Potiče od Sv. Irine.
Širom čitavom dalmatinskog područja postoje takvi toponimi, izvedeni od svetačkih imena. Kod Dubrovnika se nalazi
Sutmiho (od Sv. Mihaila), na zapadnoj obali Brača je
Sutivan (od Sv. Ivan), a
postoji istog imena i jedan delić Bijelog Polja. Postoji planina
Sutpetka (po Sv. Petronili) kod Dubrovnika, kod Trogira se nalazi brdo
Sutivan (po Sv. Ivanu). U istu grupaciju spada i
Supetar (od Sv. Petra) na Braču. Sedište Kaštela naziva se
Sućurac (po Sv. Đorđu), postoji ne, a u dubrovačkoj onomastici postoje još i toponimi
Suđurac (kod Dubrovnika i na Lastovu) i
Suđurađ (na samom kraju zapadnoe obale Šipana) nesumnjivo istog porekla, kao i
Sudurac na Mljetu, kao i tvrđavica
Suđuraj na stočnoj obali Hvara. Naselje
Šušanj (arh.
Sušanj) kod Bara je od Sv. Ane, a od toga nedaleko
Sustaš je od Sv. Anastasije Sremske.
Po Sv. Petru nose ime ostvrce Supetrić nedaleko od Velikog Školja kod Molunata, kao i
jedno maleno istoimeno ostrvce kod Lastova.
Sutožel od Sv. Ansela, itd...
Ovo je samo jedan vrlo maleni delić koji sam izdvojio; toponima, lociranih kod ruševina crkava ili nekih ostataka, zapisa upravo tih svetaca. Grupaciji sa
suto- među toponimima koji predstavljaju našu interpretaciju
sanctus nesumnjivo spda i
Sutomišica kod Zadra (najverovatnije Sv. Mihailo). Kada se sve to ima na umu, vrlo je jasno u koju grupciju toponima spada
Sutomore i koliko je to mnogo logičnije i konzistentnije, nego ovo što je kolega forumaš
@psmaniac bio izneo.
Drugo, tačno je da spada po svojoj formi u, kako je
@ИгарЈ dobro citirao iz naučne literature, dosta staroj, arhaičnoj formi. Za veliki broj iznad navedenih toponima, postoje zapisi koji svedoče o tim nazivima duboko u srednji vek. Sutorina se, npr., pominje još 1383. godine.