Ne. Prvi red je dokaz da pominjanje srpskog nema apsolutno nikakve veze sa rimovanjem.
A naredni redovi su pokazni pokus, u kome covek koji vrlo slabo zna ceski (iliti ja) bez problema rimuje narode i teritorije po zelji. Po tvojoj logici moze da se kaze i da je "Pocetak bune na dahije" cisto rimovanje i da licnosti koje se pominju nisu postojale:
То гледају Турци Бијограци,
И на града сви седам дахија:
Аганлија и Кучук-Алија,
И два брата, два Фочића млада,;
Мехмед-ага и шњиме Мус-ага,
Мула Јусуф велики дахија,
Дервиш-ага грацки таинџија,
Старац Фочо од стотине љета,
Све седам се састало дахија;
Бијограду на Стамбол-капији,
Огрнули скерлетне бињише,
Сузе роне, а прилике гледе:
Kucuk Alija je izmisljen samo da bi se rimovalo da Aganlijom. A Focici uopste nisu bili mladi, vec su bili starci, ali je pak zbog rime moralo tako da bude. A ni Dervis aga nije bio taindzija ...
Slazem se da Dalimilovu Kroniku treba posmatrati sa dozom kritike kojim se posmatraju i ostali radovi, ali ti ga bas pretera. Jednostavno si je prebacio u knjizevni opus i izjednacio sa Hans Kristijan Andersenom.
Slazem se da moze/treba tako. To je vec za ove koji raspravljaju o detaljima, a to nije bila poenta mog posta. Samo sam automatski prekopirao gornji tekst sto je neko bio naveo.