„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Ту сам ја, и пазим на оно што пишеш.

Уз дужно поштовање, питам се ко си ти.

Имаш ли проблема са расејаношћу или шта већ.

Никада нисам написао да су Винчанци измислили културу. То је лаж.

О Лепенском виру сам написао само да је њихова култура прва у Европи, а ти си то такође изврнуо.

Ако имаш проблем са сенилношћу, повуци се са форума, као што си се потписао.

A šta to znači? Po čemu su prva kultura u Evropi (mora onda i svijetu, zato što su tadašnje evropske kulture bile najrazvijenije na svijetu)? :dontunderstand:

Mislio sam na ovaj komentar:

И да те исправим, не ради се о доприносу европској култури, већ је европска култура настала на тлу Балкана.

Nemam srećom problema sa senilnošću, ali svakako mislim da ti imaš problema sa izražavanjem (oprosti ako zvuči uvredljivo). Mnogo nesporazuma koji nastaju između nas dvojice (pa i tebe i drugih forumaša) bi jednostavno nestalo kada bi se malo konkretizovao, odnosno kada bi svima postalo jasno što ti zapravo želiš reči.
Ovako se svako mora truditi da čita između redova i pokušava shvatiti što ti pišeš. Zašto ne biti malo transparentniji?

Ti često odeš sa diskusije i ostaviš se neobrazložen. Naravno, možda postoje poteškoće koje donosi stvarni život i slično, ali ako možeš dalje odgovarati, onda se svakako možeš i vraćati na tekuće diskusije.
A mislim da je krajnje nekorektno sa tvoje strane da me optužuješ za senilnost, kada si ti upravo ti jednom pokrenuo jedno pitanje, na koje si svakako dobio odgovor, i vrlo brzo ponovo upitao jedno te isto, kao da uopšte nismo ni diskutovali, tako brzo preskočivši preko cijele do tada vođene rasprave? I onda ja još ispadnem senilan...
 
Poslednja izmena:
Наравно да се вртимо у круг када сви пишу оно што сматрају да јесте али нико није објаснио појам културе и цивилизације.Не знам какве везе имају религија и уметност једне културе винчанске што је неоспорно са тим да је та култура поседовала писмо.
По ономе што сам ја читао Сумери су прва цивилизација јер су први користили неку врсту писма, које је прочитано и самим тим доказано, према томе Лепенски Вир и Винча могу само да буду културе док се не докаже то винчанско писмо, да ли је уопште писмо и шта ти симболи значе.

Vinča je civilizacija, i imala je pismo. U protivnom to bi bio presedan u istoriji čovečanstva da neko tako dugo gradi naselja na prostoru od preko 100 hektara, ima umetnost, religiju, zanatstvo, trgovinu, rudarstvo, kontinuitet u vremenu i na ogromnom prostoru, a da nije u stanju da proizvede neku vrstu pisma.
Okruženi šumama, koristili su organske materijal kao za pisanje, tako i za druge potrebe. Da li je to razlog da budu izbrisani sa istorijske scene.

Slavene, šta kaže nauka?
 
Poslednja izmena:
Vinča je civilizacija, i imala je pismo. U protivnom to bi bio presedan u istoriji čovečanstva da neko tako dugo gradi naselja na prostoru od preko 100 hektara, ima umetnost, religiju, zanatstvo, trgovinu, rudarstvo, kontinuitet u vremenu i na ogromnom prostoru, a da nije u stanju da proizvede neku vrstu pisma.
Okruženi šumama, koristili su organske materijal kao za pisanje, tako i za druge potrebe. Da li je to razlog da budu izbrisani sa istorijske scene.

A zbog čega bi bio presedan..? Naselja su građena i drugdje i ranije, i to na i daleko većim prostranstvima od one koju obuhvata vinčanska kultura, itd...
Pretpostavka da su koristili drvene pločice za pismo je samo - pretpostavka - i to posve neosnovana, zato što se ne bazira na nečemu. Kao prvo, sporno je jesu li vinčanski simboli uopšte i nekakvo pismo. Slične stvari su mnogi lupetali oko "pisma iz Glozela".

Slavene, šta kaže nauka?

Provjeriti u Praistorija jugoslavenskih zemalja, iz pera Milutina Garašanina.
 
A zbog čega bi bio presedan..? Naselja su građena i drugdje i ranije, i to na i daleko većim prostranstvima od one koju obuhvata vinčanska kultura, itd...
Pretpostavka da su koristili drvene pločice za pismo je samo - pretpostavka - i to posve neosnovana, zato što se ne bazira na nečemu. Kao prvo, sporno je jesu li vinčanski simboli uopšte i nekakvo pismo. Slične stvari su mnogi lupetali oko "pisma iz Glozela".



Provjeriti u Praistorija jugoslavenskih zemalja, iz pera Milutina Garašanina.

Hajde objasni nam položaj Lepenskog Vira i Vinče u odnosu na druge kulture tog i ranijeg perioda
Budi konstruktivan.
 
Vinča je civilizacija, i imala je pismo. U protivnom to bi bio presedan u istoriji čovečanstva da neko tako dugo gradi naselja na prostoru od preko 100 hektara, ima umetnost, religiju, zanatstvo, trgovinu, rudarstvo, kontinuitet u vremenu i na ogromnom prostoru, a da nije u stanju da proizvede neku vrstu pisma.
Okruženi šumama, koristili su organske materijal kao za pisanje, tako i za druge potrebe. Da li je to razlog da budu izbrisani sa istorijske scene.

Samo da dodam - pismo koje je nekada bilo u upotrebi može biti i izgubljeno, tj. zaboravljeno. Grci su, nakon doba pismenosti, čitava stoljeća bili nepismeni prije preuzimanja pisma od Feničana.

Hajde objasni nam položaj Lepenskog Vira i Vinče u odnosu na druge kulture tog i ranijeg perioda
Budi konstruktivan.

Ako tražiš od mene da idem u biblioteku i pažljivo iščitam literaturu, između ostaloga i knjigu koju sam ti preporučio, pa onda iznesem sažetak ovdje, onda ćeš se morati strpiti dok se to ne dogodi.
Ako te stvarno zanima, najlakše je sam otići i pročitati.
 
Vinča je civilizacija, i imala je pismo. U protivnom to bi bio presedan u istoriji čovečanstva da neko tako dugo gradi naselja na prostoru od preko 100 hektara, ima umetnost, religiju, zanatstvo, trgovinu, rudarstvo, kontinuitet u vremenu i na ogromnom prostoru, a da nije u stanju da proizvede neku vrstu pisma.

Odkud znas da su imali zajednicku religiju.

Ipak trenutno je Vinca poznata samo po arheoloskim istrazivanjem i kao deo jako mnogo interpretacija.

Neki smatraju Vincu dokazom preevropske matrijahalne strukture. Gde su muskarci ceo zivot ziveli kod majke a zene same odgajile porodicu. Te price su isto toliko verovatne ko tvoje teorije.
 
Ja sam bio konstruktivan,
Današnja Srbija u vreme Atile Hunskog.
"Dan po Vigilovom odlasku, Atila svima naređuje da se vrateu njegov glavni štab. Na kraju krajeva, neće biti nikakvog lova južno od Dunava, jer ima mnogo važnijih stvari na koje morada se obrati pažnja. Haos pakovanja šatora, pakovanja i prebacivanja kola preko reke, i sedlanja konja ustupa mestoorganizovanim kolonama kola, pratnje na konjima, proizvođačalukova, konjušara i kuvara koji s puno poštovanja idu za Atilinom pratnjom, svi krivudaju na sever pašnjacima onoga što je danasseverna Srbija.Posle izvesnog vremena, kolona se deli: Atila skreće kaselu iz koga će uzeti još jednu ženu, ćerku jednog od lokalnih
logada.
Ostatak nastavlja ravnicom i preko tri velike reke inekoliko manjih. Ponekad je tu lokalno stanovništvo saizdubljenim kanuima, ponekad, dok kolone plivaju sa svojimkonjima, važne ličnosti prelaze sa kolima na splavovimanošenim samo za tu priliku. Usput, saljaci iznose proso,medovinu i pivo od ječma.

(Obratite pažnju na to da su ovi ljudi seljaci: nisu više pastirinomadi, već žive kao nastanjeni farmeri u kolibama od premazanog pruća pokrivenim slamom.)Posle napornog dana putovanja, ulogore se u blizini malog jezera. Usred noći iz umornog sna budi ih jedna od onih letnjiholuja koje brišu Mađarskom
pustom,
oluja koja je toliko jaka daruši šator, a rezervnu odeću i ćebad nosi u jezero. Radi se oodređenom šatoru koji nije predviđen za život u divljini, nijenalik hunskim okruglim šatorima koji ostaju topli i udobni i ponajhladnijem vremenu, a mogu da izdrže i uragan. Zaslepljenikišom, ogluveli od grmljavine, Rimljani zapomažući nalaze putdo sela uz bleskove munja i gromova. Seljaci se bude, pale baklje od pruća natopljenog voskom i vođe ih do dobrodošlietopline vatri.Ispostavlja se da selom vlada matrijarh. Što je još većeiznenađenje, ona je Bledina udovica jedna od nekoliko njih brata koga je Atila ubio. Očigledno joj je dozvoljeno da zadržisvoju enklavu na Bledinoj teritoriji, gde je ona još uvek kraljica. Iako je gluvo doba noći, naredi da se donese hrana.Zatim, kada su se presvukli i jeli, ude izvestan broj privlačnihmladih žena, koje su tu, kako je rečeno Priskusu,
zbog polnog odnosa, sto je među Hunima znak poštovanja.
Priskus ih naziva„privlačne žene". Šta se desilo sa onim rasističkim mišljenjimada su Huni tako odvratnog izgleda i ponašanja da jedva da su bili ljudska bića? Zbrisana su stvarnošću suočavanja sagostoprimstvom i lepotom. Ovo je malo uznemirujuće zahrišćane, državne činovnike i diplomate, pogotovo stoga što suove žene bile brižljivo odabrane po svom izgledu. Odgovor je bioLjubazna uzdržanost.
te žene
smo velikodušno nutkali hranom pred nama, ali smo odbili odnos s njima."
Naredni dan je lep i vruć. Rimljani vade svoj natopljeni prtljag i suše ga na suncu, odlaze u kurtoaznu posetu seoskomma
Atila173
trijarhu da joj zahvale poklonivši joj tri srebrne činije i neštosušenog voća, i kreću dalje.I tako se nastavlja čitavu nedelju i verovatno nešto više od200 kilometara. Stižu do sledećeg sela. Ovde ima malosaobraćajne gužve. Svi moraju da sačekaju jer će se Atila pridružiti konvoju, a on mora da predvodi. A, zadivljujućomslučajnošću, ovde je još jedan pregovarački tim, iz Zapadnogcarstva, iz Rima, u kome su neka poznata i veoma značajnalica: vojskovođa i guverner, izaslaniku povratku, Konstancije,sekretar koga je izvorno Atili poslao Ecije, grof po imenu Romuli njegov zet, niko drugi do Orestov otac. Izgleda da je biti deodelegacije kod Atile porodični posao.Zapadni izaslanici imaju svoju priču, koja se vrti okozlatnih posuda u Sirmijumu. Nekada su pripadale biskupu kojiih je, kada je grad ranih 440ih bio pod hunskom opsadom, dao jednom od ostalih Atilinih sekretara na čuvanje, misleći da bi poklon mogao da bude od pomoći ako on sam bude uhvaćen.Tako su posude prešle u Atilino vlasništvo. Ali, onaj sekretar ih je založio kod nekog bankara u Rimu. Kada je Atila čuo za ovo,naredio je da ga razapnu. Sada traži ili posude, ili bankara.Ovde je bila čitava delegacija koja je došlia da Atili kaže da, pošto je bankar posude primio na poverenje, one nisu ukradene, tevođa Huna sada ne može da polaže pravo niti na njih, ni nanedužnog bankara.Atila se konačno pojavljuje, i nabrekla kolona nastavljaotvorenom ravnicom dok ne stignu do
jednog veoma velikog sela
Atiline prestonice koja je, kako je predloženo u prethodnom poglavlju, verovatno oko 20 kilometara oddanašnjeg Segedina, dosta udaljena od krivudave i poplavamasklone Tise"
http://sr.scribd.com/doc/64068683/A-Ti-La
 
Poslednja izmena:
Samo da dodam - pismo koje je nekada bilo u upotrebi može biti i izgubljeno, tj. zaboravljeno. Grci su, nakon doba pismenosti, čitava stoljeća bili nepismeni prije preuzimanja pisma od Feničana.

Ako tražiš od mene da idem u biblioteku i pažljivo iščitam literaturu, između ostaloga i knjigu koju sam ti preporučio, pa onda iznesem sažetak ovdje, onda ćeš se morati strpiti dok se to ne dogodi.
Ako te stvarno zanima, najlakše je sam otići i pročitati.

Ma ja sam pročitao nego je problem u vama što niste pročitali a dajete sebi za pravo da delite packe. Zaboga, kako je moguće da u jednoj bednoj Srbiji i kod zatucanih Srba, postoje ostatci kulture koja je alfa i omega kulturnog razvoja Evrope.
Ali postoje. Iskopali ljudi.
Treba pročitati Istoriju čovečanstva u 7 tomova, Praistoria koju je napravio španski institut Galach.
Centar neolita je Podunavlje. Neolit se sporo i slabo širio ka zapadu. I kroz celu istoriju je bio centar evropske kulture i zemljoradnje (sa usponima i padovima, čast Atini). Osim tričavih par tričavih vekova, kolonijalizma i industrijske revolucije.
Vinča je trajala najmanje 3 mlenijuma, zamislite koje je to vremensko razdoblje. Od Troje do današnjih dana, šta je sve dogodilo na istorijskoj sceni u tom periodu.
Izgleda da ljude mrzi da otvore link
ESamo kliknete na ova plava slova i vidite šta kaže nauka.
http://www.philipcoppens.com/oldeurope.html
Priznajem da nešto napišem po logici, ali se sve na kraju ispostavi tačnim.
Ako pročitam da su u Vinči pekli keramiku na 1000 C jasno mi je da su imali metalurgiju. Kad tad je u peć morao zaluati komad neke rude koja bi se istopila i napravila tvrd i oštar predmet.
 
Poslednja izmena:
Ја изузетно ценим дело Порфирогенита, само мислим да га погрешно и нетачно интерпретирају.И да се историја неког века мора тумачити по топонимима тог истог века, а не по ревидираним и измењеним топонимима.

По венецијанском издању превода Порфирогенита ( Бандуријевом) постоје две Србије- једна је на садашњем месту (нешто шира од данашње и не садржи само оних неколико неубицираних градова покрштеника), а друга је Бела Србија, до тла данашњих међа Словеније и Аустрије.
И две бугарске територије су означене, једна мања код делте Дунава, а друга од Загоре до Трнова у данашњој Бугарској (гледано са истока према западу) , што би значило да је граница десетовековне Србије и десетовековне Бугарске око некадашње границе Трибалије и Мезије.
А граница је била на реци Чибрици (Cibrica, Reka Tsibur, Reka Tsibŭr, Ryeka Tsibra, Tsiabrus, Zibriza, Цибрица..у области Монтана..изнад Белограда) чији је претходни назив Морава, пишу Хонијат, латински писци 16.века, Орбини, Лудовик Цријевић Туберон, Феликс Петанчић и Вранчић), помиње се као место битке нашег Немање и Исака Анђела .

И , у сваком случају, да нагласим, на Бандуријевој мапи по ДАИ, средњевековна Рашка долина и град Расон (који Порфирогенит помиње, али није убициран још) налазе се јужно од Старе планине (на овој мапи у Тракији), потоњој Румелији.
f03b.jpg

Ova karta je najbliža mom razumevanju Porfirogenita, s tim da ja Belu Hrvatsku vidim južnije, kao susede Belih Srba.
http://new.chronologia.org/volume5_im/tab/f03b.jpg
Po Nestoru, Rimljani ih potisnuli, posle opsade carigeada naselili se kod Soluna, krenuli domovini, dogovorili se da Vizantijcima ne diraju Singidunum, već da se nasela na području Nemanjićke Srbije.
Nisu svi Sloveni i Srbi bili potisnuti o strane Rima, neki su ostali, oni u gradu romanizovani. Imao i prisustvo Aborita i njihovog plemenskog saveza, koji već duže od veka ratuju sa Vizantijom.
Da li je bilo ustanaka? Rekao bih da nije bilo mira, možda jedino u periodu vladavine Careva sa ovog područja. Baza pobuna i ratova je bila van granica carstva. Karpati. Zna se da su Rimljni i Vizantijci doveli i angažovali i Gote i Hune i Alane i Avare i Bugare?. Sve samo ne Slovene. i Sarmate.

Samatram da je slučajnost u ponavljanju toponima, ukoliko nemaju neko očigledno značenje, malo verovatna. U tom kontekstu, i kontestu gore navedenog tumačenja Porfirogenita povezao bih dve Požege.
http://hrcak.srce.hr/file/39580

Na ovoj karti iz XIV veka imamo grad Serbinu, severno od Drave, u proviniji Panonia Inferior
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c6/Ptolemaic_map_Balkans_1598.jpg

Šta reći za ovu kartu? Srbija između Dardanaca i Tribala.
http://kovacevicantikviteti.blogspot.com/2012/06/daciakarta.html
Imamo i Albocene u provinciji Dacija Ripensis Rascia (šta li znači ovo Ripensis)
Nego kakvo je ovo jezero, kao da je ovčarskokablarska klisura zatvorena? Ili Klisura? ponavlja se na svim starim kartama.

Na ovoj karti imamo Rasciu i južno od Save
http://tiparituriromanesti.files.wo...arum-et-thraciae-vetus-et-nova-descriptio.jpg

Još jedna karta u vrećoj rezoluciji, Serbinijum severno od Drave.
http://upload.wikimedia.org/wikiped...iburnia,_Dalmatia,_Cum_Italiae_parte_1578.jpg

Zanimljivo je da su Rascia, Servia i Dardanija označene kao nekakve, da kažem etnopolitičke zajednice, dok su Albocensy, Tribali, Moesy naznačeni kao plemena.

Planina So(e)rbi u centralnoj Bosni. Vlašić?
http://imageshack.us/f/339/11v12northernadriaticre.jpg/
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Mountain_Vlašić_-_Bosnia_and_Herzegovina.jpg
http://www.panoramio.com/photo_expl..._photo_id=36244893&order=date_desc&user=12888

Karpati Serrorum planine pored Sarmizegethusa, ali i grad Sarmate kod Ćuprije http://www.esacademic.com/pictures/eswiki/67/ClassicalBalkans1849.jpg
 
Poslednja izmena:
A šta to znači? Po čemu su prva kultura u Evropi (mora onda i svijetu, zato što su tadašnje evropske kulture bile najrazvijenije na svijetu)? :dontunderstand:

Mislio sam na ovaj komentar:



Nemam srećom problema sa senilnošću, ali svakako mislim da ti imaš problema sa izražavanjem (oprosti ako zvuči uvredljivo). Mnogo nesporazuma koji nastaju između nas dvojice (pa i tebe i drugih forumaša) bi jednostavno nestalo kada bi se malo konkretizovao, odnosno kada bi svima postalo jasno što ti zapravo želiš reči.
Ovako se svako mora truditi da čita između redova i pokušava shvatiti što ti pišeš. Zašto ne biti malo transparentniji?

Ti često odeš sa diskusije i ostaviš se neobrazložen. Naravno, možda postoje poteškoće koje donosi stvarni život i slično, ali ako možeš dalje odgovarati, onda se svakako možeš i vraćati na tekuće diskusije.
A mislim da je krajnje nekorektno sa tvoje strane da me optužuješ za senilnost, kada si ti upravo ti jednom pokrenuo jedno pitanje, na koje si svakako dobio odgovor, i vrlo brzo ponovo upitao jedno te isto, kao da uopšte nismo ni diskutovali, tako brzo preskočivši preko cijele do tada vođene rasprave? I onda ja još ispadnem senilan...

Извини, али такав закључак се намеће.

Цитирао си ме али из тога не имплицира закључак који си ти извео - то је чиста и злонамерна конструкција.

У констатацији "европска култура је настала на тлу Балкана" нема ничег двосмисленог. Такође и тврдња, у оквиру предходног закључка, да је лепенска култура прва, је јасна констатација.

Дакле, нејасноће ми не можеш приписати, можеш оспоравати моје тврдње и ништа више.

Јуче, у оквиру једне информативне емисије, беше прилог са Плочника. Дошла једна британска археолошка екипа (добили паре од неке британске научне институције), и мислим једна америчка, и заједно са нашом истражују тај локалитет. Лепо људи пред камерама рекли да су дошли са циљем да докажу да је прва производња и обрада метала у свету била баш ту. Ето, они у то верују, али имају и средства да то на терену утврде. То је позитивистички став, док наши, укључујући и тебе, изражавају скепсу да је икада нешто значајно за цивилизацију настало на овим просторима. Секундарни задатак им је да сагледају моћ културе која је направила тако значајан технолошки напредак.

Ако се потврде њихова уверења, онда ми се чини да када буду објављени резултати, да ће то бити црни дан за тебе.
 
Ma ja sam pročitao nego je problem u vama što niste pročitali a dajete sebi za pravo da delite packe. Zaboga, kako je moguće da u jednoj bednoj Srbiji i kod zatucanih Srba, postoje ostatci kulture koja je alfa i omega kulturnog razvoja Evrope.
Ali postoje. Iskopali ljudi.
Treba pročitati Istoriju čovečanstva u 7 tomova, Praistoria koju je napravio španski institut Galach.
Centar neolita je Podunavlje. Neolit se sporo i slabo širio ka zapadu. I kroz celu istoriju je bio centar evropske kulture i zemljoradnje (sa usponima i padovima, čast Atini). Osim tričavih par tričavih vekova, kolonijalizma i industrijske revolucije.
Vinča je trajala najmanje 3 mlenijuma, zamislite koje je to vremensko razdoblje. Od Troje do današnjih dana, šta je sve dogodilo na istorijskoj sceni u tom periodu.
Izgleda da ljude mrzi da otvore link
ESamo kliknete na ova plava slova i vidite šta kaže nauka.
http://www.philipcoppens.com/oldeurope.html
Priznajem da nešto napišem po logici, ali se sve na kraju ispostavi tačnim.
Ako pročitam da su u Vinči pekli keramiku na 1000 C jasno mi je da su imali metalurgiju. Kad tad je u peć morao zaluati komad neke rude koja bi se istopila i napravila tvrd i oštar predmet.

Имаш доста претпоставки које треба тек доказати није баш све тако праволинијски како мислиш да јесте.
Треба ли да те подсетим да су археолози и на територији Пакистана пронашли развијену културу (Мохенџо-Даро) у још беднијој земљи и затуцанијем народу, па нико то данас не повезује са данашњим Пакистанцима.
Што се тиче писма мени још увек требају докази да се оно што представљају винчанским писмом заиста користило као писмо, проблем не може да се реши тако што кажеш - писали су на дрвету па се није сачувало - морају да постоје опипљивији докази.

Винчанско писмо, пут измишљене традиције

У псеудоархеолошким радовима, како наводи археолог Александар Палавестра, Васићева дела се често цитирају, потпуно истргнута из времена и интепретативног контекста у коме су настала. Заговорници Винче као величанствене цивилизације која је свету подарила писменост (и још много тога) пренебрегавају главну Васићеву тезу (у данашњој археологији одбачену) да је Винча позна колонија из 6. века пре нове ере, а не аутохтона подунавска цивилизација. Заговарање кратке, Чајлдовске хронологије и винчанске културе као директног изданка (прото)писмених блискоисточних цивилизација изгубило је сваки смисао са радио-карбонском револуцијом и калибрацијом C-14 датума. Чак и када је у српској археологији било неслагања око порекла неолита на Балкану нико винчанске знаке није сматрао за писмо, осим Јована Тодоровића (рад из 1961) који је знацима придавао нешто већи значај. После новог датовања теза о оваквом систему знакова је у научним круговима изгубила сваки смисао. Такође Палавестра истиче да је археологија уздржана према идеји о неолитском писму пре свега из разлога што археолошка грађа не указује да је у питању било шта осим несистематичних, изолованих уреза на керамици.
http://www.istorijskabiblioteka.com/art2:vincanica
 
Имаш доста претпоставки које треба тек доказати није баш све тако праволинијски како мислиш да јесте.
Треба ли да те подсетим да су археолози и на територији Пакистана пронашли развијену културу (Мохенџо-Даро) у још беднијој земљи и затуцанијем народу, па нико то данас не повезује са данашњим Пакистанцима.
Што се тиче писма мени још увек требају докази да се оно што представљају винчанским писмом заиста користило као писмо, проблем не може да се реши тако што кажеш - писали су на дрвету па се није сачувало - морају да постоје опипљивији докази.

Винчанско писмо, пут измишљене традиције

У псеудоархеолошким радовима, како наводи археолог Александар Палавестра, Васићева дела се често цитирају, потпуно истргнута из времена и интепретативног контекста у коме су настала. Заговорници Винче као величанствене цивилизације која је свету подарила писменост (и још много тога) пренебрегавају главну Васићеву тезу (у данашњој археологији одбачену) да је Винча позна колонија из 6. века пре нове ере, а не аутохтона подунавска цивилизација. Заговарање кратке, Чајлдовске хронологије и винчанске културе као директног изданка (прото)писмених блискоисточних цивилизација изгубило је сваки смисао са радио-карбонском револуцијом и калибрацијом C-14 датума. Чак и када је у српској археологији било неслагања око порекла неолита на Балкану нико винчанске знаке није сматрао за писмо, осим Јована Тодоровића (рад из 1961) који је знацима придавао нешто већи значај. После новог датовања теза о оваквом систему знакова је у научним круговима изгубила сваки смисао. Такође Палавестра истиче да је археологија уздржана према идеји о неолитском писму пре свега из разлога што археолошка грађа не указује да је у питању било шта осим несистематичних, изолованих уреза на керамици.
http://www.istorijskabiblioteka.com/art2:vincanica

Da čitao sam ovu "naučnu" argumentaciju. Tipa: "Vinčansko pismo ne može biti pismo jer datiranje pokazoje da su znaci nastali pre nego što je postalo pismo":dash:
Strašno.
 
Da čitao sam ovu "naučnu" argumentaciju. Tipa: "Vinčansko pismo ne može biti pismo jer datiranje pokazoje da su znaci nastali pre nego što je postalo pismo":dash:
Strašno.

Не знам где се у тексту каже ово што ти парафразираш, пошто овај болдовани део то не каже.
Каква би била аргументација да је Винча стварно имала писмо, јер ови знаци сами по себи нису довољни?
 
Не знам где се у тексту каже ово што ти парафразираш, пошто овај болдовани део то не каже.
Каква би била аргументација да је Винча стварно имала писмо, јер ови знаци сами по себи нису довољни?
"После новог датовања теза о оваквом систему знакова је у научним круговима изгубила сваки смисао"
Znači Vičansko pismo ne može biti pismo, zato što je isuviše staro.
 
Ja sam bio konstruktivan,
Današnja Srbija u vreme Atile Hunskog.
"Dan po Vigilovom odlasku, Atila svima naređuje da se vrateu njegov glavni štab. Na kraju krajeva, neće biti nikakvog lova južno od Dunava, jer ima mnogo važnijih stvari na koje morada se obrati pažnja. Haos pakovanja šatora, pakovanja i prebacivanja kola preko reke, i sedlanja konja ustupa mestoorganizovanim kolonama kola, pratnje na konjima, proizvođačalukova, konjušara i kuvara koji s puno poštovanja idu za Atilinom pratnjom, svi krivudaju na sever pašnjacima onoga što je danasseverna Srbija.Posle izvesnog vremena, kolona se deli: Atila skreće kaselu iz koga će uzeti još jednu ženu, ćerku jednog od lokalnih
logada.
Ostatak nastavlja ravnicom i preko tri velike reke inekoliko manjih. Ponekad je tu lokalno stanovništvo saizdubljenim kanuima, ponekad, dok kolone plivaju sa svojimkonjima, važne ličnosti prelaze sa kolima na splavovimanošenim samo za tu priliku. Usput, saljaci iznose proso,medovinu i pivo od ječma.

(Obratite pažnju na to da su ovi ljudi seljaci: nisu više pastirinomadi, već žive kao nastanjeni farmeri u kolibama od premazanog pruća pokrivenim slamom.)Posle napornog dana putovanja, ulogore se u blizini malog jezera. Usred noći iz umornog sna budi ih jedna od onih letnjiholuja koje brišu Mađarskom
pustom ,
oluja koja je toliko jaka daruši šator, a rezervnu odeću i ćebad nosi u jezero. Radi se oodređenom šatoru koji nije predviđen za život u divljini, nijenalik hunskim okruglim šatorima koji ostaju topli i udobni i ponajhladnijem vremenu, a mogu da izdrže i uragan. Zaslepljenikišom, ogluveli od grmljavine, Rimljani zapomažući nalaze putdo sela uz bleskove munja i gromova. Seljaci se bude, pale baklje od pruća natopljenog voskom i vođe ih do dobrodošlietopline vatri.Ispostavlja se da selom vlada matrijarh. Što je još većeiznenađenje, ona je Bledina udovica jedna od nekoliko njih brata koga je Atila ubio. Očigledno joj je dozvoljeno da zadržisvoju enklavu na Bledinoj teritoriji, gde je ona još uvek kraljica. Iako je gluvo doba noći, naredi da se donese hrana.Zatim, kada su se presvukli i jeli, ude izvestan broj privlačnihmladih žena, koje su tu, kako je rečeno Priskusu,
zbog polnog odnosa, sto je među Hunima znak poštovanja.
Priskus ih naziva„privlačne žene". Šta se desilo sa onim rasističkim mišljenjimada su Huni tako odvratnog izgleda i ponašanja da jedva da su bili ljudska bića? Zbrisana su stvarnošću suočavanja sagostoprimstvom i lepotom. Ovo je malo uznemirujuće zahrišćane, državne činovnike i diplomate, pogotovo stoga što suove žene bile brižljivo odabrane po svom izgledu. Odgovor je bioLjubazna uzdržanost.
te žene
smo velikodušno nutkali hranom pred nama, ali smo odbili odnos s njima."
Naredni dan je lep i vruć. Rimljani vade svoj natopljeni prtljag i suše ga na suncu, odlaze u kurtoaznu posetu seoskomma
Atila173
trijarhu da joj zahvale poklonivši joj tri srebrne činije i neštosušenog voća, i kreću dalje.I tako se nastavlja čitavu nedelju i verovatno nešto više od200 kilometara. Stižu do sledećeg sela. Ovde ima malosaobraćajne gužve. Svi moraju da sačekaju jer će se Atila pridružiti konvoju, a on mora da predvodi. A, zadivljujućomslučajnošću, ovde je još jedan pregovarački tim, iz Zapadnogcarstva, iz Rima, u kome su neka poznata i veoma značajnalica: vojskovođa i guverner, izaslaniku povratku, Konstancije,sekretar koga je izvorno Atili poslao Ecije, grof po imenu Romuli njegov zet, niko drugi do Orestov otac. Izgleda da je biti deodelegacije kod Atile porodični posao.Zapadni izaslanici imaju svoju priču, koja se vrti okozlatnih posuda u Sirmijumu. Nekada su pripadale biskupu kojiih je, kada je grad ranih 440ih bio pod hunskom opsadom, dao jednom od ostalih Atilinih sekretara na čuvanje, misleći da bi poklon mogao da bude od pomoći ako on sam bude uhvaćen.Tako su posude prešle u Atilino vlasništvo. Ali, onaj sekretar ih je založio kod nekog bankara u Rimu. Kada je Atila čuo za ovo,naredio je da ga razapnu. Sada traži ili posude, ili bankara.Ovde je bila čitava delegacija koja je došlia da Atili kaže da, pošto je bankar posude primio na poverenje, one nisu ukradene, tevođa Huna sada ne može da polaže pravo niti na njih, ni nanedužnog bankara.Atila se konačno pojavljuje, i nabrekla kolona nastavljaotvorenom ravnicom dok ne stignu do
jednog veoma velikog sela
Atiline prestonice koja je, kako je predloženo u prethodnom poglavlju, verovatno oko 20 kilometara oddanašnjeg Segedina, dosta udaljena od krivudave i poplavamasklone Tise"
http://sr.scribd.com/doc/64068683/A-Ti-La

Autor ; Džon Men

scaled.php
 
"После новог датовања теза о оваквом систему знакова је у научним круговима изгубила сваки смисао"
Znači Vičansko pismo ne može biti pismo, zato što je isuviše staro.

Не каже то, већ да археолошка грађа до сада пронађена не садржи ништа што би говорило о систематичном коришћењу поменутих знакова.
Уз то су ти објаснили и како су поједини и којим методама дошли до тог "писма", пренебрегавајући чињеницу да су се прво јавила сликовна писма па тек онда фонетска.
Можда је ова реченица круцијална:
"Заправо дешифровање винчанског писма потекло је од људске склоности познате под именом пареидолиа да проналази обрасце и тамо где они не постоје."
 
Poslednja izmena:
Jedna je dimenzija da nemamo, u arheološkim nalazima, sistematično kotišćenje znakova. To je OK, bez toga nemamo dokaz da su ti znakovi pismo (eventualno ako se ti znakovi koriste u kasnijim pismima).
Osnovni problem je što se ideja odbacuje na osnovu datiranja ugljenikom C-14. Ako imamo znakove, koji se koriste u kasnijim pismima, kakve veze ima kada su oni nastali. Jednostavno, to pismo moraju doneti Feničani, pa ako je datirano posle Finičana, to može biti pismo. Najača kritika je ta nazivi za znake imaju značenje u protosinajskom. Da li je moguć obrnut pravac širenja.
Ne da je moguć, već je dokazan. Arheološki nalazi povezuju Vučedolsku kulturu sa Kritom. Izbeglice sa Krita su Palestinci.
 
Ma da kako tupavi inženjer može da dosegne imtelektulne visine naših genijalnih istoričara.

Krinka5 nije u stanju da shvati da ovde nije reč o Hunima, već starosedelačkom stanovništvu. I upravo je boldovano ključni dokaz. Možete li da zamislite Huna koji uzore njivu, poseje žito, čeka da sazri, pa onda po ceo dan provede na njivi žanjući, pa skupi slamu za pokrivku, uskladišti deo za seme za narednu godinu.
Ali ono što je za nekoga suština, za nekoga je predmet sprdačine.
Nedostatak znanja i ... se pokušava maskirati sprdačinom.
Kakve ima veze ko je autor, sa onim šta izvor navodi.

Da li ima ijedna Istorija Srba koju su napisali domaći autori?

No da citiram šta se još kaže:
"Ovako su Rimljani prvi put ugledali svoje odredište, madasve što trenutno mogu da vide jesu drveni zidovi od uglačanihdasaka koje su tako precizno ugradili gotski ili burgundijskistolari da su sastavi jedva vidljivi. Samo veličina zidina ukazujena to da se radi o kraljevskoj palati."
Opet možete da se smejete, ali možete da zamislite kolika se preciznost, veština, kvalitet testera i ostalog alata, traži da bi se ovo uradilo. Drvo je kao materijal najzahtevnij za obradu, drvo menja karakteristike sa gubitkom vlage...
Atila Hunski ima palatu izgrađenu od drveta.
Ovo je objašnjnje zašto nemamo dovoljno ostataka arhiterture drevnih civilizacija, podunavlja.
Zašto ne koriste kamen?
"Manje samo od Atilinog, Onegezijusovo dvorište imaiznenađenje kupatilo sagrađeno od kamenja donetog čak izPanonije, 150 kilometara južno."
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top