„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Kapiram, referenciras se na pasus velike knjige, tek sad vidim koji je to horor
Pogledajte prilog 619803

Zemlja Tračana, istočno od Dalmacije, blizu Sarmatije, počinje na reci Dnjestar i prostire se do Dunava. Trakija izmedju Dnjestra i Dunava - KATASTOFA
Tamo se nalaze 5 malih oblasti i druge koje se zovu Mycia (valjda Mizija) i Dardania koja se takođe zove Tetrapolis. Mizija i Dardanija se nalaze između Dunava i Dnjestra, a Dardanija se zove Tetrapolis - STRAVA i UŽAS
Sloveni prelaze preko Dona i pokoravaju druge regione Trakije i Makedonije. Neznam da li može gore

Nasuprot njemu postoji citat male knjige koji glasi:
Pogledajte prilog 619798
Zemlja Tračana je istočno od Dunava. Sadrži sedam malih regiona i jedan veliki u kome živi 25 plemena Slovena, na čije su mesto došli Goti. Ona ima planine, reke, ostrva i jezera. Njen glavni grad je veličanstveni Konstantinopolj. Komentar je suvišan.

Da, to su problemi kada stranci iz udaljenih zemaja pišu. Oni imaju često vrlo, vrlo loše predstave o geografskim prostranstvima, pa nekada i o najosnovnijim činjenicama. To se prepoznaje, gotovo sindromski, što se više i više udaljavamo od nekog izvora i odlazimo u dalje teritorije, kada u nekim slučajevima možemo čak utvrđivati granicu u kojoj neke stvarne vesti prelaze u potpunu maštu, popunjenu fantazijskim podacma.

Nije iznenađujuće da jermenski geograf ne poseduje baš najbolje informacije o geografskim prostranstvim Evrope.

Robert H. Hewsen čak ne daje originalni tekst na jermenskom ni za jednu knjigu. Ja sam ti pokazao original koji 1/1 odgovara tekstu male knjige, osim što umest ostrva stoji močvarna ostrva
Huni su potisnuli Ostrogote preko Dunava u Trakiju oko 370. godine. Imamo svedočenje Jordanesa da je Hermanarik koji je umro 376. godine vladao Venetima, Antima i Slovenima. Sve se savršeno uklapa.

Braniš neodbranjivo što se tiče ovog izvora. Pokaži akademsku solidarnost i priznaj, nemaš izbora.

Pa ja sam spomenuo dva različita tumačenja. Nisam iskreno ubeđen u potpunosti da je Ananija imao neke čvršće informacije o dubljoj prošlosti, odnosno da ima tu nečeg više sem da je čuo da su tamo negde protutnjali u neka davna vremena neki Goti. Njegovi izvori očigledno ne sadrže bog zna šta, pa se i sam malčice koprca sa tekstom, kao što si i sam primetio.

Ne branim ovde ništa specifično, nego ukazujem na različite mogućnosti. Ne vidim dovoljno razloga za decidnost u smeru apsolutističkog priklanjanja tumačenju koje si ti dao. Hajde da kažemo da je moguće da se u nekom Ananijinom izvoru, odakle je ispisivao tekst, nalaze reči o tome kako su se Goti doselili u Dakiju u kojoj je već bilo Slovena (odnosno da se tako može rečenica protumačiti).

Što se tiče podebljanog, čini mi se da si tu nešto možda malčice pogrešio. Ako dobro razumem, ti pokušavaš da aludiraš na to da je Ermanarikova vlast dosezala i Trakiju (odnosno i stanovništvo u njoj)? Koliko je meni poznato, njegovo kraljevstvo se nalazilo na istočnijim prostranstvima Skitije. Ne znam šta tačno povezuje Trakiju sa Ermanarikom?
 
Poslednja izmena:
Kapiram, referenciras se na pasus velike knjige, tek sad vidim koji je to horor
Pogledajte prilog 619803

Zemlja Tračana, istočno od Dalmacije, blizu Sarmatije, počinje na reci Dnjestar i prostire se do Dunava. Trakija izmedju Dnjestra i Dunava - KATASTOFA
Tamo se nalaze 5 malih oblasti i druge koje se zovu Mycia (valjda Mizija) i Dardania koja se takođe zove Tetrapolis. Mizija i Dardanija se nalaze između Dunava i Dnjestra, a Dardanija se zove Tetrapolis - STRAVA i UŽAS
Sloveni prelaze preko Dona i pokoravaju druge regione Trakije i Makedonije. Neznam da li može gore

Nasuprot njemu postoji citat male knjige koji glasi:
Pogledajte prilog 619798
Zemlja Tračana je istočno od Dunava. Sadrži sedam malih regiona i jedan veliki u kome živi 25 plemena Slovena, na čije su mesto došli Goti. Ona ima planine, reke, ostrva i jezera. Njen glavni grad je veličanstveni Konstantinopolj. Komentar je suvišan.

Robert H. Hewsen čak ne daje originalni tekst na jermenskom ni za jednu knjigu. Ja sam ti pokazao original koji 1/1 odgovara tekstu male knjige, osim što umest ostrva stoji močvarna ostrva
Huni su potisnuli Ostrogote preko Dunava u Trakiju oko 370. godine. Imamo svedočenje Jordanesa da je Hermanarik koji je umro 376. godine vladao Venetima, Antima i Slovenima. Sve se savršeno uklapa.

Braniš neodbranjivo što se tiče ovog izvora. Pokaži akademsku solidarnost i priznaj, nemaš izbora.
Па није толика катастрофа будећи да Дачани -- то јест Гети -- су једна грана Трачана.
 
Goti doselili u Dakiju
U oba teksta piše da Sloveni žive u Trakiji i da tu dolaze Goti, ajde pusti više tu Dakiju

Koliko je meni poznato, njegovo kraljevstvo se nalazilo na istočnijim prostranstvima Skitije.
Jeste dok ih Huni nisu pritisnuli, Hermanarik nastupa južno a ostavlja deo vojske da se bori sa Hunima. Sutra citiram, za danas mi je previše
 
U oba teksta piše da Sloveni žive u Trakiji i da tu dolaze Goti, ajde pusti više tu Dakiju


Jeste dok ih Huni nisu pritisnuli, Hermanarik nastupa južno a ostavlja deo vojske da se bori sa Hunima. Sutra citiram, za danas mi je previše
Ма немој.

Говоримо о седмом веку. Прво пише да се Тракија простире од Дунава до Дњестра. Онда пише да укључује Горњу Мезију и Дарданију. Затим да се права Тракија (Thracia proper) налази на јужној страни (Дунава) а на северној се налази велика земља Дакија, у којој становају Словени. Дакле у седмом веку 25 племена Словена су живели у Дакији. Такође каже да су Готи у неодређеној прошлости упали у њихов простор, то јест у Дакију.
 
Овде је више пута коришћен аргумент како су Словени затекли празан простор Балкана због тзв. Јустинијанове куге. А ево и конкретне студије која ту тезу руши у прах.

https://www.pnas.org/content/early/2019/11/26/1903797116
 
Ма немој.

Говоримо о седмом веку. Прво пише да се Тракија простире од Дунава до Дњестра. Онда пише да укључује Горњу Мезију и Дарданију. Затим да се права Тракија (Thracia proper) налази на јужној страни (Дунава) а на северној се налази велика земља Дакија, у којој становају Словени. Дакле у седмом веку 25 племена Словена су живели у Дакији. Такође каже да су Готи у неодређеној прошлости упали у њихов простор, то јест у Дакију.
Ajmo redom, ali molim te pažljivo čitaj.
Autor Robert H. Hewsen analizira 2 prepisa jermenske geografije za koje se dugo smatralo da ih je napisao Movses Khorenatsi u 5. veku, a onda je u 19. veku prevladalo mišljenje da je to ipak delo Ananiasa iz Siraka koji je živeo u 7. veku. Hewsen nakon analize zaključuje da je ovo delo pisano u periodu između 591. i 636. godine, zato što ne obuhvata kasnije događaje.
Činjenica je da postoje ozbiljne nekonzistentnosti izmedju dve verzije. Ako pogledamo deo koji nas zanima, opis Trakije, vidimo razliku u tome što velika knjiga sadrži opis dolaska Bugara u Trakiju dok se u maloj knjizi ne spominju Bugari. Logika kaže da se desila redakcija nad malom knigom u smislu dopisivanja događaja koji su se desili u međuvremenu.
Mala knjiga daje opis događaja koji se hronološki mogu uklopiti u sled istorijskih događaja, kada se kombinuju sa drugim izvorima.
Velika, editovana knjiga daje opis geografskih pojmova koji nije realan i shodno tome ovaj izvor nije pouzdan i ne može se koristiti. Pošto je pisana krajem 6. i početkom 7. veka autor je morao koristiti aktuelnu teritorijalnu podelu vizantijskih provincija
Balkans_6th_century.svg.png

Vidimo da na mapi postoje sve oblasti koje je nabrojao. Možda možemo da prihvatimo i da ih je pravilno rasporedio u prostoru. Ali spominjanje reka u ovom kontekstu nema nikakvog smisla, naprimer reke Don koja se nalazi daleko na severoistoku. Mi možemo da pretpostavljamo šta je hteo da kaže, recimo da su Huni prešli reku Don i napali Gote, ali ulazimo u domen spekulacija. Dalje, tvrdi da se dvadest milja od Konstantinopolja nalazi grad Herakleja od koga se dvesta milja severno nalazi grad Rim. Nebuloza.

Na osnovu ove moje elaboracije postoji osnova za sumnju da je malu knjigu napisao Khorenatsi u 5. veku, a veliku Ananias u 7. veku, iz želje da opiše dogadjaje koji su se desili u međuvremenu. Međutim on to čini nespretno.


Bez obzira ko je napisao malu knjigu, nameće se zaključak da nju možemo da uzmemo kao relevantni istorijski izvor a veliku moramo da odbacimo kao nepouzdanu.
 
Činjenica je da postoje ozbiljne nekonzistentnosti izmedju dve verzije. Ako pogledamo deo koji nas zanima, opis Trakije, vidimo razliku u tome što velika knjiga sadrži opis dolaska Bugara u Trakiju dok se u maloj knjizi ne spominju Bugari. Logika kaže da se desila redakcija nad malom knigom u smislu dopisivanja događaja koji su se desili u međuvremenu.
Mala knjiga daje opis događaja koji se hronološki mogu uklopiti u sled istorijskih događaja, kada se kombinuju sa drugim izvorima.
Velika, editovana knjiga daje opis geografskih pojmova koji nije realan i shodno tome ovaj izvor nije pouzdan i ne može se koristiti. Pošto je pisana krajem 6. i početkom 7. veka autor je morao koristiti aktuelnu teritorijalnu podelu vizantijskih provincija

Dolazak Bugara nije "nedosljedan." Nedosljedno je ono sto cini kontra-dikciju, sto govori suprotno. To ovde nije slucaj, a dolazak Bugarskih hordi se takodje uklapa hronoloski i sa drugim izvorima, u taj period kraja sestog vijeka.
Izvor se ne moze odbacivati na osnovu pravila falsus in unum falsus in omnibus. Izvori se moraju uskladiti!!

Ne mozes ti reci izvor laze ovdje i bacit ga citavog u smece, niti iz razloga jer ti "ne znas" gradove i razdaljine. To je ona fora, ova ploca nista ne valja, ima rupu na sredini. Dakle, mozemo reci da se Rim po izvoru nalazi 200 milja ili kopnom ili vodom od Konstantinopolja, ionda se Herakleja nalazi na desetom dijelu tog puta. A ako nije, ako je to kontra dikcija cinjenica, onda mozes odbaciti samo taj dio a ne citavu knjigu. Nisi ti zaposlen da rasturas i unistavas istorijske izvore ko sto Slaven i ustaski univerzitet u Beogradu rade.
 
Poslednja izmena:
U oba teksta piše da Sloveni žive u Trakiji i da tu dolaze Goti, ajde pusti više tu Dakiju

Ne kažem to tek tako. Pročitaj šta piše u punoj hronici, a ne samo u skraćenoj verziji.

Na osnovu ove moje elaboracije postoji osnova za sumnju da je malu knjigu napisao Khorenatsi u 5. veku, a veliku Ananias u 7. veku, iz želje da opiše dogadjaje koji su se desili u međuvremenu. Međutim on to čini nespretno.

Bez obzira ko je napisao malu knjigu, nameće se zaključak da nju možemo da uzmemo kao relevantni istorijski izvor a veliku moramo da odbacimo kao nepouzdanu.

Imamo tako i Veliku hroniku i Malu hroniku Isidora Seviljskog. Pojava dve recenzije, pune i skraćene, nje neuobičajena i autor je imao dosta inspiracije za to.

Umesto da se držimo toga što je neko jedno vreme mislio da je Mojsije Horenski autor, treba se vratiti samom izvoru: u prevodu, zašto?

P. S. Ne mogu se neki izvori proglašavati nepouzdanima i (u celini) odbacivati.
 
Poslednja izmena:
Dolazak Bugara nije "nedosljedan." Nedosljedno je ono sto cini kontra-dikciju, sto govori suprotno. To ovde nije slucaj, a dolazak Bugarskih hordi se takodje uklapa hronoloski i sa drugim izvorima, u taj period kraja sestog vijeka.
Izvor se ne moze odbacivati na osnovu pravila falsus in unum falsus in omnibus. Izvori se moraju uskladiti!!

Ne mozes ti reci izvor laze ovdje i bacit ga citavog u smece, niti iz razloga jer ti "ne znas" gradove i razdaljine. To je ona fora, ova ploca nista ne valja, ima rupu na sredini. Dakle, mozemo reci da se Rim po izvoru nalazi 200 milja ili kopnom ili vodom od Konstantinopolja, ionda se Herakleja nalazi na desetom dijelu tog puta. A ako nije, ako je to kontra dikcija cinjenica, onda mozes odbaciti samo taj dio a ne citavu knjigu. Nisi ti zaposlen da rasturas i unistavas istorijske izvore ko sto Slaven i ustaski univerzitet u Beogradu rade.
Dolazak Bugara nije nedosledan. Ovaj specifični izvor je nekonzistentan. To znači da može da bude pročitan na više načina. Svako će tumačiti kako mu odgovara i onda nemožemo da se složimo. A poenta je da se složimo.
Izvor je objavljen ovde na forumu, ima ga i na internetu, niko ga neće uništiti :D
 
Ne kažem to tek tako. Pročitaj šta piše u punoj hronici, a ne samo u skraćenoj verziji.
Dobro. Ali gde je Dakija? Nekad je bila severno od Dunava a kasnije južno? O kom periodu priča? Ko odakle dolazi?
Umesto da se držimo toga što je neko jedno vreme mislio da je Mojsije Horenski autor, treba se vratiti samom izvoru: u prevodu, zašto?
Ovaj specifični izvor je nekonzistentan. To znači da može da bude pročitan na više načina. Svako će tumačiti kako mu odgovara i onda nemožemo da se složimo. A poenta je da se složimo.
Kod skraćene hronike možemo da sledimo hronologiju. Znamo gde se Trakija nalazi, znamo kada Goti prelaze Dunav
 
Ovaj specifični izvor je nekonzistentan. To znači da može da bude pročitan na više načina. Svako će tumačiti kako mu odgovara i onda nemožemo da se složimo. A poenta je da se složimo.
Kod skraćene hronike možemo da sledimo hronologiju. Znamo gde se Trakija nalazi, znamo kada Goti prelaze Dunav

Da, ali kod svakog izvora treba rastumačiti značenje koje se krije iza pojmova; šta je Trakija za Jermene? Jedno je Bretanja za stanovnije Normandije, a sasvim drugo za Srbe. Za žitelje sev. Francuske to je poluostrvo na zapadu, a za pravoslavne Srbe marčanska eparhija (sa sedištem u današnjoj Hrvatskoj).

To je bila moja poenta.
 
Sta moze biti procitano na vise nacina? Da Bugari u istom izvoru izricito jesu a potom nisu dosli u sestom vijeku?
Tako je. Piše da žive Bugari u 7.veku u Trakiji. To može da se zaključi. Ali ja sada zaista neznam da li je u naučnoj metodologiji dozvoljeno parcijalno tumačenje izvora. Međutim to i nije sporna cinjenica pošto postoje brojni drugi izvori koji to potvrđuju
 
Tako je. Piše da žive Bugari u 7.veku u Trakiji. To može da se zaključi. Ali ja sada zaista neznam da li je u naučnoj metodologiji dozvoljeno parcijalno tumačenje izvora. Međutim to i nije sporna cinjenica pošto postoje brojni drugi izvori koji to potvrđuju

Pa Bugarti su i u drugim izvorima dosli u Trakiju u sestom vijeku, krajem sestog vijeka.

Kako ne moze parcijalno da se cita? Pa mora da se cita parcijalno, to je cilj! Ne moze doktor ubiti pacijenta koji boluje od sljepog crijeva! Citav cilj je da se operise samo sljepo crijevo, i to samo dio koji mora! A ne da ubijes pacijenta i bacis ga u grob! Pa to moze svaki majmun i ustasa. Izvori se moraju uskladiti!!
 
Da, ali kod svakog izvora treba rastumačiti značenje koje se krije iza pojmova; šta je Trakija za Jermene? Jedno je Bretanja za stanovnije Normandije, a sasvim drugo za Srbe. Za žitelje sev. Francuske to je poluostrvo na zapadu, a za pravoslavne Srbe marčanska eparhija (sa sedištem u današnjoj Hrvatskoj).

To je bila moja poenta.
Pa dobro. Meni to deluje komplikovano i neefikasno, ali možda si u pravu. Predlažem da kreneš u tumačenje.....
 
Dalje, tvrdi da se dvadest milja od Konstantinopolja nalazi grad Herakleja od koga se dvesta milja severno nalazi grad Rim. Nebuloza.

Очигледно је помешао север и запад. Ако је оно Хераклеја на мапи, Рим јесте удаљен десетак пута у односу на оно, само што је оно растојање отприлике 100 км. Имамо проблем и са компасом и са мерним јединицама.
 
Ajmo redom, ali molim te pažljivo čitaj.
Autor Robert H. Hewsen analizira 2 prepisa jermenske geografije za koje se dugo smatralo da ih je napisao Movses Khorenatsi u 5. veku, a onda je u 19. veku prevladalo mišljenje da je to ipak delo Ananiasa iz Siraka koji je živeo u 7. veku. Hewsen nakon analize zaključuje da je ovo delo pisano u periodu između 591. i 636. godine, zato što ne obuhvata kasnije događaje.
Činjenica je da postoje ozbiljne nekonzistentnosti izmedju dve verzije. Ako pogledamo deo koji nas zanima, opis Trakije, vidimo razliku u tome što velika knjiga sadrži opis dolaska Bugara u Trakiju dok se u maloj knjizi ne spominju Bugari. Logika kaže da se desila redakcija nad malom knigom u smislu dopisivanja događaja koji su se desili u međuvremenu.
Mala knjiga daje opis događaja koji se hronološki mogu uklopiti u sled istorijskih događaja, kada se kombinuju sa drugim izvorima.
Velika, editovana knjiga daje opis geografskih pojmova koji nije realan i shodno tome ovaj izvor nije pouzdan i ne može se koristiti. Pošto je pisana krajem 6. i početkom 7. veka autor je morao koristiti aktuelnu teritorijalnu podelu vizantijskih provincija
Pogledajte prilog 619847
Vidimo da na mapi postoje sve oblasti koje je nabrojao. Možda možemo da prihvatimo i da ih je pravilno rasporedio u prostoru. Ali spominjanje reka u ovom kontekstu nema nikakvog smisla, naprimer reke Don koja se nalazi daleko na severoistoku. Mi možemo da pretpostavljamo šta je hteo da kaže, recimo da su Huni prešli reku Don i napali Gote, ali ulazimo u domen spekulacija. Dalje, tvrdi da se dvadest milja od Konstantinopolja nalazi grad Herakleja od koga se dvesta milja severno nalazi grad Rim. Nebuloza.

Na osnovu ove moje elaboracije postoji osnova za sumnju da je malu knjigu napisao Khorenatsi u 5. veku, a veliku Ananias u 7. veku, iz želje da opiše dogadjaje koji su se desili u međuvremenu. Međutim on to čini nespretno.


Bez obzira ko je napisao malu knjigu, nameće se zaključak da nju možemo da uzmemo kao relevantni istorijski izvor a veliku moramo da odbacimo kao nepouzdanu.
Па уопште се ниси обратио на текст којег си ти на почетку поставио. Ја сам једноставно превео кључне делове. Не знам зашто ти смета да у Јерменској адаптацији из седмог века наше ере пише

1) да се Тракија простире од Дунава до Дњестра,
2) да је Дакија северни део Тракије
3) да јужни део Тракије укључује Горњу Мезију и Дарданију
4) да у седмом веку наше ере 25 племена Словена је становало у Дакији
5) да су у неодређеној прошлости Готи упали у Дакију.

У петом веку пре наше ере сам Херодот је рекао да Гети су Трачани. Древни Грци су овај народ називали Гетима док су их Римљани називали Дачанима. У првом веку наше ере Страбон је написао да Гети и Дачани говоре исти језик. Дакле у древном појмовању Дачани су грана Трачана.
 
Tako je. Piše da žive Bugari u 7.veku u Trakiji. To može da se zaključi. Ali ja sada zaista neznam da li je u naučnoj metodologiji dozvoljeno parcijalno tumačenje izvora. Međutim to i nije sporna cinjenica pošto postoje brojni drugi izvori koji to potvrđuju
Територија под бугарском влашћу у седмом веку укључује северну страну Дунава.

duBs95M.jpg
 
Citat glasi malo drugačije
Pogledajte prilog 619775
Veneti, Anti i Sloveni sada uspešno ratuju na velikom prostoru a to smo im mi dopustili zato što smo ih potcenili, iako su nekad svi bili pod Hermanarikovom kontrolom.

Hermanarik vlada do 376 godine a Jordanes ovo pise 551. godine
Dobro, nedostaje samo "zbog našeg odbacivanja". Hermanarik se ubio 376 a nasledio ga "Got" Vitimir, pre bih rekao VITOMIR. Zanimljivo je to igranje istoričara sa slovenskim imenima. Iskorišćena i falsifikovana u ovom slučaju. U drugim slučajevima ih nema jer, jednostavno - nisu germanska nasledna imena.
 
Па уопште се ниси обратио на текст којег си ти на почетку поставио. Ја сам једноставно превео кључне делове. Не знам зашто ти смета да у Јерменској адаптацији из седмог века наше ере пише

1) да се Тракија простире од Дунава до Дњестра,
2) да је Дакија северни део Тракије
3) да јужни део Тракије укључује Горњу Мезију и Дарданију
4) да у седмом веку наше ере 25 племена Словена је становало у Дакији
5) да су у неодређеној прошлости Готи упали у Дакију.

У петом веку пре наше ере сам Херодот је рекао да Гети су Трачани. Древни Грци су овај народ називали Гетима док су их Римљани називали Дачанима. У првом веку наше ере Страбон је написао да Гети и Дачани говоре исти језик. Дакле у древном појмовању Дачани су грана Трачана.

Ajde da vidimo, pogledaj moje komentare i pitanja, crvenom:

Da li se autor referencira na geografske pojmove iz antike ili iz Vizantije sedmog veka?
1) да се Тракија простире од Дунава до Дњестра, Kada je ovo bilo u istoriji? Daj neki link
2) да је Дакија северни део Тракије Ovo može da prođe
3) да јужни део Тракије укључује Горњу Мезију и Дарданију Da li tvrdiš da se Gornja Mezija i Dardanija nalaze severno od Dunava? Kada u istoriji? Link?
4) да у седмом веку наше ере 25 племена Словена је становало у Дакији U redu. Da li pričamo o antičkoj Dakiji ili vizantijskoj?
5) да су у неодређеној прошлости Готи упали у Дакију. Citat: u velikoj zemlji Dakiji zive Sloveni, njih 25 plemena, na čije zemlje su izvršili invaziju Goti. Kristalno jasno. Žive Sloveni, dolaze Goti. Znamo kada dolaze Goti. Jednostavno želiš da interpretiraš kako su dve činjenice, naseobina Slovena i Invazija Gota medjusobno nezavisni događaji u ovom izvoru. A autor ih je uvezao, evidentno.

Zašto nisi komentarisao tvrdnju da Sloveni prelaze Don i napadaju Trakiju?
Zašto nisi komentarisao tvrdnju da se u Trakiji nalazi Konstantinopolj, znači severno od Dunava?
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top