rječnik već postojali u hrvatskih pisaca od 15. st. nadalje, a da su oni uglavnom, ali ne isključivo, odabrali iz Karadžića i Daničića ono što mi je odgovaralo, nu česa je sve bilo i u hrvatskim djelima.
Broz je spomenuo Karadžića i Daničića, te Kušara, ali nije glavnu Maretićevu knjigu o pravopisu, te da je odstupio od Danićićeve norme u pisat ću, Goethe, utjecati (to spada u gramatiku), petci u množini, .
Povijest je korigirala i Broza, pa je u hrvatskom normativno hrvanje, hrđa..a ne rvanje, rđa
Maretić je imao samo Karadžićev i Daničićev korpus u velikoj gramatici i htio je nametnuti i ko i tko, slijedio je nekaradžićevsku normu u potjecati, utjecati,... a privremeno je poremetio normu s "on je vidi", umjesto dotadašnjeg i sadašnjeg pravilnog (on ju vidi).Pravilno je ostao kod petero, a ne petoro.
Uveo je niz propisa kao mogućih- lođika, čelac, medecina...pa su mu se ljudi smijali.
Ivekovića je Jagić jednostavno pokopao svojom kritikom. Vidjeti https://archive.org/details/jagic-o-ivekovicevu-rjecniku
Od tih vukovaca su istali izjednačeni množinski pravopis, što smo imali od 17. st., ali ne kao stalnu normu, te fonološki pravopis koji je bio dominirao do 19. i svi propisi kojeg se nalaze i prije, što je Ivšić pisao 1942. u neuspjelom pokušaju obrane fonološkog pravopisa u NDH:
https://hrcak.srce.hr/file/302068
...........................
l. Prije svega treba da istaknem, da ja i danas držim, da naš pravopis, koji smo imali do posljednje beogradske reforme, odgovara najbolje osobinama hrvatskoga jezika i da bi dovoljno bilo, da se samo vratimo k svojemu, kako smo to već u Banovini učinili. Svoje sam mišljenje o tome iznio u članku »Etimologija i fonetika u našem pravopisu« (u »Hrv. Jeziku« I, 1938, 3-13).
.......................................................
2. Isticanje dra. Marijana Stojkovića, da je fonetski pravopis kod Hrvata samo djelo Vukovo, nije na mjestu. Istina je, da je Vuk u početku pisao etimološki, pa je i svoju prvu gramatiku »Pismenicu serbskoga jezika« (1814) napisao etimološkim pravopisom, i da je istom u gramatici uz »Rječnik« iz godine 1818„ za koji je upotrijebio i »šokačke« rječnike, udesio fonetski pravopis. No fonetska je pisanje bilo u običaju
kod Hrvata od najstarijih vremena. Mjesto mnogih drugih dokaza za to prilažem ovdje u prijepisu jednu pjesmu Dubrovčanina D. Zlatarića prema originalnom izdanju njegovih pjesama iz godine 1597. preštampanu u SPH XXI,* u kojem se osim fonetskih primjera, kakvi su označeni u prilogu: ob- I! op-, s- li z-, stn>sn, tc>c, dč>č, nb>mb,
nalaze i ovakvi: dk>tk (slatka 35, rijetke 153), žk>šk (tešku 151), iz->is- (ishodeći 9L, istok 32), raz->ras- (rascviljena 37, raspravlja 16), uz->us- (uspreda 33, uspomena 125),
ob->op- (optekal 146,) zs>s (rasap 19, raspa 33, rasjekoše 9, rastavi 27), zš>š (raširat95), žsk>šk (muški 144), žst>št (uboštvo 92, društvo 118), čb>džb (srdžba 12.19.27.28.43.79.88.120.130.164 i drugdje), stn>sn (usne 87), stb>zb (gozbe 15), zt>st (uljesti 5), tc>č (svečane 42), dd>d (devedeset 162), dt>t (potičeš 13), fut. tc>ć (platićeš 28), ts>c (hrvacki 5, bogactvo 8. r. 29) i dr.
Tako su eto pisali u hrvatskoj Ateni u zlatno doba njezine književnosti.
A da je opravdano, da se obaziremo i na njezine književnike, mogao bih se pozvati na Dinka Ranjinu, koji je već godine 1563., u posveti svojih pjesama »knjižniku« Mihu Menčetiću, rekao osim drugoga i ovo: »slidimo ovi put, u koji srno uljezli s pomoću spijevalac, zašto oni svijem nami voci su i oci svakoga razuma« (str. VIIb originalnoga izdanja, u SPH XVIII, 4).
- Poruka
- 30.667
Опет он о неким непостојећим хрватским речницима, па није преписивао са чакавског...Vuk za stvaranje srpskog jezika prepisao hrvatske rječnike i sad tvrdite da nema velike razlike izmedju hrvatskog i srpskog.
https://vidovdan.org/arhiva/danasnja-srpska-pisma-cirilica-i-latinica/
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 45.521
Kaj? Ne znam o čemu ti, kakva češulja, davudžija, turkopušija, opankošetadžija?
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 45.521
Prepisivao je Vuk i kajkavskih rječnika, sam je to napisao. Svi ti rječnici imaju natuknicu Hrvat, ali ne znaju za Srbin.
I Dubrovčani su zapošljavali nekoga da im razjasni srpski, a znamo da Dubrovčani nisu bili neuke budale.
Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 37.493
- Poruka
- 30.667
Аха зато и каже да кајкавски нема везе са српским.
Да им преведе законе који су на латинском на српски језик који Дубровчани говоре како би га разумели.
"De mandato degli Signori officiali sopra la pramatica si grida, et proclama infrascritto tenore in lingua seruiana per maggior intelligenza di ogni uno alla loggia del Commune per Iuan riuiero perlegente me Florio Stai et segue.."
"Prvog novembra 1638. Po naređenju gospode činovnika pramatike izvikuјe se i proglašava dolenapisani sadržaј na srpskom јeziku da bi ga svak bolje razumeo sa opštinske luže (lođe) od strane Ivana zdura (telala) uz prethodno čitanje moјe, Floriјa Stai, i sledi."
па се даје објава на српском.
Државни архив у Дубровнику 87, књ. 1., фол. 29, од 1. новембра 1638.
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 45.521
Upravo tako, zapis postoji u arhivu samo na dubrovačkom govoru koji je pročitan sa balkona općine i da će ga biti još ponovljen i na srpskom da svi razumiju zabranu šverca tkanine u republiku.
Znači na srpskom je proglasen u naseljima koja su bila određena gdje mogu živjeti stranci, većinom pravoslavci iz susjedstva.
Postavljao sam već čitav tekst koji je više nego jasan, dok Srbi postavljaju samo jednu rečenicu izvan konteksta koja za sebe ništa ne znači.
Kako je glasio taj dokument na srpskom i po čemu se on hipotetički razlikovao od dubrovačkog govora? Kad kažem dubrovački govor mislim na slovenski jezik a ne na romanski jezik iz Dubrovnika.
ronhilllol
Primećen član
- Poruka
- 622
Srpsko pismo, ko francuska salata i arapske brojke. A niti je salata francuska, niti su brojke arapske, niti je pismo srpsko.
Nitko nikad u Dubrovniku svoj jezik, u današnjem shvaćanju te riječi, nije nazvao srpskim.
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 45.521
Ako se morao ponoviti i na srpskom očito je postojala razlika, pa nisu uzalud stoljećima zapošljavali prevoditelja za srpski.
Tekst je stranice jednog srpskog istraživača koji je dobio fotografije tih dokumenata, znači više njih, iz Dubrovačkog arhiva i radio jezičnu analizu.
I objašnjava specifičnosti dubrovačkog govora u tim dokumentima, gdje se te riječi prvi put pojavljuju zapisane u Dubrovniku i Dalmaciji i sve korektno, da bi na kraju dodao rečenicu kako je to sve ipak srpski.
Ugasio je stranicu nakon što sam proširio link na to njegovo pisanje.
Il di primo di 9bre 1638
De mandato degli Signori officiali sopra la pramatica si grida, et proclama infrascritto tenore in lingua seruiana per maggior intelligenza di ogni uno alla loggia del Commune per Iuan riuiero perlegente me Florio Stai et segue
(Prvog novembra 1638. Po zapovjedi gospode činovnika pramatike izvikuјe se i proglašava doljenapisani sadržaј na srpskom јeziku da bi ga svak bolje razumio sa općinske lože od strane Ivana zdura (telala) uz prethodno čitanje moјe, Floriјa Stai, i slijedi.)
Pó sapouiedi gospode officiala od pramattiche, daua se na snagne suakomu od coiemugodi drago ies uarste; da su dosle bile sabragnene i ú napriedase takoghier sabragnuiu hagline uesene illiti malo illiti uele, isuan cegliadim sduora sa deset godiscta samo, i drusiem ú gradu po kuchi, i pó giardinu, i na duoru isuan cuchie, ma pod haglinam scrouito, sa pet godisc samo, takoghier sabragnuiuse liste, i istrisi od koiemugodi drago uarste, i raspliet isuan miere; i gneguoa costa kakono u pramattizi, i to sabragnuiese; illiti po kuchi; illiti na duoru; illiti u gradu u suako brieme, sato suak ú tridni od danas, bichie poslusciat receno od sgara, inakochie bit castigan; i stauglien u pienu bes niedne scusce.
Znači tekst nije na srpskom, nego se samo izvikuje preveden na srpskom.
Govori o tome da se u grad šverca sukno iz zaleđa, vjerojatno od okolnih pravoslavaca koji dolaze u grad, i da se to zabranjuje kao i nošenje bilo čega od tog sukna pa i samo trake.
Nakon tri dana od proglasa tko ne poštuje zakon biti će kažnjen bez isprike.
Ovo ti je dokaz da su stanovnici Dubrovnika govorili srpski. Zašto nije izdat proglas na hrvatskom jeziku? Verovatno zato što nije bilo potrebe, svi su jako dobro razumeli proglas na srpskom.
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 45.521
Jel ti razumiješ napisano, najprije je Florio Stai pročitao tekst na jeziku kojeg razni dubrovački pisci takvog nazivaju hrvatskim i zatim je Ivan telal (telal-nekoć glasnik koji je bubnjanjem skupljao ljude i izvikivao obavijesti i javne zapovijedi; također, izvikivač na javnim mjestima), to isto pročitano ponovio na srpskom da svi dobro razumiju zabranu.
U gradu je bilo dosta okolnih pravoslavaca kao težaka, na koje se zabrana najviše i odnosila.
ronhilllol
Primećen član
- Poruka
- 622
Izdat je na hrvatskom jeziku, i pročitan na hrvatskom jeziku. Ćirilično pismo, koje je također hrvatsko, neki su nazivali srpskim pismo. Jezik iza tzv. srpskog pisma je hrvatski.
ronhilllol
Primećen član
- Poruka
- 622
Ništa osim pisma nije srpsko, a pismo je srpsko samo u imenu. Misnomer.
Ti vidiš li da je tekst napisan na latinskom sa nekim slovenskim rečima? Taj dokument je pročitan i na srpskom da bi ga svako bolje razumeo.
ronhilllol
Primećen član
- Poruka
- 622
Jer je prepisivač već prešao na latinicu, a među Talijanima se zadržao izraz "srpsko pismo".
Latinski jezik nikako nije mogao biti napisan ćirilicom, a i da jeste, to je u suštini latinski jezik i opet bi bio nerazumljiv govornicima slovenskog jezika. A i u prevodu stoji "srpski jezik" a ne "srpsko pismo". Ljudi su odavno jako dobro znali razliku između pisma i jezika i ne verujem da su brkali ta dva pojma.
Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 37.493
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 45.521
Pa da, izvikan i na srpskom da svi u gradu razumiju zabranu unosenja zabranjenih haljina u grad.
Uopće nije na latinskom, objašnjenje objave je na talijanskom, ali tekst je na slavenskom uz nekoliko talijanskih riječi.
Lako se čita i razumije.
Mej bregami
Buduća legenda
- Poruka
- 45.521
Propalo ti tvoje uobičajeno postavljanje "dokaza" istrgnutih iz konteksta.
Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 37.493
Ne shvataš. Na italijanskom je bilo napisano samo za Hrvate, naravno, a "svako" se odnosi na ona dva vlaha pravoslavca iz zaleđa što su došli da švercuju.
