- Poruka
- 46.132
A ustaška kopilad su ko?Овакви млади ЉУДИ су будућност Босне, а не усташка копилад:
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
A ustaška kopilad su ko?Овакви млади ЉУДИ су будућност Босне, а не усташка копилад:
ČetniciA ustaška kopilad su ko?
neki kao tuzilac a nema pojma sta je genocid, konjina placenicka.Kako može da bude genocid kad su žene, deca i starci pušteni?
Ili sam ja pogrešno informisan o tome, šta je to genocid?
Od kako su Gospodara kamenovali ovde se o tome ne govori.Godina 2246, u Srbiji se održavaju predsednički izbori, u toku je debata kandidata, moderator debate postavlja pitanje - kakav je vaš stav o Srebrenici?
Bice genocid kada institucije koje su to tako nazvale, nazovu i Oluju genocidom. Dotle ce biti samo zlocin.Pogledajte prilog 728133
Vukčević: U Srebrenici je bio genocid i tačka
U Srebrenici se dogodio genocid, izjavio je juče bivši tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević na tribini „22 godine posle sukoba: Da li su ratni zločini završena priča?“, koju su organizovali nemačka organizacija ForumZFD i list Danas.
– Stalne su političke manipulacije političara oko toga šta se desilo u Srebrenici i šta je to genocid. Genocid je takođe ratni zločin, samo najteži. Da li se desio genocid u Srebrenici? Jeste, desio se. Imate odluku Međunarodnog suda pravde koji kaže da se tu desio genocid i tačka – rekao je Vukčević.
Prema rečima Nataše Kandić, koordinatorke Koalicije za REKOM, srpski sudovi su jako vodili računa da se nijednom presudom Srbija ne dovede u vezu sa genocidom u Srebrenici. Kako je istakla, veliki je pesimista što se tiče procesuiranja ratnih zločina u budućnosti.
– Dosadašnji premijer je bio u prilici da saopšti neke vrlo važne vesti koje se tiču procesuiranja ratnih zločina. Nikada nismo čuli niti od Jedinice za otkrivanje ratnih zločina, niti od Službe za ratne zločine, niti od Tužilaštva za ratne zločine, niti od Republičkog tužilaštva o događajima od 16. decembra 1998. u kafiću Panda, ali smo to zato čuli od premijera. Ipak, ni posle toga nije bilo reakcije službi i institucija koje se time bave – rekla je Kandić i dodala ne vidi kako institucije funkcionišu bez tužioca za ratne zločine.
Vukčević je dodao je nedopustivo to što je premijer povodom određenih stvari izneo u javnost, jer zločin u kafiću Panda nije bio predmet interesovanja Tužilaštva. To se desilo, kako je rekao, u vreme „kada mi nismo ni mogli da reagujemo jer nismo ni bili nadležni, ali otprilike znamo šta se desilo i ko je to uradio“.
– Međutim, premijer je sticajem okolnosti došao do podataka o Naseru Oriću, gde se navodi da je Orić vadio oči sudiji i on je to vrlo detaljno opisao, pošto je imao uvid u iskaz svedoka, koji sam ja dao pokojnom Mikiju Rakiću. To je skandalozno. Bilo je još nekoliko slučajeva kada je premijer Vučić direktno ometao istragu – istakao je Vukčević.
Kao primer opstrukcije Tužilaštva naveo je i to da Služba za otkrivanje ratnih zločina nije radila svoj posao pošto je na njenom čelu bio šef kabineta Vlastimira Đorđevića, koji je haški osuđenik.
Miloš Teodorović, glavni i odgovorni urednik dopisništva Radio Slobodna Evropa iz Srbije, smatra da je „pitanje ratnih zločina drugo ime za problem Aleksandra Vučića“.
– Ukoliko bi on više insistirao na rešavanju slučajeva ratnih zločina i pojačao pozicije tužilaštva, on bi morao da uđe u problem sa Goranom Radosavljevićem Gurijem, koji mu sedi u partiji. Zatim, našao bi se u problemu sa načelnikom Generalštaba LJubišom Dikovićem, kao i sa Momirom Stojanovićem, koji je na poternici Kosova zbog zločina u Đakovici – rekao je Teodorović i dodao da vladajuća stranka nije zainteresovana da se na tom pitanju insistira, dok javnost za ovih 17 godina nije senzibilisana za ovo pitanje niti može da prepozna ove probleme kao relevantne. Po njegovim rečima, problem ratnih zločina je toliko relativizovan da se više i ne prepoznaje kao problem, jer ga ni političke elite to ne definišu tako.
– Mediji u tom spletu kontrola i pritisaka prate ono što diktiraju mejnstrim krugovi, a interes je nedopustivo mali – istakao je Teodorović.
Urednik u listu Danas Aleksandar Roknić ukazuje da su programi izabranih kandidata za tužioca za ratne zločine, Snežane Stanojković i Milana Petrovića, patriotski i da se zasnivaju na tome da se istražuju isključivo zločini nad Srbima.
– Ono što je najneprihvatljivije u programu Snežane Stanojković je to što se ona pozivala na lično prijateljstvo sa glavnim tužiocem Haškog tribunala Seržom Bramercom, zbog čega je on protestovao. Petrovićev program se razlikovao od njenog samo u delu koji se odnosi na unapređenje položaja žrtava i svedoka – rekao je Roknić, na šta je Nataša Kandić dodala da njihovi programi nisu patriotski, i da oni jednostavno nemaju nikakvu viziju šta treba raditi.
– Oni neće moći da sarađuju sa kosovskim institucijama, od kada im je polovinom 2014. Euleks predao nadležnosti, pošto Srbija ne priznaje Kosovo. Jedini tužilac koji se usudio da takne to pitanje je Đorđe Ostojić – rekla je Kandić. Roknić je dodao da je Ostojić bio politički nepodoban kao tužilac pošto je bio republički tužilac tokom akcije Sablja i zato što bi, da je tužilac za ratne zločine, optuživao po komandnoj odgovornosti.
link
Pogledajte prilog 728140
Bivši tužilac Srbije: U Srebrenici je bio genocid
09.07.2020.
U povodu 25. godišnjice genocida u Srebrenici gosti specijalne emisije sa Amirom Krivošijom "Genocid i sud" bili su Serge Brammertz, glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove, Vasvija Vidović, advokatica sa dugogodišnjim iskustvom u haškim procesima i Vladimir Vukčević, bivši tužilac za ratne zločine Srbije.
link
У јулу 1995. године у Сребреници је убијено преко 7000 мушкараца и дечака, а преко 40 000 жена, деце и стараца протерано је са својих огњишта само зато што су мухамеданске вере. Пресуде Суда БиХ, као и међународних судова, масакре у Сребреници класификовали су као геноцид. Високи представник у Босни и Херцеговини, Валентин Инцко, рекао је да ће Закон о забрани негирања геноцида бити усвојен до обележавања 25. годишњице сребреничког геноцида ове године у Поточарима, али то се још увек није догодило, а сам Инцко није вољан да искористи Бонска овлашћења да закон наметне.
У Федерацији БиХ постоји одредба која забрањује негирање сребреничког геноцида, али ова одредба је лоше написана и не користи се у пракси. Порицање геноцида у Сребреници, слављење осуђених ратних злочинаца и ревизионистички ресентимани у јавном простору нека су од кључних питања која су наведена у извештају о напретку Босне и Херцеговине у 2019. години, а који је припремила Европска комисија.
У јануару је делегат Хрватског народног клуба у Дому народа Златко Милетић затражио од Инцка да искористи своја Бонска овлашћења и да уведе закон којим се забрањује негирање сребреничког геноцида, с обзиром на то да Босански политичари то нису у стању.
После 25.годишњице у Сребреници и читавог низа добро организованих комеморација које се одржавају не само у Босни већ и широм Европе, свакако да се више неће моћи да се одлаже са доношењем Закона о негирању геноцида у Сребреници. Ово је важно како због жртава тако и због чињенице да ће усвајање овог закона спречити да на предстојећим локалним изборима у Босни и Херцеговини побеђују и они Босански политичари који славе архитекте и извршиоце геноцида у Сребреници.
oluja je 10 puta veci genocid nego srebrenicaBice genocid kada institucije koje su to tako nazvale, nazovu i Oluju genocidom. Dotle ce biti samo zlocin.
Zasto je sad abitno provlaciti ovakve tebe od nekih idiota koji izjavljuju nesto .. Zar nije to pitanje reseno na sudu u Eu i receno da nije genocid.
Cemu ova tema na politici u 2020. a ne u Istoriji?
pa di bas sad da izadjes sa ovu temu ?
Godina 2246, u Srbiji se održavaju predsednički izbori, u toku je debata kandidata, moderator debate postavlja pitanje - kakav je vaš stav o Srebrenici?
oluja je 10 puta veci genocid nego srebrenica
TACKA
U toj istoj debati te iste 2246. godine, kandidate za predsjednika u Srbiji pitat će i kakav je njihov stav o Jasenovcu.
U Srbiji to ni sad niko ne pita, to će možda kod vas lol.
Mislim poenta priče je da je bio zločin, niko ne negira da je bio zločin, a ta priča o klasifikaciji samog zločina, dal je genocid il nije genocid mi je na kraju dana priča o semantici, koja traje evo već 20 godina i muka mi je više. Kao da je u svojoj suštini ratni zločin ili zločin protiv čovečnosti manje strašan od genocida... rezultat je isti - ljudi su ubijeni.
U Srebrenici je počinjen ratni zločin nad zarobljenim muslimanskim vojnicima. Nikakav genocid.
Komšo...da nisi nekog izgubio u srebrenici...neke rođake ili prijatelje...neke šehide ili mudžahedinePogledajte prilog 728133
Vukčević: U Srebrenici je bio genocid i tačka
U Srebrenici se dogodio genocid, izjavio je juče bivši tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević na tribini „22 godine posle sukoba: Da li su ratni zločini završena priča?“, koju su organizovali nemačka organizacija ForumZFD i list Danas.
– Stalne su političke manipulacije političara oko toga šta se desilo u Srebrenici i šta je to genocid. Genocid je takođe ratni zločin, samo najteži. Da li se desio genocid u Srebrenici? Jeste, desio se. Imate odluku Međunarodnog suda pravde koji kaže da se tu desio genocid i tačka – rekao je Vukčević.
Prema rečima Nataše Kandić, koordinatorke Koalicije za REKOM, srpski sudovi su jako vodili računa da se nijednom presudom Srbija ne dovede u vezu sa genocidom u Srebrenici. Kako je istakla, veliki je pesimista što se tiče procesuiranja ratnih zločina u budućnosti.
– Dosadašnji premijer je bio u prilici da saopšti neke vrlo važne vesti koje se tiču procesuiranja ratnih zločina. Nikada nismo čuli niti od Jedinice za otkrivanje ratnih zločina, niti od Službe za ratne zločine, niti od Tužilaštva za ratne zločine, niti od Republičkog tužilaštva o događajima od 16. decembra 1998. u kafiću Panda, ali smo to zato čuli od premijera. Ipak, ni posle toga nije bilo reakcije službi i institucija koje se time bave – rekla je Kandić i dodala ne vidi kako institucije funkcionišu bez tužioca za ratne zločine.
Vukčević je dodao je nedopustivo to što je premijer povodom određenih stvari izneo u javnost, jer zločin u kafiću Panda nije bio predmet interesovanja Tužilaštva. To se desilo, kako je rekao, u vreme „kada mi nismo ni mogli da reagujemo jer nismo ni bili nadležni, ali otprilike znamo šta se desilo i ko je to uradio“.
– Međutim, premijer je sticajem okolnosti došao do podataka o Naseru Oriću, gde se navodi da je Orić vadio oči sudiji i on je to vrlo detaljno opisao, pošto je imao uvid u iskaz svedoka, koji sam ja dao pokojnom Mikiju Rakiću. To je skandalozno. Bilo je još nekoliko slučajeva kada je premijer Vučić direktno ometao istragu – istakao je Vukčević.
Kao primer opstrukcije Tužilaštva naveo je i to da Služba za otkrivanje ratnih zločina nije radila svoj posao pošto je na njenom čelu bio šef kabineta Vlastimira Đorđevića, koji je haški osuđenik.
Miloš Teodorović, glavni i odgovorni urednik dopisništva Radio Slobodna Evropa iz Srbije, smatra da je „pitanje ratnih zločina drugo ime za problem Aleksandra Vučića“.
– Ukoliko bi on više insistirao na rešavanju slučajeva ratnih zločina i pojačao pozicije tužilaštva, on bi morao da uđe u problem sa Goranom Radosavljevićem Gurijem, koji mu sedi u partiji. Zatim, našao bi se u problemu sa načelnikom Generalštaba LJubišom Dikovićem, kao i sa Momirom Stojanovićem, koji je na poternici Kosova zbog zločina u Đakovici – rekao je Teodorović i dodao da vladajuća stranka nije zainteresovana da se na tom pitanju insistira, dok javnost za ovih 17 godina nije senzibilisana za ovo pitanje niti može da prepozna ove probleme kao relevantne. Po njegovim rečima, problem ratnih zločina je toliko relativizovan da se više i ne prepoznaje kao problem, jer ga ni političke elite to ne definišu tako.
– Mediji u tom spletu kontrola i pritisaka prate ono što diktiraju mejnstrim krugovi, a interes je nedopustivo mali – istakao je Teodorović.
Urednik u listu Danas Aleksandar Roknić ukazuje da su programi izabranih kandidata za tužioca za ratne zločine, Snežane Stanojković i Milana Petrovića, patriotski i da se zasnivaju na tome da se istražuju isključivo zločini nad Srbima.
– Ono što je najneprihvatljivije u programu Snežane Stanojković je to što se ona pozivala na lično prijateljstvo sa glavnim tužiocem Haškog tribunala Seržom Bramercom, zbog čega je on protestovao. Petrovićev program se razlikovao od njenog samo u delu koji se odnosi na unapređenje položaja žrtava i svedoka – rekao je Roknić, na šta je Nataša Kandić dodala da njihovi programi nisu patriotski, i da oni jednostavno nemaju nikakvu viziju šta treba raditi.
– Oni neće moći da sarađuju sa kosovskim institucijama, od kada im je polovinom 2014. Euleks predao nadležnosti, pošto Srbija ne priznaje Kosovo. Jedini tužilac koji se usudio da takne to pitanje je Đorđe Ostojić – rekla je Kandić. Roknić je dodao da je Ostojić bio politički nepodoban kao tužilac pošto je bio republički tužilac tokom akcije Sablja i zato što bi, da je tužilac za ratne zločine, optuživao po komandnoj odgovornosti.
link
Pogledajte prilog 728140
Bivši tužilac Srbije: U Srebrenici je bio genocid
09.07.2020.
U povodu 25. godišnjice genocida u Srebrenici gosti specijalne emisije sa Amirom Krivošijom "Genocid i sud" bili su Serge Brammertz, glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove, Vasvija Vidović, advokatica sa dugogodišnjim iskustvom u haškim procesima i Vladimir Vukčević, bivši tužilac za ratne zločine Srbije.
link
У јулу 1995. године у Сребреници је убијено преко 7000 мушкараца и дечака, а преко 40 000 жена, деце и стараца протерано је са својих огњишта само зато што су мухамеданске вере. Пресуде Суда БиХ, као и међународних судова, масакре у Сребреници класификовали су као геноцид. Високи представник у Босни и Херцеговини, Валентин Инцко, рекао је да ће Закон о забрани негирања геноцида бити усвојен до обележавања 25. годишњице сребреничког геноцида ове године у Поточарима, али то се још увек није догодило, а сам Инцко није вољан да искористи Бонска овлашћења да закон наметне.
У Федерацији БиХ постоји одредба која забрањује негирање сребреничког геноцида, али ова одредба је лоше написана и не користи се у пракси. Порицање геноцида у Сребреници, слављење осуђених ратних злочинаца и ревизионистички ресентимани у јавном простору нека су од кључних питања која су наведена у извештају о напретку Босне и Херцеговине у 2019. години, а који је припремила Европска комисија.
У јануару је делегат Хрватског народног клуба у Дому народа Златко Милетић затражио од Инцка да искористи своја Бонска овлашћења и да уведе закон којим се забрањује негирање сребреничког геноцида, с обзиром на то да Босански политичари то нису у стању.
После 25.годишњице у Сребреници и читавог низа добро организованих комеморација које се одржавају не само у Босни већ и широм Европе, свакако да се више неће моћи да се одлаже са доношењем Закона о негирању геноцида у Сребреници. Ово је важно како због жртава тако и због чињенице да ће усвајање овог закона спречити да на предстојећим локалним изборима у Босни и Херцеговини побеђују и они Босански политичари који славе архитекте и извршиоце геноцида у Сребреници.
А зашто Ђилас и једна од милион Валентина то не кажи окупљеним грађанима вечерас ?
Sve ok, samo stvar je u tome da priča o klasifikaciji zločina zapravo ne postoji, jer je suvišna. Mjerodavni sudovi (Haški i Međunarodni sud) su pravomoćno klasificirali zločin i time ga definirali. Bilo kakve daljnje rasprave o tome su bespredmetne, jer je presuda takva kakva je i neće se mijenjati.
Reci to sudovima koji su presudili drugačije i svojoj državi koja je dužna prihvaćati presude tih sudova.